Jagelovići
Izvor: Wikipedija
Jagelovići (negdje i Jagelonci) (litvanski: Jogailaičiai, poljski: Jagiellonowie, bjeloruski: Ягайлавічы, mađarski: Jagellók, češki: Jagellonci, latinski: Jagello ili Jagellon) su poljsko-litvanska dinastija.
Dinastiju je osnovao litvanski knez Jagelo (1377.-1434.) sklopivši brak s poljskom princezom Jadvigom 1386. Brakom je došlo do ujedinjenja Poljske s Litvanskom kneževinom. Stvorena je poljsko-litvanska unija koja je trajala od 1386. do 1572. Jagelo je vladao Poljskom i Litvom pod imenom Vladislav II. (1386.-1434). On je predvodio Poljake, Litvance i Ruse u borbi protiv njemačkih viteza kod Grunwalda, odnosno Tannenberga 1410.
Vladislav III., sin Jagelov, postao je 1440. ugarski kralj. Poginuo je u bici kod Varne 1444. Unuk Jagelov, Vladislav, bio je češki kralj 1471., te ugarski kralj (1490.). Njega je na ugarskom tronu naslijedio Ludovik (Lajoš) II. Jagelović. On je poginuo na Mohačkom polju 1526. u sukobu sa Osmanlijama. Time je prestala vlast Jagelovića u Ugarskoj, a na prijestolje su došli Habsburgovci.
Jagelovići su u Poljskoj izumrli smrću Žigmunda II. 1572. Po bočnoj liniji postojali su Jagelovići koji su vladali Poljskom do 1668.
