Pakrac

Izvor: Wikipedija

Pakrac
Županija	Požeško-slavonska
Broj stanovnika (2001.)	8.855
Poštanski broj	34550
Gradonačelnik/ca	Davor Huška
Pakrac Pakrac na karti Hrvatske

Pakrac je grad u Hrvatskoj.

Sadržaj

1 Zemljopis
2 Stanovništvo
3 Uprava
4 Povijest
- 4.1 Stari grad
5 Gospodarstvo
6 Slavni ljudi
7 Spomenici i znamenitosti
8 Obrazovanje
9 Kultura
10 Sport
11 Udruge
12 Znamenitosti
- 12.1 Prva kovnica novca u Hrvatskoj
13 Vanjske poveznice

[uredi] Zemljopis

Grad Pakrac nalazi se u u zapadnom dijelu Slavonije, u sastavu Požeško-slavonske županije.

Geografska širina: 45°26'21"N
Geografska dužina: 17°11'46"E
Nadmorska visina: 178 m
Površina: 358.82 km2
Gustoča naseljenosti: 365 st./km2

[uredi] Stanovništvo

Pakračko područje je nacionalno mješovito, što je nasljeđe Austro-Ugarske kada su se ovdje naselili pripadnici naroda iz raznih dijelova monarhije : Česi, Mađari, Nijemci i Talijani.

Do kraja drugog svjetkog rata Pakrac je bio obrtnički grad u kojem je 90% stanovništva bilo Hrvata. Nakon drugog svjetskog rata u grad se naseljavaju Srbi, a Hrvate se istjeruje pod krinkom suradnje s fašistima. Grad polako gubi fizionomiju urbane sredine. Srbi su do 1991. imali su relativnu većinu u gradu i općini.

U Domovinskom ratu dolazi do sukoba u gradu, pa grad ostaje na liniji fronte sve do operacije Bljesak, dok Hrvati, Talijani, Mađari i Česi zajedno brane grad. Okupirana područja su skoro u potpunosti očišćena od nesrpskog stanovništva.

Velik dio Srba je izbjegao za vrijeme i nakon operacije Bljesak, pa Hrvati danas predstavljaju apsolutnu većinu stanovništva (68.3%), dok pripadnika nacionalnih manjina i dalje ima preko 30% (Srbi 17.1 %, Talijani 6.3%, Česi 3.0 %).

Po popisu stanovništva iz 1991. godine, nacionalni sastav u današnji granicama gradske općine Pakrac, po naseljenim mjestima bio sljedeći:

Badljevina - 828 st., Hrvati 680(82,12%), Srbi 25(3,01%), ostali 123(14,87%)
Batinjani - 266 st., Srbi 154(57,89%), Hrvati 55(20,67%), ostali 57(21,44%)
Bjelajci - 38 st., Srbi 38(100%)
Branešci - 305 st., Srbi 296(97,04%), Hrvati 5(1,63%), ostali 4(1,33%)
Brusnik - 112 st., Srbi 111(99,10%), ostali 1(0,90%)
Bučje - 142 st., Srbi 129(90,84%), Hrvati 10 (7,04%), ostali 3(2,12%)
Cicvare - 14 st., Srbi 14(100%)
Cikote - 68 st., Srbi 67(98,52%), ostali 1(1,48%)
Dereza - 128 st., Srbi 120(93,75%), ostali 8(6,25%)
Donja Obrijež - 321 st., Hrvati 224(69,78%), Srbi 2(0,62%), ostali 95(29,60%)
Donja Šumetlica - 65 st., Srbi 57(87,69%), Hrvati 2(3,07%), ostali 6(9,24%)
Donji Grahovljani - 188 st., Srbi 155(82,44%), Hrvati 22(11,70%), ostali 11(5,86%)
Dragović - 284 st., Srbi 257(90,49%), Hrvati 7(2,46%), ostali 20(7,05%)
Glavica - 77 st., Srbi 77(100%)
Gornja Obrijež - 284 st., Srbi 166(58,45%), Hrvati 34(11,97%), ostali 84(29,58%)
Gornja Šumetlica - 138 st., Srbi 118(85,50%), ostali 20(14,50%)
Gornji Grahovljani - 136 st., Srbi 133(97,79%), ostali 3(2,21%)
Jakovci - 39 st., Srbi 39(100%)
Kapetanovo Polje - 67 st., ostali 44(65,68%), Srbi 12(17,91%), Hrvati 11(16,41%)
Koturić - 46 st., Srbi 46(100%)
Kraguj - 176 st., Srbi 167(94,88%), Hrvati 4(2,27%), ostali 5(2,85%)
Kričke - 90 st., Srbi 88(97,77%), Hrvati 1(1,11%), ostali 1(1,12%)
Kusonje - 1.101 st., Srbi 891(80,92%),ostali 111(10,09%), Hrvati 99(8,99%)
Lipovac - 5 st., Srbi 5(100%)
Mali Banovac - 31 st., ostali 16(51,62%), Hrvati 15(48,38%)
Mali Budići - 19 st., Srbi 19(100%)
Novi Majur - 119 st., Hrvati 118(99,15%), Srbi 1(0,85%)
Omanovac - 261 st., Hrvati 187(71,64%), Srbi 42(16,09%), ostali 32(12,27%)
Ožegovci - 179 st., Srbi 175(97,76%), Hrvati 1(0,55%), ostali 3(1,69%)
Pakrac - 8.197 st., Srbi 3.514(42,86%), Hrvati 3.033(37,00%), ostali 1.650(20,14%)
Ploštine - 224 st., ostali 196(87,51%), Hrvati 27(12,05%), Srbi 1(0,44%)
Popovci - 68 st., Srbi 67(98,52%), ostali 1(1,48%)
Prekopakra - 1.347 st., Hrvati 925(68,67%), Srbi 171(12,69%), ostali 251(18,64%)
Prgomelje - 65 st., Srbi 65(100%)
Rogulje - 61 st., Srbi 59(96,72%), Hrvati 1(1,63%), ostali 1 (1,65%)
Srednji Grahovljani - 43 st., Srbi 36(83,72%), ostali 7(16,28%)
Stari Majur - 41 st., Hrvati 37(90,24%), Srbi 1(2,43%), ostali 3(7,33%)
Španovica - 191 st., Srbi 177(92,67%), Hrvati 9(4,71%), ostali 5(2,62%)
Tisovac - 73 st., Srbi 68(93,15%), ostali 5(6,85%)
Toranj - 292 st., Srbi 201(68,83%), Hrvati 36(12,32%), ostali 55(18,85%)
Veliki Banovac - 183 st., ostali 107(58,47%), Hrvati 76(41,53%)
Veliki Budići - 55 st., Srbi 54(98,18%), ostali 1(1,82%)

