Pljosnati crvi
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
| ?Pljosnati crvi Status zaštite: Smanjeni rizik |
||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
 |
||||||||
| Sistematika | ||||||||
|
||||||||
|
|
Pljosnati crvi se nalaze među prvim metazoama sa dvostrukom simetrijom. Imaju pljosnato tijelo na kome se mogu odrediti lijeva idesna strana.
Sadržaj |
[uredi] Građa
Nemaju cejlon- unutrašnju duplju (prostor između crijeva i tjelesnog zida). Prostor između organa ispunjen je vezivnim tkivom paramhimom.
Nervni sistem sastoji se od para nervnih ćelija-ganglija. Ćulni organi su sitni čulni čvorovi- tanktilni papile. To su razne osječajne niti i ocele proste očne mrlje. Prisutni su kod odraslih neparazitskih oblika. Aparat za varenje djelomično imaju acelomati. Odsutni su kod perazitskih pantljičara. Sastoiji se od usta smještenih sa donje strane tijela, ždrijela i zatvorenih crijeva. Ćelije crijeva fagocitarne su i snabdjevene trepljama.
[uredi] Razmnožavanje
Svaka jedinka ima muške i ženske polne ćelije. Nisu sposobne za samooplodnju. Prednost je ta što mužjak ne mora tražiti ženku. Odgovara svaki partner. Mogu razmjeniti spermu i tako oploditi jajnu ćeliju druge jedinke. Oplodnja se vrši u unutarašnjosti jedinke pomoću kopulatornog organa.
[uredi] Podjela
Pljosnati crvi dijele se u tri klase:
- Turbellaria
- Trematoda
- Cestoidea
[uredi] Trepljari –Turbellaria
Ovo su veoma raširene životinje, koje žive u moru , slatkoj vodi i vlažnoj zemlji. To su
- Mesožderi
- Komensali manje su vezani za druge životinje nego u simbiozi
- Spoljašnji paraziti
Tijelo im je prekriveno epidermom, na kome su talasaste dlačice treplje. Služe za kretanje.
Najmanji pljosnati crvi su iz grupe acela. Nemaju crijevnu duplju. Dužine si 1 – 4 mm. Ovo su morske životinje. U njihovim tkivima nekad žive u simbiozi zelene alge kao kod Convoluta. Na morskom dnu stvara zeleni tepih. Najveći broj je iz porodice triklada. Žive u hladnim i umjereno toplim morima, slatkoj vodii u vlažnoj zemlji. Među slatkovodnim su Planarije. Žive ispod kamenja i u mulju, a suvozemni oblici žive u vlažnoj zemlji tropskih šuma. Dostižu dužinu do 60 cm. Grupa polikladida živi na stjenovitom priobalnom području. To su trepljasti crvi diskoidalnog oblika. Tropske vrste su živo obojene. Aktivni su lovci koji žive od malih morskih životinja. Jedna vrsta živi na ostrigama. Gnatostomulide najprimitivnije su vrste koje imaju aparat za đvakanje.veličina im je 1-2 mm. Žive u pijesku i u mulju morskog dna.
[uredi] Metilji – Trematoda
Svi su paraziti. Njihova fiziologija i tjelesna građa prilagođeni su ovom načinu života. Mnogi se prićvrste sisaljkom za domaćina.
Nervni sistem i ćulni organi manje su razvijeni nego kod drugih pljosnatih crva. Nose veliki broj jaja kao pantljičara. Imaju visokorazvijen sistem za razmnožavanje. Mogu biti spoljašnji ili unutražnji paraziti. Spoljašnji žive na ribama sisajući im krv. Unutrašnji kao metilji [Jetra|jetre]] –Fascioza hepatica žive u žućnim kanalima biljojeda. Neke vrste krvnih metilja iz roda Schistosoma kod ćovjeka izazivaju razne oblike bilharijaze. U istočnoj Aziji živi plučni metilj Paragonimus westermani. Živi u plučima čovjeka, psa ,mačke i tigra. Ima ovalno i sebelo tijelo dužine 8 – 16 mm. Izaziva hronični kašalj sa izbacivanjem sluzi. Do zaraze dolazi jedenjem nekuhanog mesa ili slatkovodnih kraba koje se u priobalnom području jedu žive.
[uredi] Pantljičare- Castoidea
Unutrašnji paraziti. Žive u crijevima kičmenjaka. Na prednjem dijelu imaju pijavke i kuke kojim se pričvrste za zid crijeva. Tijelo im se sastoji od segmenata. Svaki segment ima muški i ženski sustem za razmnožavanje. Potpunim razvojem na zadnjem dijelu pucaju i izlaze zajedno sa izmetom. Domaćini su im ribe, psi, vukovi ili šakali. Diphyllbotrium u odraslom stupnju žive u pticama (gnjurci i labudi) koji se hrane ribama. Zajedno sa izmetom jajašca dospivaju u vodu. Izlegu se larve koje dospjevaju u planktonske račiće. Kad ih pojede riba larve se mjenjaju u pleurocerboid koji ima bijel, pljosnat i trakast oblik. Zauzima velik dio tijela ribe koja otiče i lak je plijen ribama. U tijelu ptica prelazi u oblik odrasle pantljičare. Ovaj ciklus ne može se skratiti, jer pantljičara mora proći sve oblike razvoja određenim redom. Poznate pantljičare su iz roda toenia:
- Svinjska toneina solium dužine 3-10 m
- Goveđa toneina saginata dužine do 10 m
Na glavi imaju četiri jake pijavke kojim se pričvrste za crijevo čovjeka. Prelazni oblici se razvijaju u svinjama i govedima. Do čovjeka dolaze slabo kuhanim mesom.
[uredi] Nemertina
Ovu grupu čini oko 600 vrsta. Tijelo im je cilindrično, često spljošteno i izduženo. Njena dužina je od nekoliko milimetara do nekoliko metara. Poznati su kao riličasti crvi zbog prednjeg dijela na kome je duga mišična cijev- rilica. Ona je nekad duža od crva. Retraktornim mišićem pričvšćena je za zid tečnošću ispunjene duplje. Smještene iznad crijeva. Kontrakcijama mišičnog tkiva izbacuje rilicu van , retraktor je vraća. Ona nekad ima otrovnu žaoku. Služi za hvatanje plijena koji ponekad obavije oko see i parališe otrovom. Hrane se uglavnom člankovitim crvima, sitnim beskičmenjacima, nekad i ribom. Prve su životinje sa sistemom za varenje. Posjeduju usta i analnim otvorom. Žive uglavnom u moru, krijući se u pijesku i pod kamenjem. Ima nekoliko slatkovodnih vrsta i kopnenih koji žive u tropskim šumama.
[uredi] Vanjski linkovi
- Shape Of Life Video o pljosnatim crvima]
