Sturm und Drang
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
 |
| Ovaj članak je dio serije o književnosti |
| Bosanska književnosti |
| Historija književnosti |
|
Antička - Rimska - Srednjovjekovna |
| Vrste književnosti |
| Kategorije književnosti |
|
Autobiografija - Biografija |
|
Književnost na stranim jezicima |
|
Američka - Arapska |
Sturm und Drang je književni pokret nastao sedamdesetih i osamdesetih godina u njemačkoj književnosti. Odlikuje ga izražen kult ličnosti, osjećanja i prirode. Predstavlja nastavak francuskog racionalizma od kojeg preuzima osloboditeljske ideje, ali se u isto vreme zalaže za slobodu osjećanja i protivi racionalističkom dogmatizmu.
Pripadnici ovog pokreta preuzimaju učenje Rousseaua koji se u vrijeme slavljena razuma stavlja u odbranu prava osjećanja i srca. Rousseau je usred zanosa tekovinama civilizacije proslavljao prvobitno stanje, idealizirao selo, pjevao himne prirodi.
Predstavnici Sturm und Drang perioda nazivani su divljim ili burnim genijima. Okupljali su se u grupe. Friedrich Schiller i Johann Wolfgang von Goethe su svoju književnu karijeru započeli u okrilju ovog pokreta. Goethea je u strazburšku grupu uveo Herder.
Pripadnici ovog pokreta težili su originalnosti, isticanju svoje ličnosti i ideju individualizma doveli do krajnosti. Nisu podnosili stege razuma. Zahtjevali su neobuzdanu slobodu osjećanja. Priroda je za njih postala predmet obožavanja. Traže povratak prirodi. To su glavne ideje u kome se razvio i učvrstio kult ličnosti, kult osjećanja i kult prirode. Romantizam sa kultom ličnosti i historijskim i nacionalnim težnjama vodi porijeklo iz ovog pokreta.
