Razgovor sa suradnikom:Mir Harven

Izvor: Wikipedija

Arhiva ove stranice: Arhiva 1 2 3

Sadržaj 1 Upornost 2 oficir? 3 Tin Ujević 4 jedno pitanje glede jezika 5 Potrebno srediti 6 Bok 7 Objektivnost 8 Slobodan Milošević 9 Pravopisna pravila 10 Tesla 11 Provjera 12 Preinake u članku o Miroslavu Krleži 13 Oluja 14 Enklitike 15 Dugogodišnji rad 16 Nesto lingvisticke literature 17 Nostradamus 18 Obavijest za označavanje slika

[uredi] Upornost

A čudna je upornost suradnika u ispravljanju drugih koji ne dijele njegovo mišljenje. U početku ste bili samo sa jednim suradnikom u edit war-u, sad ste sa dva. Samo vraćate na onu inačicu koji Vi smatrate ispravnom i vičete VANDALIZAM.

Kao promatrač sa treće strane u sve ovo vrijeme vidim da, vas trojica suradnika koji izmjenjujete i revertate jedne te iste članke, niste našli vremena za objektivnost, već svoju i našu energiju trošite na to da dokažete onom drugom da ste baš Vi ili On u pravu.

Zar je tako teško prihvatiti činjenicu da je netko drugi možda u pravu i da ima bolje činjenice i podatke, ili daje podatke i iz drugog kuta težeći čistoj objektivnosti. Kako i traže pravila Wikipedije, OBJEKTIVNOST a ne mišljenje jedne osobe ili skupine. Povijest pišu pobjednici ali u svim enciklopedijama pišu i podaci koji se došli i od strane pobijeđenog.

Zato ne trošite energiju na ispravljanje drugačijeg stava u člancima o Tuđmanu i ekipi već prihvatite činjenicu da ni on nije bio zlatan dečko.

Andrej Šalov 11:00, 23. prosinca 2005. (CET)

---

Andrej, uzeo si mi riječi iz usta.

Mir, u početku su tvoji reverti imali smisla, ali u zadnje vrijeme vraćaš i što treba i što ne treba.

Ova dvojica s kojima se svađaš si daju malo truda, pa nakon što im pobrišeš teskt, oni pokušaju sa blažom varijantom. No, ti se uopće ne trudiš približiti nekom kompromisu. Pa nije moguće da si ti uvijek u svemu u pravu, a da ova dvojica ne mogu napisati jednu ispravnu rečenicu koju bi ti prihvatio???

Ja bih i malo uredio članak i sve čekam da se vi približite kompromisu, no sa tvojim stavom to nije izgledno.

Sombrero

Ljudi-čudim se vašim pitanjima. Vi ste, vjerujem, administratori. kao takvi, morali biste znati osnovne stvari o tom poslu. E sad, d ne ispadne da popujemo (no, mora se reći): vaša pasivnost oko vandalizma je uistinu začuđujuća. A nesposobnost da se razlikuju argumenti i "argumenti" je-priznajem, nešto što nisam očekivao. Ne radi se, s moje strane, o tvrdoglavoj upornosti koja ne ferma druge argumente, nego o vandalizmu koji se poziva na tračeve i tabloidna naklapanja. Ako vi ne možete shvatiti da (pretpostavljam da se radi o stranici o Tuđmanu) razliku u težini tekstova koji se pozivaju na stranicu HSP-a 1861, kao i teza koje nisu potkrijepljene, te, s druge strane, link na dio knjige na engleskom američkoga pukovnika Shradera, link na knjige publicita Mlivončića o hrv.-musl. ratu- pitanje je koliko ste sposobni uređivati neku on-line enciklopediju. Nepristranost ne znači nezamjeranje. Objektivnost ne znači dozvoljavnje vandalizma (usput- jedan od lakmusa je histerični rječnik koji koriste vandali pri mijenjanju stranica o Tuđmanu i Domazetovoj knjizi "Gospodari kaosa"). Uravnotežen pristup ne znači dopuštanje ludorija izvučenih iz rukava (npr., glede teorije evolucije stavljanje "umnoga nacrta" kao podjednako vrijedne znanstvene teorije; glede prošlih ratova teorija o vatikansko-američkoj uroti kao glavnom uzroku za "razbijanje Jugoslavije"). Ako ne možete razlikovati legitimnu i potkrijepljenu kritiku od zapjenjene propagande- kako uopće možete uspješno raditi administratorski posao ? Mir Harven 11:30, 23. prosinca 2005. (CET)

Sorry, ali fulao si skroz. Uloga administratora nije da kopa po internetu i provjerava točnost podataka, ni da sudi o točnosti svake pojedine rečenice. Zar zaista smatraš administrator mora znati da li je nekakav pukovnika Shrader vjerodostojan izvor ili ne? Pa nismo mi telepatski spojeni na Google.

Nadalje, ono što ti nazivaš "vandalizam" nije vandalizam! Na Wikipedija:vandalizam lijepo stoji:

Što vandalizam nije:

• Testiranje wikipedije od strane novih suradnika (čest slučaj)
• Greške (događaju se svima)
• Tvrdoglavost (kad se dva suradnika wikipedije ne mogu dogovoriti kako će izgledati neki članak).

Dakle, bilo bi lijepo kad bi prestao nazivati vandalima sve koji ne misle kao ti. A vidim da si i ova dvojica pokupili istu naviku etiketiranja.

