Lipa (biljka)
Izvor: Wikipedija
| Lipa | ||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
 Tilia cordata, cvijet i listovi
|
||||||||||||
| Sistematika | ||||||||||||
|
||||||||||||
|
|
Lipa (lat.: Tilia, drugi nazivi: lipac, lipolist, lipa velelista, zimska lipa) je veliko drvo cije stablo doseže visinu od 25 do 30 metara, a starost od nekoliko stotina godina. Cvjetovi lipe su mali, zelenkastožute boje, prijatnog mirisa grupirani u kitama. Cvjetanje traje 2 do 3 tjedna, a nekad se dogodi da prode i za 5 do 6 dana. U usporedbi sa bagremom mnogo je nepouzdanija. U našim krajevima rastu bijela ili srebrna lipa (Tilia tomentosa), velikolisna lipa (Tilia grandifolia) i sitnolisna lipa (Tilia parvifolia). Zahtjeva od vjetrova zašticena zemljišta s dosta vlage ili nešto kiše u vrijeme cvjetanja.
[uredi] Povijesno značenje
Stari Slaveni su živjeli u lipovim šumama. U literaturi se spominje lipa kao sveto slavensko drvo pa se može zaključiti da su Slaveni prije prijelaza na kršćanstvo poštivali božanstvo šume, dakle i dušama bili povezani s lipom. Prema predaji vršili su obrede i podnosili žrtve lipi kao božanstvu. Običaj obožavanja lipe zadržao se i kod Slavena koji su napustili staru domovinu pa utiču ogranke lipe u krov svoje kuće ili stana, da je time očuvaju od gromova i požara.
Narodna uzrečica kaže:
"Cvjetokitna lipo, tebe u svoj srdi,
Niti Perun žarkom strijelom ne nagrdi!"
Uobičajeno je bilo i vjerovanje da lipa čuva čovjeka od zla i uroka. U lipovim šumama Slaveni su sabirali med i vosak. Medovina ili medica bila je Slavenima omiljeno piće.
