Crna Gora

Izvor: Wikipedija

Ovo je glavno značenje pojma Crna Gora. Za druga značenja, pogledajte Crna Gora (razdvojba).

Predloženo je da se ovaj članak podijeli na više članaka. (Rasprava)

Predloženo je da se u ovaj tekst uklopi tekst sa stranice sa razgovor

Ovaj članak ili dio članka nije pokriven izvorima (literatura, web stranice itd.). Pomozite Wikipediji navođenjem odgovarajućih izvora.

Crna Gora
Црна Гора

(Zastava) (Grb)
Geslo: čojstvo i junaštvo
Himna: Oj, svijetla majska zoro
Službeni jezik:	srpski jezik1)
Glavni grad:	Podgorica
Predsjednik:	Filip Vujanović
Predsjednik Vlade:	Željko Šturanović
Površina:  - ukupno:  - % vode:	157. po veličini 13.812 km² %
Stanovništvo:  - ukupno (2003.):  - Gustoća:	164. po veličini 620.145 44,9/km²
Neovisnost:	3. lipnja 2006. u 20 sati
BDP (PKM)  - ukupno :  - po stanovniku :	procjena 2005. 2.412 milijardi $ (179.) 3,800 $ (119.);
Valuta:	Euro (zvanično Dinar) 2) (100 Eurocenta (zvanično 100 Para))
Vremenska zona:	UTC +1 UTC +2 ljeti
Internetski nastavak:	.me (.yu)3)
Pozivni broj:	+381 (+382)4)
1) u pojedinim općinama i albanski; 2) Crna Gora nije formalna članica Eurozone; 3) .me je službeno prihvaćen i dodjeljen Crnoj Gori, u uporabu ulazi najvjerojatnije 2007. godine, .yu će biti u uporabi još neko vrijeme; 4) od 6. rujna 2006. godine traje šestomjesečni period u kome važi 381, nakon toga u uporabu ulazi 382

Crna Gora je balkanska država u jugoistočnoj Europi.

Sadržaj 1 Država 2 Zemljopisni položaj 3 Teritorijalna podjela 4 Stanovništvo 5 Teritorijalni razdjel 6 Jezik 7 Vjera 8 Državnost i problemi priznanja Crne Gore u 20. i 21. stoljeću 9 Povijest 10 Promet 11 Vanjske poveznice

Država

Glavni grad je Podgorica, a prijestonica Cetinje. Valuta koja se koristi u državi je euro (službena je srpski dinar), a jezik srpski jezik ijekavskog izgovora. Po uređenju je ekološka, socijalna i demokratska republika. Površina joj iznosi oko 13.800 kvadratnih kilometara (još uvijek postoje teritorijalni sporovi s Hrvatskom oko Prevlake). Dijeli se na općine. Na snazi je Ustav iz 1992. godine. Na sjeveru i istoku se graniči s Srbijom (te Kosovom), na jugoistoku s Albanijom, Bosnom i Hercegovinom na zapadu i Hrvatskom na krajnjem jugozapadu.

Zastava Crne Gore predstavlja rekonstrukciju povijesne vojne crnogorske zastave: Crveno platno s pozlaćenim okvirom i grbom u sredini. Grb Crne Gore čini Grb nekadašnjega kralja Nikole iz kuće Petrović-Njegoša; dvoglavi orao koji je preuzet od nekadašnjih Crnojevića, tj. Nemanjića i predstavlja Istočno Pravoslavlje, sa štitom na kome je biblijski lav, pečat Srpske pravoslavne Crkve preuzet od nekadašnjih Balšića. Državna himna je Oj, svijetla majska zoro, često mijenjana narodna pjesma, modificirana crnogorska himna iz Drugog svjetskog rata. Sva ova državna simbolika je usvojena 2004. godine i kondradiktorna je s pravim simbolima Crne Gore: Crveno-plavetno-bijela trobojka (koja je i narodna zastava) i izmjenjeni komunistički grb (Lovćen i Njegočev mauzolej s srpskim trobojkama; bez crvene zvijezde), a himne nije bilo. Popularna narodna pjesma Onamo, 'namo! je vječna crnogorska narodna himna.

Republički praznik je 13. srpnja, po Berlinskom kongresu iz 1878. godine kojim je Crna Gora priznata za 27 nezavisnu državu svijeta i početku narodnoga ustanka u Crnoj Gori protiv okupacije Sila osovine 1941. godine.