Sombrero

Vandalizam se sastoji i u neargumentiranom nametanju stavova koji nemaju potkrjepe. "Tvrdoglavost" u sukobu dva stava, od kojih je jedan dokazivan i potkrijepljivan vanjskim poveznicama, a drugi šablonskim etiketiranjem i nepostojećim tekstovima znači vandalizam koji je nametnula strana koja inzistira na neutvrđenim stavovima. Ako pak ne možeš razlikovati težinu pojedinih tekstova, ili, još bolje, njihov profil (nisu isto stručne knjige i propagandni letci političkih stranaka)- to te u nemaloj mjeri diskvalificira za ovaj posao. Na en wiki takve intruzije, kao ove na str. o Tuđmanu i Domazetovoj knjizi, trajale bi jedino dok se ne utvrdi njihov karakter. I onda ih više-nema. Slično je bilo s tekstom o Velikoj Srbiji na en wiki, a i s onim o Tuđmanu (isto na en wiki). Ne znam kako će biti ubuduće, no, ti si, na ovom primjeru, ispao ne baš adekvatan za posao koji obavljaš. Naravno-to je samo moje mišljenje. Ne ću se ubrzo javiti jer imam nekih drugih poslova. Pozdrav Mir Harven 11:55, 23. prosinca 2005. (CET)

Neću Vam pisati romane.

Pogledajte malo povijest ovih stranica:

• doprinosi suradnika Mir Harven samo ovo zadnje od prije nekoliko dana.
• Gospodari kaosa
• Franjo Tuđman
• Razgovor:Franjo Tuđman
• Davor Domazet

Nadam se da shvaćate poantu. Nitko od nas nije lokalni policajac i šerif na Wikipediji, ali čini mi se po ovome gore da....

Andrej Šalov 12:01, 23. prosinca 2005. (CET)

Pa- malo mi je smiješno da branim svoj "lik i delo" na ovoj on-line enciklopediji. Poglavito jer ne smatram da su ti tekstovi neka silna pisanija (nego više razbibriga različite kvalitete). No, kad me ovaj suradnik potegnuo za jezik: neka se pogleda vrlo mali dio mojih tekstova: Velika Srbija, Virginia Woolf, Procesna fizika, Marcel Proust, Josip Broz Tito, Domovinski rat, Džingis Kan, Frano Supilo, Povijest Bosne i Hercegovine, Bosančica, Miroslav Krleža itd. etc. U zadnje vrijeme nisam na wikipediji imao (niti imam) vremena za išta do korekcija- i do sprječavanja vandalizma koji administratori sumnjive kvalitete dopuštaju. Ne bih spomenuo te tekstiće (jedan k'o nijedan), da se ne pokušava insinuirati nešto drugo. Mir Harven 11:15, 24. prosinca 2005. (CET)

Evo, ja već napisao (trenutno je edit conflict), pa da dodam ovdje:
Koliko se sječam, ti si brisao (skoro) sve tekstove koji su kritični prema pokojniku. Mislim da ćeš teško obraniti ideju da nije kriv za pljačku u privatizaciji. A glede rata u BiH, i tu postoje dokumenti, svjedoci... nije baš da je pokojnik bio svetac. No, dobro, nemam ni ja vremena za raspravu.

Svakako, nadam se da se admini više neće prozivati zbog "toleriranja vandalizma". Da se posvetimo vama trojici, ništa drugo ne bi stigli.

Sombrero

1. Koja "pljačka u privatizaciji" ? Je li ova današnja ekonomska politika, koja je temeljena na sličnim, no vjerojatno gorim načelima kao i u doba Tuđmanovoga predsjednikovanja ? U doba Tuđmanove smerti hrvatski dug je bio 9 milijardi $ i zemlja (još) nije bila rasprodata. Sada je 32 milijarde $, zemlja je većim dijelom rasprodana u bescjenje, i imamo vrlo malu samostalnost. Kakve su to "kritike" bazirane na naklapnjima uz kavicu ? Enciklopdeijski članci trebaju biti ozbiljniji od toga. Za "pljačku" se s više argumenata može prozivati cijela hrvatska ondašnja vlada, a još više Račanova i Sanaderova. A najviše MMF i slični "dobrotvori". Mir Harven 11:03, 24. prosinca 2005. (CET)

2. glede politike spram BH: administratori moraju imati i sposobnost razlikovanja argumenata od naklapanja. Vi se niste s tim proslavili. Uloga administratora je da zaštiti članak od izmjena temeljenih na nepotvrđenim naklapanjima (u ovom slučaju, to su tekstovi a stranice HSP 1861., stranke poznate jedino po anti-tuđmanovskoj opsesiji, te izdanje knjige transkripata u radionici "Ferala"- knjige za koju je malo tko čuo u RH, koja nije potvrđena kao vjerodostojni izvor, i iz koje se, kao iz svih knjiga prijepisa, da iščitati što se hoće. Hrvatska politika prema BH u doba Tuđmana vidljiva je iz poteza hrvatskih vlasti, službenih dokumenata i potpisanih državnih ugovora-a ne iz muljaža medijskoga podzemlja. Ako tko, uostalom, želi problematizirati hrvatsku politiku prema BH-to može raditi na stranic o povijesti BH, a ne na jednom biografskom članku. Ne vidim da se išta ozbiljnije pokušalo na mjestu koje jest za to predviđeno. Mir Harven 11:03, 24. prosinca 2005. (CET)

[uredi] oficir?

Zašto uporno vraćaš časnik na oficir???

Evo primjera: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Franjo_Tu%C4%91man&diff=next&oldid=130757

Mislim da si to napravio barem 3 puta do sada!

