Pakrac

From Wikipedia

Pakrac Image:Pakrac (grb).gif
Županija	Požeško-slavonska
Broj stanovnika (2001.)	8.855
Poštanski broj	{{{poštanski broj}}}
Gradonačelnik/ca	Davor Huška
Pakrac Pakrac na karti Hrvatske

Pakrac je grad u Hrvatskoj, koji se nalazi u zapadnom dijelu Slavonije, u sastavu Požeško-slavonske županije.

[uredi - уреди] Položaj

Smješten je na sjeverozapadnom podnožju planine Psunj.

[uredi - уреди] Stanovništvo

Prema podacima iz 2001. godine u gradu Pakracu je živjelo 4.772 stanovnika, a na cjelokupnom gradskom području 8.855 stanovnika.

Prema etničkom sastavu Hrvati čine 68,3 % stanovništva, a Srbi 17,1 %, Italijani 3 % i Česi 3 %.

Prije rata u Hrvatskoj su, prema podacima iz 1991. godine, na području bivše općine Pakrac relativnu većinu činili Srbi, koji su uglavnom izbjegli za i nakon Operacije Bljesak.

[uredi - уреди] Stanovništvo 1991.

Po popisu stanovništva iz 1991. godine, nacionalni sastav u današnji granicama gradske općine Pakrac, po naseljenim mjestima bio sljedeći:

Badljevina - 828 st., Hrvati 680(82,12%), Srbi 25(3,01%), ostali 123(14,87%)
Batinjani - 266 st., Srbi 154(57,89%), Hrvati 55(20,67%), ostali 57(21,44%)
Bjelajci - 38 st., Srbi 38(100%)
Branešci - 305 st., Srbi 296(97,04%), Hrvati 5(1,63%), ostali 4(1,33%)
Brusnik - 112 st., Srbi 111(99,10%), ostali 1(0,90%)
Bučje - 142 st., Srbi 129(90,84%), Hrvati 10 (7,04%), ostali 3(2,12%)
Cicvare - 14 st., Srbi 14(100%)
Cikote - 68 st., Srbi 67(98,52%), ostali 1(1,48%)
Dereza - 128 st., Srbi 120(93,75%), ostali 8(6,25%)
Donja Obrijež - 321 st., Hrvati 224(69,78%), Srbi 2(0,62%), ostali 95(29,60%)
Donja Šumetlica - 65 st., Srbi 57(87,69%), Hrvati 2(3,07%), ostali 6(9,24%)
Donji Grahovljani - 188 st., Srbi 155(82,44%), Hrvati 22(11,70%), ostali 11(5,86%)
Dragović - 284 st., Srbi 257(90,49%), Hrvati 7(2,46%), ostali 20(7,05%)
Glavica - 77 st., Srbi 77(100%)
Gornja Obrijež - 284 st., Srbi 166(58,45%), Hrvati 34(11,97%), ostali 84(29,58%)
Gornja Šumetlica - 138 st., Srbi 118(85,50%), ostali 20(14,50%)
Gornji Grahovljani - 136 st., Srbi 133(97,79%), ostali 3(2,21%)
Jakovci - 39 st., Srbi 39(100%)
Kapetanovo Polje - 67 st., ostali 44(65,68%), Srbi 12(17,91%), Hrvati 11(16,41%)
Koturić - 46 st., Srbi 46(100%)
Kraguj - 176 st., Srbi 167(94,88%), Hrvati 4(2,27%), ostali 5(2,85%)
Kričke - 90 st., Srbi 88(97,77%), Hrvati 1(1,11%), ostali 1(1,12%)
Kusonje - 1.101 st., Srbi 891(80,92%),ostali 111(10,09%), Hrvati 99(8,99%)
Lipovac - 5 st., Srbi 5(100%)
Mali Banovac - 31 st., ostali 16(51,62%), Hrvati 15(48,38%)
Mali Budići - 19 st., Srbi 19(100%)
Novi Majur - 119 st., Hrvati 118(99,15%), Srbi 1(0,85%)
Omanovac - 261 st., Hrvati 187(71,64%), Srbi 42(16,09%), ostali 32(12,27%)
Ožegovci - 179 st., Srbi 175(97,76%), Hrvati 1(0,55%), ostali 3(1,69%)
Pakrac - 8.197 st., Srbi 3.514(42,86%), Hrvati 3.033(37,00%), ostali 1.650(20,14%)
Ploštine - 224 st., ostali 196(87,51%), Hrvati 27(12,05%), Srbi 1(0,44%)
Popovci - 68 st., Srbi 67(98,52%), ostali 1(1,48%)
Prekopakra - 1.347 st., Hrvati 925(68,67%), Srbi 171(12,69%), ostali 251(18,64%)
Prgomelje - 65 st., Srbi 65(100%)
Rogulje - 61 st., Srbi 59(96,72%), Hrvati 1(1,63%), ostali 1 (1,65%)
Srednji Grahovljani - 43 st., Srbi 36(83,72%), ostali 7(16,28%)
Stari Majur - 41 st., Hrvati 37(90,24%), Srbi 1(2,43%), ostali 3(7,33%)
Španovica - 191 st., Srbi 177(92,67%), Hrvati 9(4,71%), ostali 5(2,62%)
Tisovac - 73 st., Srbi 68(93,15%), ostali 5(6,85%)
Toranj - 292 st., Srbi 201(68,83%), Hrvati 36(12,32%), ostali 55(18,85%)
Veliki Banovac - 183 st., ostali 107(58,47%), Hrvati 76(41,53%)
Veliki Budići - 55 st., Srbi 54(98,18%), ostali 1(1,82%)

ukupno općina Pakrac - 16.367

Srbi - 7.818 (47,76%)
Hrvati - 5.619 (34,33%)
ostali - 2.930 (17,91%)

Pakrac se prvi put spominje u XIII. stoljeću kao posjed vitezova Ivanovaca. U 15. vijeku su ga osvojili Turci i učinili sjedištem sandžaka. Grad su osvojili Austrijanci 1691. godine. Godine 1780. u njemu je osnovana eparhija Srpske pravoslavne crkve.

Za vrijeme raspada Jugoslavije, etnički miješana sredina Pakraca je postala žarište napetosti između hrvatskog i srpskog stanovništva. Kada je početkom 1991. godine lokalna policija prešla vlastima novoosnovane SAO Krajine, hrvatske vlasti iz Zagreba su reagirale slanjem specijalnih policijskih snaga koje su nakon kraćeg oružanog sukoba preuzele nadzor nad policijskom stanicom. Iako u tom sukobu nitko nije poginuo, on se smatra jednim od prvih koji će s vremenom eskalirati u rat.

Za vrijeme samog rata Pakrac se našao na liniji fronte između hrvatskih i krajinskih snaga koje je podržavala JNA. Do sklapanja sarajevskog primirja početkom 1992. godine hrvatske snage su uspjele održati nadzor nad većim dijelom grada, ali je on pri tome temeljito razrušen uslijed bombardiranja. Primirje su UN i drugi međunarodni posrednici pokušali iskoristiti kako bi upravo u podijeljenom Pakracu nastojali izgraditi povjerenje između sukobljenih strana, pa su tamo organizirane razmjene zarobljenika i susreti razdvojenih porodica. U maju 1995. područje Pakraca je u potpunosti stavljeno pod hrvatski nadzor za vrijeme Operacije Bljesak.