Zemljopisni položaj

Crna Gora se rasprostire od visokih vrhova na granici sa Srbijom i Albanijom i širi se velikom ravnicom koja se prostire nekoliko kilometara. Ravnica grubo nestaje na jugu, gdje se Lovćen i Orjen naglo urušavaju u Bokokotorski zaljev. Crna Gora velikim dijelom otvoreno izlazi na Jadransko more.

• Najviša planina: Lovćen, 1894 metara
• Najduža rijeka: Zeta koja dostiže dubinu od 500 metara.
• Najduža obala: Velika Plaža, Ulcinj - 13,000 metara
• Najviši vrh: Bobotov Kuk (Durmitor planina) - 2,525 metara
• Najveće jezero: Skadarsko - 391 km² (površina)
• Najdublji kanjon: Tara - 1,300 metara
• Najveći zaliv: Bokokotorski
• Nacionalni parkovi: Durmitor - 390 km², Lovćen - 64 km², Biogradska Gora - 54 km², Skadarsko jezero - 400 km²
• UNESCO World Heritage mjesta: Durmitor i kanjon rijeke Tare, stari grad Kotor i Kotorski zaljev

Najveći gradovi u Republici Crnoj Gori su:

• Podgorica, glavni grad (139,100 građana)
• Nikšić (61,700 građana)
• Pljevlja (18,800 građana)
• Bijelo Polje (17,100 građana)

Teritorijalna podjela

Republika Crna Gora sastoji se iz 21 općine. To su: Andrijevica, Bar, Berane, Bijelo Polje, Budva, Cetinje, Danilovgrad, Herceg Novi, Kolašin, Kotor, Mojkovac, Nikšić, Plav, Plužine, Pljevlja, Podgorica, Rožaje, Šavnik, Tivat, Ulcinj i Žabljak.

Stanovništvo

Prema popisu iz 2003. Crna Gora ima 620.145 stanovnika.

Crna Gora je zemlja svih njezinih građana.

Etnički sastav Crne Gore po popisu iz 2003. (ukupno 620.145 stanovnika):

• Crnogorci: 267,669 (43,16%)
• Srbi: 198.414 (31,99%)
• Bošnjaci: 48.184 (7,77%)
• Albanci: 31.163 (5,03%)
• Muslimani: 24.625 (3,97%)
• Hrvati: 6.811 (1,1%)
• Egipćani (Romi): 2.601 (0,42%)
• Jugoslaveni: 1.860 (0,3%)
• Makedonci: 819 (0.13%)
• Slovenci: 415 (0.07%)
• Mađari: 362(0.06%)
• Rusi: 240 (0.04%)
• Egipćani: 225 (0.04%)
• Talijani: 127 (0.02%)
• Nijemci: 118 (0.02%)
• ostali: 2.180 (0,35%)
• neizjašnjeni/neopredjeljeni 26.906 (4,34%)
• regionalno opredjeljeni: 1,258 (0.2%)
• nepoznato: 6.168 (0.99%)

Teritorijalni razdjel

• Crnogorci su rasprostranjeni širom države, no žive pretežno u srcu
• Srbi koji su rasprostranjeni širom države, no čine većinsko stanovništvo u brdskome sjeveru, u "Staroj Hercegovini" te u Bokokotorskom zaljevu
• Bošnjaci i narod muslimana živi pretežno u crnogorskome dijelu Sandžaka na istoku
• Albanci čine većinsko stanovništvo na graničnim područjima prema Albaniji, no i ima ih i prema Kosovu
• većina primorja i jedan dio sjevera države imaju izmješano stanovništvo s uglavnom preovladavajućim srpskim nacionalnim elementom i ponegdje crnogorskim

U gradu Ulcinju živi i nekoliko stotinjaka crnoputih potomaka saracenskih robova iz Maroka. Ti ljudi su trag vremena kad je Ulcinj bio uporištem arapskih gusara^{[nedostaje referenca]}.

Jezik

Iako je službeni jezik Crne Gore srpski jezik jekavskoga izgovora, u odgoju je uveden Materinji jezik, tj. materinski jezik svih građana Crne Gore. Većina stanovnika govori srpskim jezikom ijekavskog izgovora i podjednako piše ćirilicom i latinicom, no pokret suvremenih lingvista za suverenim crnogorskim jezikom uzima sve više maha i preferira latinicu.

