Nova Gradiška
Izvor: Wikipedija
Nova Gradiška |
|
| Županija | Brodsko-posavska |
| Broj stanovnika (2001.) | 15.833 |
| Poštanski broj | 35400 |
| Gradonačelnik/ca | Josip Mikšić |
  Nova Gradiška
Nova Gradiška na karti Hrvatske
|
|
Nova Gradiška je grad u Hrvatskoj.
Sadržaj |
[uredi] Zemljopis
Nova Gradiška je smještena u jugozapadnom dijelu istočne Hrvatske, nalazi se uz vrlo važne prometnice: autocesta Zagreb - Lipovac, željeznička pruga Zagreb - Vinkovci, u dodiru je i sa starom krajiškom cestom ("Starom cestom"), a kroz grad prolazi i državna cesta prema Požegi i Našicama.
Geografska širina: 45°16´15˝
Geografska dužina: 17°22´41˝
Nadmorska visina: 129 metara
Površina: 49,58 km2
Srednja godišnja temperatura: 11,2°C
[uredi] Klima
Novogradiški kraj resi umjerena kontinentalna klima, koja je značajno modificirana utjecajima gorskog masiva Psunja, pa donekle i Babje gore. Hod temperatura, padalina, kao i drugih elemenata vremena (insolacija, magle, mrazevi, ruža vjetrova) ukazuje na kontinentalnost, koja je karakteristična za prijelazno panonsko područje - od središnje Panonske nizine prema južnom peripanonskom području. To znači da su zime u pravilu razmjerno oštre, a ljeta vruća.
Prosječne su temperature razmjerno ugodne, srednja godišnja temperatura iznosi između 10,5 i 11 °C. Prosječna je temperatura srpnja između 20 i 21, odnosno siječnja između -0.5 °C i 1 °C. To pak znači da godišnja amplituda prosječnih temperaturnih vrijednosti iznosi nevelikih 21 do 22 stupnja. Međutim, stvarni hod vremena obilježavaju ekstremi, odnosno kretanje apsolutnih vrijednosti temperatura. U Novoj Gradiški je tako u srpnju izmjerena temperatura i viša od 37, a u siječnju (odnosno veljači) niža od -23 Celzijeva stupnja. To znači da se godišnja temperaturna amplituda popne nekih godina i do 60 stupnjeva! U takvim uvjetima, ipak kontinentalnim, vegetacijsko razdoblje traje od druge polovice ožujka do prve polovice studenoga, te uz razmjerno povoljan godišnji raspored padalina omogućava uzgoj velikog broja ratarskih i voćarskih kultura.
Ovdje prosječno godišnje padne izmedu 813 i 820 milimetara padalina, a dakako ima i znatnih odstupanja u nekim godinama. Tako je već bilo sušnih godina s manje od 600, ili kišnih godina s više od 1100 milimetara padalina. Ovdje osobito valja spomenuti da okolni gorski reljef na sjeveru značajno modificira količine padalina, jer masiv Psunja zaustavlja oblake i prima više kiša i snijega. Prosječno na Psunju padne godišnje nešto više od 1200mm , a južna prigorja prema Novoj Gradiški i Cerniku primaju više padalina, nego li niski poloj u nizini Save. U prosjeku najviše padalina padne u kasno proljeće i rano ljeto (primarni lipanjski maksimum), te krajem godine (sekundarni prosinački maksimum). Takav godišnji hod padalina pogoduje poljoprivrednom iskorištavanju.
Magle su dosta česta pojava u ovom tipu klime, pogotovo u zimskoj polovici godine. Dakako, one su karakteristične za niski savski poloj, te donekle za disecirane potočne udoline u prigorju. Mraz je redovita pojava, te njegovo kašnjenje u proljeće može nanijeti velike štete u voćarstvu i ratarstvu. Vjetrovi koji ovdje pušu nemaju svog zasebnog imena, a prevladavaju zračne struje iz zapadnog i sjeverozapadnog kvadranta.
Dr. Dragutin Feletar; Nova Gradiška - Izabrane teme - U povodu 250. obljetnice osnivanja grada (1998.)
[uredi] Stanovništvo
Nova Gradiška, po popisu stanovništva iz 2001.g., ima 15.833 stanovnika, od toga 7.495 muškaraca i 8.338 žena. Od ukupnog broja njih gotovo 4.000 je mlađe od 19 godina, prosječna starost novogradiščana je 38,5 godina. Nacionalne manjine sudjeluju s 6,85% u ukupnom broju stanovnika N. Gradiške; od toga su 5,77% Srbi, 0,40% Albanci.
[uredi] Uprava
[uredi] Povijest
Nova Gradiška se naziva i Najmlađi hrvatski grad.
Grad Nova Gradiška utemeljen je 1748. godine. Nastao je i izrastao u okrilju Vojne krajine. Već 1754. godine počinje gradnja prve zidane zgrade - crkve sv. Terezije, koja po svojim graditeljskim karakteristikama pripada značajnijim spomenicima sakralnog graditeljstva kasnog baroka u Slavoniji. Staru urbanu jezgru čine: crkva sv. Terezije, stari sud i zatvor iz 18. stoljeća, te župna crkva Bezgrješnog začeća Blažene Djevice Marije s početka 19. stoljeća.
[uredi] Gospodarstvo
U Novoj Gradišci razvijena je drvna, tekstilna, prehrambena i metalna industrija kao i privatno poduzetništvo.
[uredi] Slavni ljudi
(Umjetnost)
- Grigor Vitez
- Matija Antun Relković
- Ivo Štivičić
- Željko Subić
- Tomislav Dretar
- Tito Bilopavlović
- Željko Falout
- Ferdinand Kulmer
- Miloš Đurić
- Adolf (Jadranko) Topić -
(Medicina)
- Dr. Andrija Štampar
(Sport)
[uredi] Spomenici i znamenitosti
- Samostan Cernik
[uredi] Obrazovanje
- Dječji Vrtić "Radost"
- Dječji Vrtić "Maslačak"
- OŠ "Mato Lovrak"
- OŠ "Ljudevit Gaj"
- Gimnazija
- Elektro-tehnička
- Industrijsko-obrtnička
[uredi] Kultura
- Knjižnica
- Muzej
- Likovna galerija
- Dom kulture
[uredi] Sport
Nogometni klub "Sloga" - osnovan 1910.g.
[uredi] Promet
Nova Gradiška se nalazi blizu autoceste Zagreb-Lipovac. Također se nalazi kraj važnog međunarodnog elektrificiranog željezničkog koridora Zagreb-Lipovac. Ona je bitna veza između Bosanske Posavine i Hrvatske. Granični prijelaz sa BiH se nalazi nekoliko kilometara dalje, u Staroj Gradišci.
[uredi] Mediji
- Radio Nova Gradiška
- Časopis Novogradiško Blebetalo
[uredi] Turizam
[uredi] Izvori
- Knjiga "Novogradiški leksikon"
[uredi] Vanjske poveznice
Nedovršeni članak o gradu u Hrvatskoj: Nova Gradiška treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