--Ante Perkovic 10:22, 26. prosinca 2005. (CET)

Ne vraćam ništa uporno, nego ide u paketu zajedno s ostatkom teksta. Promijeni u nekoj normalnoj verziji. Inače- stvarno je bio jugo-oficir. Nije baš primjereno reći "časnik JNA". No, svejedno...Mir Harven 19:55, 26. prosinca 2005. (CET)

[uredi] Tin Ujević

Mir pogledaj ovaj tekst. Čini mi se da delovi poput ovog

Progledavši velikosrpske makinacije Nikole Pašića, proživljava katarzu i zauvijek odustaje od političkih ambicija

ne predstavljaju neutralnu tačku posmatranja --Sasha 21:18, 28. siječnja 2006. (CET)

Evo, s malo zakašnjenja-OK, može se to skloniti, iako je, koliko se sjećam (stoji u Ujevićevim biografijama, npr. "Veliki Tin" Mirka Žeželja), bilo je baš to (Ujević je izričito naveo Pašića i neke oko njega). No, ne da mi se kopati po tekstovima, neka se to izmijeni u nešto kao "razočaran politikom unitarnoga jugoslavenstva itd.". Mir Harven 14:26, 1. veljače 2006. (CET)

[uredi] jedno pitanje glede jezika

na nekom sajtu sam naišao na ovaj tekst. sadržaj nije bitan. zanima me samo da li se u standardnom hrvatskom vrši jednačenje po zvučnosti, pošto se ovde ne vrši

Naravno, to je glasovna značajka koja je neizbježna. Pitanje je samo piše li se to u pojedinim pravopisnim propisima ili ne. Mir Harven 14:30, 1. veljače 2006. (CET)

Na pobudu hrvatskmh intelektualaca u Buenos Airesu i podporom ogromne većine hrvatskih rodoljubnih i kulturnih družtava okupljenih u 17 organizacija, hrvatska je emigracija u nedjelju dne 25. lipnja ov. god. prisustvovala jednoj riedko svečanoj i značajnoj priredbi u obranu hrvatskog jezika, koja je došla kao nadopuna poznate ožujske DEKLARACIJE u Zagrebu.

da smo ih na obće zanimanje hrvatske publike odtiskali u posebnoj brošuri --Sasha 21:23, 28. siječnja 2006. (CET)

Ovo gore je samo stariji pravopis Zagrebačke škole (riedko, odtisnuti,..). Izgovara se "rietko", "otisnuti". Inače, ima tih stvari u pravopisu u kojima se izbjegava doslovni izgovor (gradski/gratski/gracki, nadčovjek/natčovjek, jedanput/jedamput, ..Prvo je upis, ostalo izgovori. Mir Harven 14:30, 1. veljače 2006. (CET)

Neznalačka grješka. Etomologijski pravopis nije isto što i pravoriek. Ne izgovara se kao što se piše. Izgovara se rijetko, ma kako se pisalo.Vi aplicirate Vukova načela na hrvatski pravopis.

--Tomahawk_Cheerocky 21:04, 2. veljače 2006. (CET)

Za Mir Harvena: "Pijemo mlijeko" se zapravo treba izgovarati /pijemo mlieko/ postoji skupina glasova ije (u pijemo) i refleks staroslavenskoga glasa ě (jat) koji se prema aktualnim pravopisima piše takođe skupinom ije (nekada se pisao ie), ali to nisu iste stvari i on se baš i ne izgovara /ije/. Ljudi to ne razlikuju (ukoliko im to nije posao razlikovati), a otud i pokušaji da se svi ije-i izjednače. I dok danas ljudi izgovaraju /mljeko/ (jer je pravopis izjednačio pisanje), nekad se izgovaralo /mlijeko/ s dugim naglaskom na -i.

Znam sve to, no, mislim da tu fonetika i fonologija nisu toliko važne kao argumenti. Rekao bih da je Babićeva kći u pravu kada naglašava psihološku važnost izgovora (mislim u knjizi u čast Siliću, "Od fonetike do etike" (nešto tako)), a na račun izgovorno-"slušnih" argumenata. Iako ja govorim "Niemac", "liepo",..svjestan sam da većina Hrvata (i Muslimana, i Crnogoraca, i Srba jekavaca) govori jekavski, a ne ijekavski-što u praksi znači "Njemci", "ljepo",..(zato sam i napisao "rjetko", a ne "rietko", jer je taj izgovor bliži stvarnosti). Btw-nisam za Škarićevu opciju oko jata (najradije bih da ostane ovako kako jest), no, čini mi se da će prevladati. Možda u 22. stoljeću.Mir Harven 22:59, 1. veljače 2006. (CET)

Vidim da znaš, ali ako napišeš da se rijetko izgovara /rjetko/, kako ćeš napisati da se izgovara rjeđe? Postoji jasna distinkcija. Svaki je govornik čuje, samo što nitko ne razbija glavu time. A što se različitih opcija oko ě tiče, koja se god donese, donijet će i veliku zbrku i nove dvostrukosti. Meni je čak svojedobno palo na pamet kako bi trebalo sve izjednačiti: ije/je, č/ć, dž/đ... znam da se time puno gubi, al činjenica je da nam oko 90% govornika uopće ne zna otkud distinkcija.

