Koala
Izvor: Wikipedija
 |
Predloženo je da se u ovaj tekst uklopi tekst sa stranice sa razgovor |
|
Koala Status zaštite: Smanjeni rizik |
||||||||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
 |
||||||||||||||||||
| Sistematika | ||||||||||||||||||
|
||||||||||||||||||
|
|
||||||||||||||||||
| Phascolarctos cinereus Goldfuss, 1817. |
||||||||||||||||||
|
|
Koala (Phascolarctos cinereus) ili crnonosi medvjedak živi u Australiji visoko u krošnjama eukaliptusovog drveća. Iako koala izgleda kao maleni plišani medo, on u stvari nije nikakav medvjed, već tobolčar. Unatoč zakonskoj zaštiti, ipak je vrlo ugrožena vrsta jer neprestano gubi životni prostor zbog čestih požara.
Sadržaj |
[uredi] Osnovne značajke
[uredi] Stanište
Koala živi gotovo isključivo u gornjim dijelovima krošanja posebnih vrsta eukaliptusovog drveća, čije je lišće njegova jedina hrana. Svojim snažnim nogama čvrsto obuhvaća drvo, pri čemu će se oštre pandže zariti u koru. Koala je životinja koja je aktivna noću, pa dane provodi spavajući na granama. Noću se penje na više grane, gdje jede mlade izboje i lišće.
[uredi] Hrana i prehrambene navike
Tijekom evolucije kod koala su se razvili korisni džepovi u obrazima, koji služe za spremanje hrane, a i probavni sustav koji mu omogućuje da preživi samo od eukaliptusovog lišća. Koala jede lišće samo dvadesetak vrsta eukaliptusovog drveća od njih 300 koliko ih raste u Australiji, no pritom samo lišće u određenim fazama rasta.
Koale mogu pojesti tako velike količine lišća na dan (prosječno 500-1000 g) da im često ponestane hrane. Zbog toga treba poduzimati mjere za njihov transport na područja u kojima ima dovoljno hrane. Glavna poteškoća pri držanju koala u rezervatima ili u zoološkim vrtovima izvan Australije sastoji se u opskrbi dovoljnim količinama eukaliptusovog lišća prave vrste.
[uredi] Razmnožavanje
Koale se pare noću visoko u krošnjama drveća, pri čemu se snažno glasaju. Koale se pare između prosinca i ožujka, a 35 dana nakon toga doći će na svijet samo jedno mladunče. Ono teži samo 0,3 g, slijepo je i još nije obraslo krznom. Instinktivno će kroz majčino krzno pronaći put do njezina tobolca, koji se za razliku od drugih tobolčara otvara s donje strane prema straga. U tobolcu će se mladunac koale čvrsto prihvatiti za sisu i sisati majčino mlijeko. Ondje će ostati oko šest mjeseci, a zadnjih će se mjeseci hraniti poluprobavljenom kašom od eukaliptusovog lišća koju majka izlučuje iz crijeva.
U dobi od šest mjeseci mladi će koala prvi put napustiti tobolac i popeti se na majčina leđa, gdje će se čvrsto prihvatiti za njezino krzno. Tri mjeseca kasnije bit će već potpuno odrastao i moći će se samostalno hraniti. Mladi koale ostaju sa svojim majkama sve do slijedećeg razdoblja parenja. Spolnu zrelost mužjaci dostižu s 3 do 4 godine, dok ženke s 2 do 3 godine.
