Sibinj

Izvor: Wikipedija

Ovaj članak nema wikipoveznica ili ih ima premalo.
Članak treba dopuniti dodavanjem wikipoveznica na druge pojmove.

Sibinj
Županija	Brodsko-posavska
Broj stanovnika (2001.)	7.549
Površina	110 km ²
Naselja u sastavu općine	Bartolovci, Brčino, Celikovići, Gornji Andrijevci, Grgurevići, Grižići, Gromaćnik, Jakaćina Mala, Ravan, Sibinj, Slobodnica, Završje
Načelnik općine	Ivica Batinić
Poštanski broj	35252 Sibinj
Sibinj Sibinj na karti Hrvatske

Sibinj je općina u Hrvatskoj. Nalazi se u Brodsko-posavskoj županiji.

[uredi] Zemljopis

Sibinj - prigradsko, mješovito naselje

Sibinj je po tipu zbijeno, tipično slavonsko naselje nedaleko Slavonskog Broda (samo 8 km) nastalo duž glavne ceste, koje je u potpunosti iskoristilo svoj položaj - blizinu grada, a ipak je dobrim dijelom sačuvalo seoski mir i divne običaje, po gradovima gotovo zaboravljene. Širi se pretežito nizinskim područjem između regionalne ceste i željezničke pruge u smjeru Zagreba te uz križanje cesta prema Požegi. Urbanistička koncepcija mjesta je izrazitog povijesnog tipa, uvjetovana prolazom "carske" ceste i željezničke pruge te kasnijim napretkom industrije u Slavonskom Brodu. Naselje ima lijep položaj na dodiru posavske nizine i ogranaka Dilja.

Zanimljivo je spomenuti da kroz Sibinj prolaze tri potoka s diljskog slivnog područja (Kapljarevac-Petnja, Kikovac, Dubski), a pravi biser prirode nalazi se na padinama Dilja: Petnja - umjetno jezero u šumskom okružju sa izvorom pitke vode "Tomislav". Jezero je omiljeno izletište mladeži, šetača i ribiča, a za one sklonije malo dužim šetnjama predlažemo posjet Pljuskari, izvoru potoka Petnje od kojeg je djelomično i nastalo ovo jezero.

Naselje Sibinj se nalazi na 17° i 54' istočne zemljopisne dužine te 45°i 12' sjeverne zempljopisne širine. Nadmorska visina crkve u centru naselja je 122 m (crkva je trigonometar 122). Klima mjesta je, kao i šireg područja, umjereno kontinentalna. Najčešći vjetrovi dolaze sa zapada, a najjači prodori hladnih masa zabilježeni su sa sjeveroistoka. Prosječna (srednja) godišnja temperatura Sibinja je oko 11,3°C. Količina padalina je tijekom godine oko 870 mm.

[uredi] Stanovništvo

Prema podacima za posljednja četiri popisna razdoblja Sibinj sa Završjem bilježi konstantan porast broja stanovnika: 1971.g. 2270 stanovnika, 1981.g. 2347 stanovnika, 1991.g. 2507 stanovnika. Prema zadnjem popisu stanovništva iz 2001.g. Sibinj broji 2522 stanovnika. Većinom je to hrvatsko, rimokatoličko stanovništvo. Jednako tako rastao je i broj domaćinstava: od 598, preko 653, 743 do 866 sredinom 2000.g.

[uredi] Uprava

[uredi] Povijest

Ostaci naselja na ovom području datiraju od 11. i 12. stoljeća, a u 14. stoljeću postojala je utvrda zvana Gradina. Kao župa, pod današnjim imenom, spominje se 1695.g. Prema popisu stanovništva iz 1698.g. Sibinj je bio veći od Broda !!! Već 1730.g. u Sibinju postoji drvena crkvica Sv. Ivana Krstitelja, a današnja je župna crkva sagrađena 1775.g. Najstarije naseobine na ovom tlu bile su: Brišćana kod izvora Petnje, Selište, polje Vidovice, područje Krizme na Velebiću te kasnije Mišino brdo i Konj brdo. Kao naselje uz cestu, Sibinj se razvio od 1779.g. nakon naredbe Dvora u tom smislu. Ima pouzdanih podataka da je škola u Sibinju radila još 1767.g., a da je crkva dovršena 1775.g. Sibinj je od 1839. g. sjedište satnije, a od 1873. g. sjedište općine.

Najpoznatiji povijesni događaj vezan uz Sibinj "novijeg" je datuma i poznat kao "Sibinjske žrtve". Ovo "mučko ubojstvo seljaka od strane nenarodnog i protuhrvatskog režima" dogodilo se 19.veljače 1935.g. i već desetljećima se obilježava kao simbol domoljubne svijesti ovdašnjeg stanovništva te je to ujedno i datum kada osnovna škola slavi svoj dan. Spomen obilježja tih događaja ima u Sibinju, Slavonskom Brodu i Grižićima.