To je Škarićev prijedlog. Nalazi se na poveznicama na Ivo Škarić. Btw-uvijek će biti razlika u izgovoru koje se isto pišu. Pa što ako se "rjetko" i "rjeđe" drugačije izgovaraju ? Big deal. Izgovara se i "ž" drugačije i "žut" i "grožđe", pa nikom ništa. Ionako, kao što rekoh: ovaj je slovopis i pravopis, za doglednu budućnost, najbolje ili najmanje loše rješenje, uz manje korekcije. Ove u B-F-M su male (ja bih još nekoliko)-no, sve je to, realno, vrlo malo. Što bi tek rekli u francuskom, engleskom i sl. ? Ako ima probleme u školi oko ije/je, č & ć- tomu posvetiti nešto više sati i riješeno. U engleskom imaju dodatne spelling exercises. Ako nešto škripi, treba podmazati, a ne mijenjati cijeli kotač. Mir Harven 13:59, 3. veljače 2006. (CET)

Ma, to je samo djelić onoga što on predlaže! Ali, zar je bitno? Dio bi njegovih rješenja tek uvelo zbrku. No.... Premda imaš pravo u ovome da se svaki jezik bori s nejasnoćama. Recimo, ono što znam, Švedi imaju tri vrste glasa š i to ih pišu kao dvoglase i troglase pri čemu sigurno ima desetak kombinacija, a može se blježiti i kao jedan grafem kad je riječ posuđenica, npr. iz francuskoga, pa ono što je u franc. ž, u švedskoem je š.... Uglavnom, nekako to njih ne dira previše...Klinci to vježbaju u školi, tko nauči nauči... A, da, onda to sve različita narječja drugačije čitaju, pa se se to može čitati kao tri kombinacije glasa č... Pa još je to ko nas super!! ;-) Dejana 12:54, 4. veljače 2006. (CET)

Meni se čak dogodilo da mi je logopedica u Suvagu (dakle, akademski građanin, morala je završiti barem fonetiku!) rekla da pravim preveliku distinkciju u izgovoru između č i ć (što govori o njezinoj svijesti o jeziku!). A što je isto kao da nekome kažeš da radi preveliku razliku između k i p! Tako bismo bar pridonijeli većoj pismenosti stanovništva, kad se već mora raditi zbrka... No, ja se raspisala... počinjem patiti od skribomanije.. ;-) Dejana 11:03, 2. veljače 2006. (CET)

Za Sashu: Hrvatski je pravopis prolazio različite faze, niti danas nije u potpunosti fonološki (načelo: piši kako govoriš), pa se , prema tome, glasovne promjene ne vide svuda u pismu niti danas, a konkretan je tekst pisan korijenskim pravopisom, koji je bio morfološki (što će reći da se u riječima zadržavaju oblici svakoga morfema ponaosob, dakle, viša razina od fonema, pa se promjene koje se događaju pri izgovoru (fonemske promjene) ne bilježe u pismu). Dejana 14:47, 1. veljače 2006. (CET)

Izgovaraju "mljeko", bez "i"? Ne u svim krajevima RH... "Jat" je u dvoglas (diftong), u kojem se "ie" izgovaraju skupa. S time da nisu toliko "snažni", kao kad su "samostalni". Književni/službenik jezik zatire to, ali nenamjerno, jer rabi samo 30 znakova. U narječjima se najbolje čuje "bit" od dvoglasa. Kubura 16:53, 1. veljače 2006. (CET)

Da li su i "i" i "e" diftonzi?--Tomahawk_Cheerocky 21:04, 2. veljače 2006. (CET)

[uredi] Potrebno srediti

Razgovor:Bihaćki HVO Izvor: Wikipedija Jump to: navigation, search Drele-briši to o "separatističkoj tzv. Herceg Bosni". Ovo nije mjesto za politnaklapanja i etiketiranja.Mir Harven 16:01, 5. siječnja 2006. (CET)

template:stilska dorada

Srediti, pa uklopiti:

---

Što srediti i što uklopiti? Zvanični dokumenti ne mogu biti stilski dotjerivani! Bio je rat, nije bilo vremena za stiliziranje. To je tako bilo kako je napisano, osim zadnja dva, zaključna, paragrafa. Zvanična izjava Predsjednika Bihaćkog HVO-a se ne može stilizirati. Ako bi se stiliziralo prema ćudi mrzitelja demokracije onda bi se vratili u kameno doba historiografije. Članak ili ostaje ili se briše. Krojenje povijesti à la MirHarven i à la Sombrero time što se ne da pokazati zločinačka i izdajnička uloga HVO-a i ubojička Mate Bobana je politikantsko ponašanje i prosipanje bljuzgi, da ostanem u žargonu ove gospode.--Tomahawk_Cheerocky 21:05, 2. veljače 2006. (CET)--Tomahawk_Cheerocky 21:07, 2. veljače 2006. (CET)

Maknuta je kategorija i besmisleni link, suradnik TC je još novi, pa ne zna dovoljno o kategorijama i wikipoveznicama.

