Matija Korvin
Izvor: Wikipedija
Matija Korvin (Kolozsvár, 23. veljače 1443. - Beč, 6. travnja 1490.), ugarsko-hrvatski kralj (1458. - 1490.), protukralj Češke (1469. - 1490.)
Bio je sin transilvanijskog plemića Jánosa Hunyadija, a nazvan je Corvinus prema gavranu (lat. corvus) kojega je imao u grbu. Kao kralj uspio je ostvariti apsolutnu monarhiju oslanjajući se na srednje plemstvo i gradove. Iako su mu pozornost odvlačili vlastiti interesi na Zapadu i sukobi s njemačkim carom Fridrikom III. i češkim kraljem Vladislavom, zaslužan je za usporavanje turskog napredovanja. Nakon pada Bosne oslobodio je Jajce i organizirao Jajačku i Srebreničku banovinu, otežavši time Turcima prodor u naše zemlje. Istaknuo se kao zaštitnik umjetnosti. Dvor mu je bio okupljalište humanista, među kojima Ivana Viteza od Sredne i Ivana Česmičkog (Janusa Pannoniusa).
[uredi] Ime
Na mađarskom je poznat kao Hunyadi Mátyás ili Corvin Mátyás, na hrvatskom, srpskom i slovenskom: Matija Korvin (ponekad na slovenskom i kao kralj Matjaž ili dobri kralj Matijaš), rumunjski: Matei (te ponekad i Mateiaş) Corvin, slovački: Matej Korvín, češki: Matyáš Korvín, poljski: Maciej Korwin, latinski: Matthias Corvinus.
| Prethodnik: | Matija Korvin (1458. - 1490.) | Nasljednik: |
| Ladislav V. Postum (1444. - 1457.) | Vladislav II. (1490. - 1516.) |