Stanovništvo po materinskome jeziku prema popisu iz 2003.:

• Srpski jezik: 393.740 (63,5%)
• Crnogorski jezik: 136.208 (21,53%)
• albanski jezik: 32.603 (5,26%)
• Bošnjački jezik: 19.906 (3,21%)
• Bosanski jezik: 14.172 (2,29%)
• Hrvatski jezik: 3.101 (0,5%)
• neizjašnjeni: 13.902 (2,24%)

Vjera

Većina stanovništva su vjernici Srpske pravoslavne crkve, no postoji i začeci samostalne Crnogorske pravoslavne crkve. Metropolit crnogorsko-primorski je od 1990. godine čuveni srpski pisac i veliki duhovnik Amfilohije Radović. Bosanski Srbin koga je Crkva ekskomunicirala zbog nekanonskih uvjerenja, Miraš Dedeić, osnovao je Crnogorsku Pravoslavnu Crkvu 1993. godine.

Stanovništvo po vjeri (2003.):

• Kršćani:

• Pravoslavni: 460.383 (74,24%)
• Rimokatolici: 21.972 (3,54%)
• Protestanti: 0.06%

• Muslimani: 110.034 (17,74%)
• nijedne i ateisti: 3.2%

Državnost i problemi priznanja Crne Gore u 20. i 21. stoljeću

Podnaslov nije najidealniji, ali ovo zaslužuje neko sročivanje u tekst:

"...Podsjećamo da je već 1042. godine Vizantija priznala Crnu Goru alias Duklju kao nezavisnu državu; da je rimski papa, 1077., crnogorskom (dukljanskom) kralju podario kraljevske insignije; da su za vrijeme treće crnogorske dinastije Crnojevića, samo dvije godine nakon otkrića Amerike - u državnoj štampariji na Cetinju publikovane crnogorske inkunabule; da je 1878. godine, na Berlinskom kongresu, Crna Gora priznata kao XXVII slobodna i nezavisna država" (iz pisma Crnogorskog PEN-a Sretena Perovića fra. predsjedniku Jacquesu Chiracu)..."
" Insistiranje predsjednika Republike Francuske da Crna Gora odustane od namjere da obnovi svoju državnost - doživljavamo kao povredu dostojanstva crnogorskih građana koji imaju pravo da o svojim interesima i državno-pravnom statusu Crne Gore odlučuju sami, bez obrira da li se to nekome dopada ili ne dopada."
"... Na Konferenciji mira u Parizu (1919. - 1920.), uz podršku Velike Britanije, mimo svih humanistickih principa, kršeći vlastite zvanične izjave i savezničke obaveze - Klemansoova Francuska je zakulisno radila da se Kraljevina Crna Gora ugasi kao nezavisna država i da se pripoji Kraljevini Srbiji. Francuska je tada zrtvovala svog saveznika, Crnu Goru, zrtvujuci istovremeno i dio opštevažećih moralnih principa i dio svoga slobodarskog ugleda. Iz onakvih postupaka rađao se Peten a ne De Gol...."
"... Crnogorski PEN centar je u više navrata upozoravao međunarodnu kulturnu javnost da je Crna Gora izložena asimilatorskim projektima i velikodržavnim pretenzijama Srbije; pa to upozorenje ponavljamo i ovom prilikom. Crnogorska kreativna inteligencija se decenijama odupire projekatima koji produkuju pobornici Velike Srbije i koji bitno ugrozavaju Crnu Goru i njenu (multi)kulturu."

Podgorica, 12. decembar [1], gdje isti navode da su preuzeli iz "Vijesti" http://www.vijesti.cg.yu/

Povijest

Glavni članak: Povijest Crne Gore

Promet

• Promet Crne Gore

Vanjske poveznice

• Službene stranice Republike Crne Gore
• Službene stranice Turističke organizacije Crne Gore
• Web katalog Crne Gore
• Crna Gora za početnike
• Intervju: Marko Špadijer, glavni tajnik Matice Crnogorske u Zagrebu
• Forum o crnogorskoj povijesti, dosta kvalitetnih referenca i tekstova
• Petar II Petrović Njegoš: elektronska biblioteka
• Boka Kotorska
• Srpska zemlja Crna Gora

Nedovršeni članak Crna Gora koji govori o državama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.