Sombrero 08:18, 3. veljače 2006. (CET)

[uredi] Bok

Čitaj svoj e-mail, dragi suradniče wikipedije :-) SpeedyGonsales 20:41, 19. veljače 2006. (CET)

[uredi] Objektivnost

Molim Te za pomoć. Ne snalazim se dobro u "uredničkoj politici" (usp. Wikipedija:Nepristrano gledište). Vidim da si dosta bio aktivan na stranici Franje Tuđmana, zalagao se za nepristranost i neutralnost. Trenutačno stranica ima oznaku "Nepristrana točka gledišta ovoga članka je osporena.", a na lijevom dijelu, izborniku upućuje (i na) srpsku inačicu wikipedije na kojoj stoji sljedeće:

"Након доношења новог устава РХ од 22.XII 1990. којим су Срби постали национална мањина након вековног статуса равноправног народа са Хрватима, почињу масовна отпуштања Срба с посла, минирања кућа и др. Фрањо Туђман је својим изјавама и делима протеривање више стотина хиљада Срба са својих огњишта) показао да за Србе нема места у самосталној држави Хрватској. Мржња коју је посејао међу хрватски народ дуго ће бити оптерећење свим грађанима Републике Хрватске. Позната је његова изјава: "Сретан сам што нисам ожењен Српкињом или Жидовком". На економском плану ХДЗ и Туђман су дословно уништили већину индустрије у Хрватској. Приватизација којa је почела још за време рата (незабележено другде) донела је већинске власничке уделе предузећа неколицини ХДЗ-ових послушника - тзв. "тајкуна". Стотине хиљада људи остало је без посла, некада успешна предузећа су затворена, а земља се почела прекомерно задуживати у иностранству. Туђманови биографски подаци преузети су са архиве Хрватске телевизије. Објашњење улоге Фрање Туђмана у прогонима Срба из Хрватске и о последицама његове владавине су уметнути у оригинални текст..."

Začudo, na vrhu ove inačice wikipedije o Franji Tuđmanu nema nikakve oznake poput "Nepristrana točka gledišta ovoga članka je osporena." Posebice me čudi "objektivnost" dijelova poput "počinju masovna otpuštanja Srba s posla...protjerivanje više stotina tisuća Srba sa svojih ognjišta...mržnja koju je posijao u hrvatski narod...objašnjenje uloge Franje Tuđmana u progonima Srba iz Hrvatske..."

Nekako mi se čini da se na različitim nacionalnim inačicama jedne te iste wikipedije primjenjuju različiti kriteriji objektivnosti? Kad čitam ove objektivne članke, nekako se pitam jesam li pao s nekog drugog planeta, je li s mojom memorijom sve u redu, pa ipak sve ovo vrijeme živim tu u Hrvatskoj, prošle godine liječnica me "obradila" čistom srbijanskom ekavicom, napisala recept ćirilicom, da bi joj tko riječ rekao, jedan Srbijanac je ugledni trener športskog sastava, nekoliko Srba moćni su gospodarstvenici, a u ukupnom broju stanovništva nikad se nisu mjerili u postocima, prije u promilima...

Jesu li aktivniji administratori i honorirani? Mislim, ne bih se htio "gurati" u ovu "hrvatsku" enciklopediju, nekome otimati kruh iz usta, ali na žalost to mi je jedini materinji jezik - hrvatski, a nekako imam dojam da ima poseban odred aktivnih administratora koji jako brinu o objektivnosti... možda bi trebalo gurnuti novim suradnicima na nos malo jednostavnijim riječima kakvi su poželjni, a kakvi nepoželjni suradnici.

Hvala! Josip65 16:40, 28. veljače 2006. (CET)

S malim zakašnjenjem (virus):

1. članak o Tuđmanu je ovoga oblika jer su ga htjeli devastirati/vandalizirirati trollovi/internetski provokatori protuhrvatske provenijencije, na crti Mesićevih lupetanja u Haagu. Dakle, radi se o BH i politici RH prema BH, kako ju želi prezentirati ekipa koja podupire Dayton, protivi se hrvatskoj republici u BH, zalaže se za unitarnu BH (ali pristaje na opstanak RS), želi izjednačiti Hrvatsku i Srbiju u ratu u BH. Ukratko-smjesa bosansko-muslimanskoga nacionalizma, "hrvatskih" poslušnika koji slijede politiku "međunarodne zajednice" koja gura BH Hrvate u zapećak preko niza mjera i sl. Znakovito je da se ta ekipa (2-3 imena) aktivirala tijekom godišnjice Tuđmanove smrti, kada je bilo očigledno da je narod otpilio i Mesića i Sanadera (ankete na TV i drugdje). Poslije se ti padobranci nisu javljali.

2. srpska wikipedija nije u našoj domeni, pa što oni pišu nije naša stvar. No, ovaj članak (i drugi) jesu, pa će uskoro biti prerađen u dijelu u kojem se nalazi nemušto napisan tekst o Tuđmanovu udjelu u ratu u BH, kao i malnuta oznakao o NPOV-ondašnji ustupak interenteskim vandalima s jasnim političkim ciljem. Mir Harven 11:40, 3. ožujka 2006. (CET)

Objasni ono a u ukupnom broju stanovništva nikad se nisu mjerili u postocima, prije u promilima.... Taj mi dio nije jasan. --Sombrero 17:14, 28. veljače 2006. (CET)

[uredi] Slobodan Milošević

Mislim da treba ostati na vrhu ono - ratni zločinac, jer ga treba pamtiti najviše po tome, to je njegova glavna karakteristika. Stoga sam vratio na moju inačicu
Isto tako izbrisao si kako je umro - od infarkta i ostatak rečenice, iako si valjda mislio kako informacija nije točna ili nešto drugo. Informacija je bila dobivena, a kako sam ju dobio nije bitno. To je isto bitna informacija koja je potrebna da bude negdje na početku članka, a ne negdje na dnu. Pogledaj englesku wikipediju, slično su oni napravili. Damirux 09:36, 14. ožujka 2006. (CET)

