Oružane snage Republike Hrvatske

Izvor: Wikipedija

Oružane snage Republike Hrvatske (kratica OSRH) službeni je naziv za Hrvatsku vojsku. Oružane snage štite suverenitet i neovisnost Republike Hrvatske te brane njezinu teritorijalnu cjelovitost, što ime je glavna zadaća. Pored toga, OSRH mogu sudjelovati u međunarodnim mirovnim, humanitarnim i drugim operacijama i misijama, obavljati određene zadatke u stanju neposredne ugroženosti te pružati pomoć institucijama civilne vlasti i stanovništvu u slučaju prirodnih, tehničko-tehnoloških i ekoloških nesreća.

Oružane snage RH razvile su se iz Zbora narodne garde 3. studenoga 1991.g.

Oružane snage organizirane su u Glavni stožer, zapovjedništva, postrojbe i ustanove Oružanih snaga. Oružane snage sastoje se od grana, rodova, služba i struka. Grane OSRH su:

Hrvatska kopnena vojska (HKoV)
Hrvatska ratna mornarica (HRM)
Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana(HRZ i PZO).

Oružane snage imaju mirnodopski i ratni sastav. Mirnodopski sastav Oružanih snaga čine djelatne vojne osobe, državni službenici i namještenici raspoređeni u Oružane snage, kadeti, ročnici te pričuvnici kada se nalaze na vojnoj vježbi u Oružanim snagama. Ratni sastav Oružanih snaga, pored prethodno navedenih osoba, čine i ostali pričuvnici.

Vrhovni zapovjednik OSRH je predsjednik Republike Hrvatske.

[uredi] Ustroj

Sadašnji ustroj Oružanih snaga na snazi je od 1. siječnja 2003. godine, a obuhvaća Glavni stožer s pristožernim postrojbama, granska zapovjedništva Hrvatske kopnene vojske, Hrvatske ratne mornarice i Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane te Zapovjedništvo za združenu izobrazbu i obuku i Zapovjedništvo za logistiku.

[uredi] Glavni stožer OSRH

Glavni stožer je združeno tijelo ustrojeno u okviru Ministarstva obrane. Nadležno je za razvoj, ustrojavanje, opremanje, uvježbavanje i funkcioniranje prvog strateškog postroja (stalno spremne snage) i drugog strateškog postroja (pričuva). Na čelu Glavnog stožera je načelnik Glavnog stožera koji je nadređen zapovjedništvima, postrojbama i ustanovama OS RH, a u miru odgovora vrhovnom zapovjedniku za Plan uporabe OS i vojne elemente borbene spremnosti. Načelnik Glavnog stožera odgovara ministru obrane za provedbu zapovjedi i izvješćuje ga o provedbi.

Sadašnji načelnik Glavnog stožera OSRH je general zbora Josip Lucić

[uredi] Služba u OSRH

Službom u OSRH smatra se obavljanje vojnih i drugih stručnih poslova u postrojbama, zapovjedništvima i ustanovama Oružanih snaga. Pripadnici OSRH su vojne osobe te državni službenici i namještenici.

Vojne osobe su:

djelatna vojna osoba – osoba primljena u službu na temelju ugovora ili rješenja o prijmu. Djelatne vojne osobe su:
- djelatni vojnik, mornar,
- djelatni dočasnik,
- djelatni časnik (niži i viši časnici te generali i admirali).
ročnik - osoba na odsluženju 6-mjesečnog vojnoga roka
pričuvnik – osoba iz pričuvnog sastava na izvršavanju vojne obveze
kadet – osoba na školovanju na vojnoj školi na temelju ugovora o školovanju

Dočasnici i časnici su osobe koje uz odgovarajuću civilnu izobrazbu imaju potreban stupanj vojnih znanja i vještina i ovlašteni su za zapovijedanje postrojbama, zapovjedništvima i ustanovama Oružanih snaga.

Vojne osobe pri stupanju u Oružane snage daju svečanu prisegu.

Prema odnosima u službi vojne osobe mogu biti: nadređene i podređene, a prema činovima i dužnostima: starije i mlađe. Nadređena je ona osoba koja vodi i zapovijeda zapovjedništvom, postrojbom ili ustanovom Oružanih snaga, odnosno pojedinim njihovim dijelovima i osobama u njima. Starija je ona osoba koja ima viši čin, a ako su osobe istog čina, starija je ona osoba za čije je ustrojbeno mjesto utvrđen viši ustrojbeni čin, odnosno ako imaju jednak ustrojbeni čin, starija je ona osoba koja je prije promaknuta u osobni čin.

Vidi i članak: Činovi Hrvatske vojske

Pripadnicima OSRH u vojnim objektima i postrojbama Oružanih snaga zabranjena je svaka politička djelatnost kao i sudjelovanje na političkim skupovima i demonstracijama te javno istupanje u svezi sa stanjem i odnosima u Oružanim snagama bez ovlasti ministra obrane ili osobe koju on ovlasti. Djelatnim vojnim osobama, nije dopušteno članstvo u političkim strankama niti kandidiranje u predstavnička tijela. Također nije dopušteno sindikalno organiziranje.

Vojne osobe, službenici i namještenici imaju pravo i obvezu:

razvijati i snažiti domoljublje,
profesionalno obavljati postavljene zadaće ustrojbenog mjesta,
unapređivati međuljudske odnose u zapovjedništvima, postrojbama i ustanovama Oružanih snaga,
promicati etička načela,
snažiti vojnu stegu i provoditi zapovijedi,
brinuti se za svoje zdravlje i fizičku spremnost,
stručno se usavršavati i pomagati usavršavanju ostalih pripadnika Oružanih snaga,
čuvati naoružanje i ostala materijalna sredstva,
osobnim primjerom hrabrosti i požrtvovnosti utjecati na ostale pripadnike Oružanih snaga,
pokazati kreativnost, poticajnost i samostalnost u djelovanju,
nositi odoru, propisane oznake Oružanih snaga i odgovarajuću vojnu iskaznicu,
poštovati propise o službi u Oružanim snagama.

Pripadnici OSRH odgovaraju za kaznena djela po odredbama Kaznenog zakona i drugih zakona. Kaznena odgovornost ne isključuje stegovnu odgovornost ako djelo koje je predmet kaznenog postupka predstavlja i kršenje vojne stege. Stegovni postupak vodi se bez obzira na tijek kaznenog postupka.

Vojna je stega točno, potpuno i pravodobno obavljanje poslova i zadaća u Oružanim snagama. O stegovnim prijestupima pripadnika Oružanih snaga, osim o stegovnim prijestupima ročnika, kadeta i pričuvnih vojnika odlučuju vojnostegovni sudovi (prvostupanjski i Viši vojnostegovni sud). Također postoje i vojnostegovna tužiteljstva.