Lepoglava

Izvor: Wikipedija

Lepoglava
Županija	Varaždinska
Broj stanovnika (2001.)	8.718
Poštanski broj	42250
Gradonačelnik/ca	Marijan Škvarić
Lepoglava Lepoglava na karti Hrvatske

Lepoglava je grad u Hrvatskoj.

Sadržaj

1 Zemljopis
2 Stanovništvo
3 Uprava
4 Povijest
5 Gospodarstvo
6 Slavni ljudi
7 Spomenici i znamenitosti
8 Obrazovanje
9 Kultura
10 Sport
11 Vanjske poveznice

[uredi] Zemljopis

[uredi] Stanovništvo

[uredi] Uprava

[uredi] Povijest

Lepoglava se nalazi nedaleko dviju trasa europskih auto–cesta: Zagreb–Graz te Zagreb–Budimpešta. Kolijevka je znanosti, umjetnosti i kulture koju su stvarali pavlini već od 1400. godine.

Ime Lepoglava ( Lepoglawa ) u dokumentima prvi put se spominje 1399. godine, a već slijedeće 1400. godine grof i ban Herman Celjski osniva samostan pustinjaka sv. Pavla "sub" Lepoglava, što se najvjerojatnije odnosi na srednjovjekovni grad na brdu gdje se nalazi crkvica sv. Ivana.

Pavlinski samostan postaje kolijevkom kulturno – prosvjetnog i znanstvenog rada. Već 1503. godine osnovan je seminar pavlinskog reda koji 1582. prerasta u gimnaziju; 1656. uveden je studij filozofije, nešto kasnije i teologije, a 1674. godine posebnom odlukom Leopolda I i pape Klementa X, pavlini dobivaju dozvolu za dodjelu doktorata iz filozofije i teologije.

U Lepoglavi je obranjeno oko 75 doktorskih disertacija (koliko je do danas istraženo) pa je Lepoglava s pravom stekla status prvog hrvatskog sveučilišta.

Rad Lepoglavskih pavlina bio je raznovrstan i bogat: bili su stvaraoci hrvatske knjige, odgojitelj, savjetnici, kipari, slikari, promicatelji umjetnosti i kulture i ostavili su neizbrisiv trag u životu Hrvatske. Povrh svega dijelili su sudbinu hrvatskog naroda – bili su veliki rodoljubi. Među brojnim pavlinima mnogo je onih koji zaslužuju da ih se spominje i pamti. To su: Hilarion Gašparoti, Nikola Ranger, Ivan Krištalovec, Andrija Egger i drugi.

No, najznačajniji su, svakako Ivan Belostenec, autor Gazophylaciuma (“kinčene komore, ali nešto gdje je spravljen kinč “) – riznice leksičkog blaga. Ivan Ranger, barokni slikar koji je oslikao kapelu sv. Ivana na Gorici, sv. Jurja u Lepoglavskoj Purgi, Kamenici, Višnjici, te središnji samostan i župnu crkvu u Lepoglavi, pa je lepoglavska crkva svojevrsna galerija Rangerova stvaralaštva.

Ivan Belostenec i Ivan Ranger pavlini su baroknog duha i izraza – riječju i likovnim izrazom. Izuzetna djelatnost pavlina prekinuta je 1786. godine ukidanjem pavlinskog reda, ukazom Josipa II. zamire sav kulturni i znanstveni rad, a pavlini su iz Lepoglave prognani.

Sredinom 19. stoljeća, točnije 1854. Pavlinski samostan pretvoren je u kaznionicu koja je i danas središnja kaznionica Hrvatske.

Tek 2001. godine, nakon stoljeća i pol, pavlinski kompleks odijeljen je od kaznioničkog i predan u vlasništvo i upravi Biskupiji varaždinskoj.

Kaznioničko razdoblje od 30. – 90. godina 20. stoljeća obilježeno je velikim povijesnim događajima i političkim previranjima.

Između dva rata tu su robijali komunisti, revolucionari: Josip Broz Tito, Moša Pijade, Rodoljub Čolaković, Radivoje Davidović, Mihajlo Javorski i dr. Za vrijeme drugog svjetskog rata u Lepoglavskom zatvoru stradalo je preko 2000. antifašista, a 1970-ih godina, odnosno posljednjih 30. godina u Lepoglavskoj tamnici zatočeni su bili hrvatski proljećari dr. Šime Đodan, dr. Hrvoje Šošić, pjesnik i mislilac Vlado Gotovac, hrvatski sveučilištarci Dražen Budiša, Dobroslav Paraga, Ivan Zvonimir Čičak, te dr. Franjo Tuđman, prvi predsjednik samostalne Hrvatske. Tu je teške dane tamnovanja proveo kardinal Alojzije Stepinac.

Demokratske promjene i proglašenje slobodne i neovisne Hrvatske 1990-ih godina omogućuje potpuno nov odnos prema Lepoglavi, vrijednostima Lepoglave, posebno prema njezinoj izuzetno bogatoj prošlosti.

[uredi] Gospodarstvo

Lepoglava se smjestila se pored šume i brda Ivanščice. U gradu se nalazi zatvor.

[uredi] Slavni ljudi

[uredi] Spomenici i znamenitosti

U Lepoglavi je otvorena prva gimnazija u Hrvatskoj, tamo su djelovali pavlini od kojih se naučila i izrada svjetske poznate čipke, također je posojao samostan koji se sad preuređuje.