1.ne može biti "ratni zločinac" i izbriši to, da se ne natežemo oko toga kao neodgovorna djeca. Tu kvalifikaciju bismo mogli prišiti, daleko prije, Titu, Lenjinu, Hitleru, Staljinu, Maou, ...a bogami i Churchillu (za Roosevelta nisam siguran). SM je bio optuženik suda u Haagu za kojeg svi znamo da je farsa. To vide i slijepci: http://www.index.hr/clanak.aspx?id=310794 Ako bi se već povlačila "sudska analogija", onda bi uvijek trebalo pisati "ratni zločinac" uz biografije Speera, Ericha von Mannsteina, Doenitza i sl. A to, naravno, nije slučaj. Nemam nikakvih iluzija (kamoli "simpatija") o SM, no, kvalifikacije tipa "zločinac" samo zbog optužnice suda- ne idu u definiciju osobe. I, konačno: a što da je oslobođen ? Teoretski, i to bi bilo moguće-mišljenja o tom je li dokazana njegova krivnja (pravno) nisu jednoznačna. Što bi onda bio ? "oslobođeni ratni zločinac" ? Izbriši da ne budemo smiješni, a ja ne ću jer mi se ne petlja u djetinjaste bris-stavi igrarije.

2. glede infarkta itd.-ako sam izbrisao, naravno da treba vratiti i dopisati sve ostalo (nisam ni vidio što je sve bilo) Mir Harven 22:38, 14. ožujka 2006. (CET)

---

Ne može? Itekako može. Biti će osuđen na to kad se pridruže Haškom sudu KAradžić i Mladić - izjavili su sami u Haškom sudu. Miloševiću je bilo suđenje samo formalno, jer se znalo da je on kriv za to. U biti suđenje se svodilo na izvošđenje dokaza i njegovu obranu (koja je naravno cinična, pogotovo kazati invalidu bez nogu u laži su kratke noge). Već samim time dovoljno govori o čovjeku i njegovoj nehumanosti. A genocida je bilo i bio je ratni zločinac, ma štogod ti rekao. Damirux 23:56, 14. ožujka 2006. (CET)

Nemam ja vremena za dječja naklapanja ove vrste. Ako netko nema dovoljno pameti da vidi da opisi tipa "ratnoga zločinca" ne stoje u definicijama gorenavedenih političkih individua, pa po tomu ni Milošević ne bi trebao biti iznimka- to nije moj problem. Mir Harven 21:50, 15. ožujka 2006. (CET)

[uredi] Pravopisna pravila

Mir Harven, čovječe!! Jesi li svjestan da si u članku Pravopisna pravila u podnaslovu Mali opći dodatak ili kratki jezični savjetnik u samo 4 odlomka napisao barem desetak riječi koje, po mom mišljenju, ne spadaju u hrvatski jezik, a u najmanju ruku nisu u duhu hrvatskog jezika.

Neke ne-hrvatske riječi: korpusu teksta, pripomene, glosar, pripomenuo
Loše mi zvuče: nenaravnu sintaksu, asocijativnih sveza
Moji prijedlozi ispravaka: (tijelo) teksta, napomene, rječnik, napomenuo, neprirodnu sintaksu, asocijativnih veza

Ja NISAM stručnjak, tako da ovim putem molim da se stručnjaci (veći od mene) uključe u raspravu.

Jah, nisi...Mir Harven 22:56, 4. travnja 2006. (CEST)

P.S. na Hrvatskoj vikipediji se piše na Hrvatskom jeziku.

O tom se i radi. Mir Harven 22:56, 4. travnja 2006. (CEST)

SvekY 20:59, 4. travnja 2006. (CEST)

Pa onda mi, molim te, reci što si.
Naime, ja sam iz Zagreba i studiram matematiku, ali ni na Dnevniku nisam čuo riječ glosar. Od koga si to čuo!
Reci mi što si po struci (ili što studiraš) ili možda znaš nekog koji je lingvist, profesor ili slično.

SvekY 11:55, 5. travnja 2006. (CEST)

Ovo nije ispovjedaonica, a ja nisam ni vjernik. Ako netko nije čuo za riječ "glosar"-što da se uopće tu kaže ? Vjerojatno nije onda čuo, u Zagrebu (čudno-kakve veze s tim ima Zagreb ?), za cirkumnavigaciju, piezoelektricitet, rimarij, lingvonim, ...kao ni za rijek, učevnik, sredotočbu, podmet..niti zna što je uljudbeni spomenik temeljnoga priroka. Mir Harven 20:05, 5. travnja 2006. (CEST)

Čuo sam za piezoelektrični efekt. Koliko znam u nekim upaljačima bez kremena ima komadić piezo-keramike, a znam još nešto malo o tome. Zagreb ima veze zato što od rođenja, već kojih 20-ak godina živim u Zagrebu i vjerujem da imam osjećaj za hrvatski.

E, slab je to argument. Ne korigiraju se tekstovi po intuiciji, jer je netko nešto čuo ili načuo. Mir Harven 21:48, 8. travnja 2006. (CEST)

Dakle, ti mi želiš reći da je glosar stručna riječ hrvatskog jezika? Ako si našao u nekom od (općih) hrvatskih rječnika ili stručnom hrvatskom rječniku onda u redu, ali molim te, Mir Harven, ako nisi vidio u rječniku ili u primjeni u hrvatskoj stručnoj knjizi (ili eventualno čuo na nekom stručnom predavanju), potraži jer sam gotovo siguran da to nije hrvatska riječ.

