Boka kotorska

Izvor: Wikipedija

Predloženo je da se u ovaj tekst uklopi tekst sa stranice sa razgovor

Boka kotorska je prostran i razgranat zaljev na južnom dijelu istočne obale Jadranskog mora, granica Crne Gore i Hrvatske. Za pleistocena Bokom kotorskom tekla je rijeka, koja je u mekšim slojevima izradila kotline. Na samom ulazu u Boku kotorsku nalazi se otočić Mamula. Najveća je dubina 44 metra. Boka kotorska, dio crnogorskog primorja ima sredozemnu klimu, ljeti sparne vrućine, a zimi kišno i blago vrijeme. Boka kotorska dijelom svoje povijesti pripadala je Hrvatskoj i Dubrovačkoj Republici, a granica s Crnom Gorom bila je na rubu mora.

Od 1997. godine Boka Kotorska je i službeno uvrštena u Asocijaciju 28 najljepših zaljeva svijeta.

Većina stanovništva Boke čine Srbi, dio čine Crnogorci, a Hrvata ima oko 7.61% (2003.), iako ih je u prošlosti bilo i više. Službeni jezik u uporabi je srpski. Boka Kotorska poznata je kao Zaljev hrvatskih svetaca, gdje su rođeni Sveti Leopold Mandić i Sveta Ozana Kotorska, te više blaženika.

Sadržaj 1 Zemljopis 2 Povijest 3 Stanovništvo 4 Etnografija Boke 5 Bokeljska mornarica 6 Poveznice

[uredi] Zemljopis

[uredi] Povijest

[uredi] Stanovništvo

[uredi] Etnografija Boke

[uredi] Bokeljska mornarica

[uredi] Poveznice

• Bokeljska mornarica
• Bokelji
• Prevlaka

Nedovršeni zemljopisni članak Boka kotorska treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.