ukupno općina Pakrac - 16.367

Srbi - 7.818 (47,76%)
Hrvati - 5.619 (34,33%)
ostali - 2.930 (17,91%)

[uredi] Uprava

[uredi] Povijest

Pakrac se prvi put spominje u XIII. stoljeću kao posjed vitezova Ivanovaca.

[uredi] Stari grad

Ne zna se točno vrijeme nastanka utvrde, no u prvom spominjanju Pakraca (dokumentom iz 1237. godine) ona već postoji. Spominje se i u zapisima templara (katolički crkveni viteški red zasnovan radi zaštite Kristova groba) koji su došli u Hrvatsku još 1185. godine. No, izvjesno je da su u Pakracu boravili nasljednici templarskih posjeda; ivanovci-hospitalci. Utvrda je bila oblika napravilnog peterokruga, sa sedam okruglih kula na rubovima i velikom branič-kulom, opasana tvrdim zidinama na kojima su bile puškarnice. Oko utvrde bili su ukopi u koje je napuštena voda. Godine 1242. u Pakrac provaljuju tatari, a već 1256. godine u Pakracu je boravio ban Slavonije Stjepan i osnovao prvu kovnicu novca – moneta banalis – banovac. Prije toga pravo na kovanje novca imao je samo car. Banovac se najvjerojatnije kovao unutar zida pakračke utvrde. Rušenje gradske utvrde započeli su Jankovići Daruvarski i njenim kamenjem nasipavali cestu Pakrac-Kukunjevac, a godine 1867. prodali su je grčko-istočnoj općini, koja je tu smjestila svoj parokijalni ured. Zadnja kula pakračke tvrđe srušena je 1960. godine i na njenim temeljima je izgrađena zgrada Poglavarstva (Općina).

[uredi] Gospodarstvo

[uredi] Slavni ljudi

Sven Lasta, hrvatski glumac
Jadranka Kosor, hrv. političarka
Saša Vidić, znakoviti srbijanski modni dizajner
Marko Grubnić, poznati hrvatski modni i estradni stilist
Žarko Potočnjak poznati glumac

[uredi] Spomenici i znamenitosti

Župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije (1763)

Župna crkva UBDM

Pravoslavna crkva Svete Trojice s vladičanskim dvorom, sjedište Slavonske eparhije
Spahijski podrum

[uredi] Obrazovanje

Osnovna škola braće Radića
Srednja škola Pakrac
Osnovna glazbena škola

[uredi] Kultura

[uredi] Sport

NK Hajduk Pakrac Povijest kluba
RK Pakrac [1]
Klub ratničkih vještina Bujinkan Seishin Dojo Pakrac

[uredi] Udruge

Izviđači:

Odred izviđača "Pakra" Pakrac * [2]
Savez izviđača hrvatske (SIH)*[3], Izviđačka regija istok povjereništvo *[4]

Radio klubovi:

Radio Klub Pakrac 9A1FBC

[uredi] Znamenitosti

[uredi] Prva kovnica novca u Hrvatskoj

Banovci - lice i naličje

Godine 1256.g. Pakrac je imao povlasticu kovanja novca. Smatra se da je to ujedno prva kovnica novca u Hrvata. MONETA REGIS P(ro) SCLAVNIA, naš banovac, je srebrni novac na kojemu je na prednjoj strani kuna u trku, a na naličju patrijarhalni (dvostruki) križ s dvije okrunjene glave. Bio je najljepša i najcjenjenija od svih hrvatskih kovanica te prihvaćen kao stabilno platežno sredstvo i izvan područja za koje je prvobitno namijenjen.

Za vjerovati je da je upravo pakračka kuna dala ime današnjem hrvatskom novcu.