Imaš knjigu lingvista Vladimira Anića, autora poznatoga rječnika, naslova "Glosar za lijevu ruku". Mir Harven 21:48, 8. travnja 2006. (CEST)

Još jedan prijedlog je popis riječi/pojmova.
--SvekY 14:14, 8. travnja 2006. (CEST)

[uredi] Tesla

Što mu oduze mjesto zaslužnih, hajde lijepo budi civiliziran pa vrati natrag. Kakav amerikanizirani... bio je znasnstvenik ... nemaš pravo da mu to uzmeš ... Zeljko

Drugi mu oduzimaju status poznatih Srba. Tesla je bio Srbin i nema razloga da ne bude naveden među njima. Mir Harven 23:30, 5. travnja 2006. (CEST)

[uredi] Provjera

Imaš mail, ako i ovaj put nisam falila adresu :-)) --Roberta F. 19:28, 3. lipnja 2006. (CEST)

OK, vidio sam, samo nisam nešto bio na mreži i gledao poštu. Mir Harven 20:33, 3. lipnja 2006. (CEST)

Hvala ti ;-)) --Roberta F. 21:07, 3. lipnja 2006. (CEST)

[uredi] Preinake u članku o Miroslavu Krleži

Molim te pogledajrazgovor o članku o Miraslavu Krleži sa podnaslovom Preinake. Uneo sam neke izmene, zapravo dodao neke podatke u članak o M.K, a objašnjenje Spidijevog reverta nikako ne mogu shvatiti. Svako dobro --Sasha 14:11, 28. srpnja 2006. (CEST)

Vratio sam, no i malo promijenio. Ne radi se toliko o sadržaju teksta koliko o jeziku. No, ovo je uglavnom to, uz manje izmjene. Mir Harven 22:18, 28. srpnja 2006. (CEST)

[uredi] Oluja

Evo, proširio sam članak, pa te molim da baciš pogled i provjeriš nisam li slučajno ubacio kakve gluposti. Odvijanje operacije sam podijelio po sektorima djelovanja, a ne kronološki, i pritom sam se uglavnom držao teksta Davora Marijana, koji sam naveo u vanjskim poveznicama. One slike nisam stavio jer nemamo prava na njih, ali zato je tu lijepa CIA-ina karta operacije. Ako misliš da moj sažetak za izabrani članak nije dobar, napiši mi svoj prijedlog, pa ću ga ubaciti. --Zmaj 13:39, 31. srpnja 2006. (CEST)

Da, onih 70.000 vojnika u Slavoniji je bilo navedeno u staroj verziji članka, ali previdio sam ih. Sad sam ih vratio. Hvala ti na provjeri. --Zmaj 11:45, 1. kolovoza 2006. (CEST)

[uredi] Enklitike

Ovako, slažem se da su neki stavovi skliski oko pravopisa. No, uzmi u obzir da su nova Babićeva rječotvorja samo to - nova. I služben je pravopis iz 1996. i prema njemu radim, ne prema VIII. izdanju, ne prema Guberina-Krstić, nego prema BFM iz 1996. ili Anić-Silić eventualno. Budući da mi je to struka, posao, strast, kako često volim reći, lako mi se rasplamsaju strasti oko jezika.

Naime, ispravljanje enklitika na članku o Babiću. Oprosti, ali nije u redu dva puta brisati moje izmjene. Jesi li ikad čuo za Wackernagela? Njegovo se pravilo (ha, vidiš, i sad ga upotrijebih) može lijepo provoditi u većini indoeuropskih jezika, pa tako i u hrvatskome. Iliti kako ga naši kroatisti vole nazivati - pravilan raspored enklitika. Težnja zanaglasnica da zauzmu mjesto nakon prve naglasne cjeline u rečenici. One ne mogu doći iza zagrada, crtica, zareza ili sintagmi. O tome pisah na Pravopisnim pitanjima, a to je prečesta pogreška, gramatička. To se pravilo spominje u svakoj gramatici, ali ga rijetki govornici poznaju premda je baš to - pravilo. I njega se slijedi jer rečenice moraju prirodno teći, jer po sluhu osjetiš da cezure ne smije biti u nekim situacijama (rečenice moraju biti svojevrsni heksametri ;). Dakle, preporučujem ti da, ako ti nije jasno pravilo, pročitaš ovo. Naši su pisci u prošlosti imali i težnju pisati rečenice poput "Petar je Preradović rekao...", odnosno razbijati i ime enklitikom. Danas je to rjeđi slučaj, ali nakon punog imena i prezimena enklitika ne smije doći. Nikako. Nijedan jezikoslovac tako ne piše, a kad čitaš tekst i ne osjetiš da se pravilo primjenjuje jer je - prirodno. Tako Pranjić često voli istaknuti.

Mogu se više raspisati o pravilu, vidim da ga ljudi slabo poznaju, ali zaista nije nužno da brišeš moje promjene ako nisi upoznat s nekim elementima hrvatskoga jezika. Moje je znanje traljavo u brojnim područjima, ali se trudim u svome biti jako, jako dobra. I vjeruj mi, ono što činim, ne činim na svoju ruku i iza toga stoji - znanje. Skromno je i vezano uz naš jezik, ali stojim iza njega.