[uredi] Gospodarstvo

Prema zanimanju svojeg stanovništva Sibinj je "mješovito" naselje jer je veći dio radne snage uposlen u Brodu (sekundarne, kvartarne i tercijarne djelatnosti), a u slobodnom vremenu bavi se i poljoprivredom. U samom selu malo je pravih poljoprivrednih domaćinstava. Većina ih se poljoprivredom bavi "usput", uz stalno zaposlenje u mjestu, Brodu ili Požegi. Način života ljudi i ponašanje sve više poprimaju gradski oblik života.

[uredi] Slavni ljudi

[uredi] Spomenici i znamenitosti

Petnja - umjetno jezero u šumskom okružju sa izvorom pitke vode "Tomislav". Jezero je omiljeno izletište mladeži, šetača i ribiča.

[uredi] Obrazovanje

Osnovna škola "Ivan Mažuranić" se nalazi u centru sela. Matičnoj školi gravitira šest područnih razrednih odjela. Škola ima oko 900 učenika koji ju pohađaju. Prema mreži škola od 1965. godine, uz matičnu školu u Sibinju, OŠ "Ivan Mažuranić", Sibinj ima šest područnih razrednih odjela (PRO):

PRO Slobodnica
PRO Stari Slatinik
PRO Gornji Andrijevci
PRO Ravan
PRO Grgurevići
PRO Grižići

U djelu A.M.Reljkovića "Slavonska i vinkovačka slovnica" spominje se da je 1767.g. u Sibinju postojala pučka škola te se ta godina smatra početkom školstva u Sibinju. U početku su školu pohađala samo muška djeca, a 1872.g. s radom počinje i "Djevojačka učiona". Obje se škole 1884.g. spajaju u mješovitu školu koja je brojala 118 učenika. U Spomenicu je ubilježeno da je 1885.g. školu posjetio i Njegovo veličanstvo Franjo Josip I. Godine 1904. školu pohađa 190 učenika, a obnovljen je i školski vrt gdje se mladež poučavala ratarstvu, pčelarstvu i voćarstvu.

Nakon II. Svjetskog rata škola postaje osmogodišnja, a krajem 50-tih u sklopu škole osniva se učenička zadruga. Razorni potres 1964.g. uništio je postojeću školsku zgradu te je nastava izvođena na otvorenom i u šatorima, a 25. listopada 1965.g. otvorena je nova školska zgrada u kojoj se i danas izvodi nastava. Kako se iz godine u godinu broj učenika povećavao, škola je postala tijesna te je sve izraženiji problem bio nedostatak prostora. Dodatna otegotna okolnost radu škole bio je i Domovinski rat. Nastava se neko vrijeme odvijala po kućama i podrumima. U listopadu '92.g., učenici i učitelji se vraćaju u svoje školske prostore sanjajući snove o proširenju školske zgrade i izgradnji školske dvorane.

Adaptacija školskih prostora konačno je započela 1998.g. Nakon tri godine "gostovanja" u tuđim prostorima, konačno smo u veljači 2001.g. godine dočekali završetak adaptacije starih i dogradnje novih prostora uz postojeću školsku zgradu. Potpunoj opremljenosti nedostajala je samo športska dvorana. Kamen temeljac za istu položen je samo nekoliko dana nakon svečanog otvorenja škole. U veljači 2002.g. otvorena je i školska športska dvorana! Nakon desetljeća skučenosti, nedostatka učioničkog prostora i neadekvatnih uvjeta za izvođenje nastave TZK-e, našoj sreći nije bilo kraja!!!

[uredi] Kultura

Sibinj je sjedište istoimene općine, ima ambulantu, željezničku stanicu, osnovnu školu, poštu, dom kulture , brojne trgovine, obrtničke radionice i ugostiteljske objekte. Naselje je administrativni, kulturni, zdravstveni i ekonomski centar za više sela u ovom dijelu Brodsko-posavske županije. Izuzetan smještaj i prometnice koje prolaze kroz Sibinj (veza za Slavnoski Brod, Požegu i Gradišku) dozvoljavaju zaključak da je položaj Sibinja vrlo povoljan i da će imati sve veće značenje. U Sibinju Više od 50 godina djeluje Kulturno-umjetnučko društvo "Tomislav".

[uredi] Sport

U Sibinju djeluje nogometni klub Mladost, kao i košarkaški klub Sibinj. Prije 5 godina počeo je s djelovanjem Stolno-teniski Klub Sibinj. Ekipe se natječu u 4. regionalnoj ligi i u 5. međužupanijskoj.