S poštovanjem, Abyssus 14:18, 30. kolovoza 2006. (CEST)

Nemam ništa protiv tvojih intervencija ok oenklitika (članak je ionako napisan nabrzinu), no: a) pravilo je na wikipediji da se tekstovi pišu po BFM, a ja ih pišem po izdanju iz 2001. I tu se nema što ispravljati glede pokrivenoga r (naravno, ako nije pogrješno upisano). Ja ne interveniram u tekstovima da bih ispravljao podaci u podatci, no, nedopustivo je ispravljati ono što je napisano po BFM u bilo kojem izdanju-a ne zaboravimo da sva izdanja imaju tiskarskih pogrješaka, tako da Babić piše, ponegdje, retci i sl. Pravila su dana na Pravopisna_pravila#Kratki_prikaz_pravopisnih_dvostrukosti. Dakle: oprjeka, preprjeka, strjeljivo, prječe, brjegovi,...Ne ću pisati o tom (jer moje osobno mišljenje nije važno za temu) da su, tu i tamo, dopušteni likovi koji se protive pravopisu ili koji s ovim pravopisom postaju smiješno:(razlučba , a ne razludžba, razvrstba, a ne razvrzba). Glavno da je hrvatski, a ionako je u nekim slučajevima definicija protuslovna-supstrat, subspecijalizacija. Glede "srbokroatizma"-koliko znam, ta riječ ne postoji. Postoji "serbokroatizam". Npr. u http://www.ids-mannheim.de/prag/sprachvariation/fgvaria/Kordic_PDF4.pdf Pozdrav Mir Harven 20:39, 30. kolovoza 2006. (CEST)

Taj pravopis NIJE služben. Mogu i ja napisati svoj, jel' on mjerilo? Nije. Koristi onaj iz 1996. koji i JEST mjerilo. Ovo sve ostalo nije odobreno i samo su načini zgrtanja dodatnog novca. Ne možeš pisati tim pravopisom. Bez uvrede, ali ne moramo se svakog novog izdanja držati kao pijan plota. Usput, ne moraš me učiti pravilima, vjeruj mi, znam ih sva, predobro. I znam još nešto - nitko ih se ne drži osim osoba koje vjeruju da su pravopisi - što noviji, to bolji. Eh, nije tako, nažalost. Nova izdanja, dakle, nakon 1996., ne priznaju ni Ministarstvo ni Akademija, a ni IHJJ. Da ja počnem pisati korienskim pravopisom samo zato što mi se prof. Laszlo zalaže za nj? Ili da slijedim Cipra/Guberina/Krstić? Molim te, ovo je Wikipedija, trebala bi biti ozbiljna enciklopedija koja se drži pravila hrvatskoga jezika. Diletantizmu nema mjesta, zaista. --Abyssus 21:16, 30. kolovoza 2006. (CEST)

S ponešto zakašnjenja: u BFM iz 1996. dani su oblici kao oprjeka i zaprjeka, kao jednakovrijedne opcije. Stoga, ne dolazi u obzir da se ispravljaju oni oblici koji su 2001. postali jedinopredloženi, a 1996. bili su ravnopravna opcija. I, osim toga- ovo je kilava argumentacija, jer su izdanja "Leksikografskoga zavoda" (npr. Hrvatska enciklopedija i Opći religijski leksikon) posve u skladu s pravopisom iz 2001 (krjepost, oprjeka, pogrješka,..), kao i publikacije nekih drugih institucija. Radi se o tom da babićofobi i ostali oboljenici od kroničnog babićitisa sprječavaju, koliko mogu, primjenu novijega standarda u medijima. Primjer je mlitava jezična politika Matice hrvatske. Dakle, d ane duljim: ne će mi nitko ispravljati tekstove po pravopisu iz 2001, kao ni povremene eskapade. Neka to pokuša Ladanu i Leksikografskom zavodu (ne mislim na onog Bogišića i njegova muljanja). Mir Harven 14:24, 13. rujna 2006. (CEST)

[uredi] Dugogodišnji rad

Čestitam ti na godinama rada na hrvatskoj Wikipediji (13. rujna 2003. u 21:17:12) :-)) --Roberta F. 01:26, 13. rujna 2006. (CEST)

Hvala. Što ono veli Konfucije u "Analektima" ? Misao nas na prošle godine hrabri jer nam ukazuje na djela ostvarena u tom razdoblju; no, i rastužuje zbog nedostatnosti samih djela. Naš doseg je uvijek manji nego poseg. Bilo kako bilo- hvala. Mir Harven 14:36, 13. rujna 2006. (CEST)

[uredi] Nesto lingvisticke literature

Dakle, treba mi tvoja pomoc na sr:Razgovor:Hrvatski jezik, jer jedan tamo prosipa standardnu pricu o tome kako kajkavski nije hrvatski. Ja sam poprilicno van literature o svemu tome, pa te molim da je ti tamo izneses; naravno, uz odgovarajuci komentar. --millosh (razgovor (sr:)) 17:03, 15. rujna 2006. (CEST)

OK Mir Harven 22:38, 15. rujna 2006. (CEST)

[uredi] Nostradamus

Znam da je tovoja poruka stara više od godinu i pol, ali nezam veze.

Čovjek čijea se proročanstva NISU ostvarila, to si rekla. Ne, velik broja njegovih proročanstava su se ostvarili. I to se zna. Mislim da to zaslužuje pohvalu u članku, a ne to da se nisu ostvarila, jer jesu.

--Edgar Allan Poe 09:33, 6. listopada 2006. (CEST)

?. 1. ja sam "rekao", a ne "rekla". 2. ne znam ni za jedno Nostradamusovo proročanstvo koje se ostvarilo, jer je stvar tako pitijska u tim katrenima da može 'vako, može 'nako. Mir Harven 17:14, 7. listopada 2006. (CEST)

[uredi] Obavijest za označavanje slika

-- Andrej Šalov 17:29, 15. studenog 2006. (CET)