Wikipedija:Rješavanje sporova

Izvor: Wikipedija

Pravila i smjernice
Politika o člancima
Nepristrano gledište Navođenje izvora Što ne spada u Wikipediju Biografije živih osoba Vlasništvo nad člancima
Međusobna suradnja
Pretpostavite dobru namjeru Etiketizacija Bez osobnih napada Ostati hladne glave kad se uređivanje zaoštri Konsenzus Rješavanje sporova

Pokušajte izbjegavati svađe. Kada to nije moguće, pokušajte osobno razgovarati s onima koji su uključeni ili udahnite duboko i sve to prespavajte.

Sadržaj

1 Izbjegavanje
2 Prvi korak: Razgovarajte s uključenima u spor
3 Drugi korak: Povucite se na neko vrijeme
4 Daljnje rješavanje sporova
5 Vidi još

[uredi] Izbjegavanje

Sporovi se najbolje rješavaju tako da se izbjegavaju. Poštujte druge i njihove stavove. To prvenstveno znači: U sporovima nemojte jednostavno uklanjati nastale promjene. Kada netko ažurira članak na način koji smatrate pristranim ili nepreciznim, poboljšajte tu promjenu umjesto da je sasvim uklonite. Napravite dobar rezime kada pravite značajnije promjene kojima bi drugi korisnici mogli prigovoriti. Uzastopno uklanjanje promjena je zabranjeno i preradba kojoj tako dajete prednost neće biti utvrđena; raspravljajte o spornim promjenama na stranici za razgovor. Ako naiđete na uvredljivo ili neprimjereno ponašanje, oduprite se iskušenju nepristojnog odgovora i ne napadajte nikoga.

Pisanje prema "smjernicama za savršen članak" i pridržavanje pravilima o nepristranom gledištu može vam pomoći u "defanzivnom" pisanju, te u njemu ograničiti vašu pristranost.

[uredi] Prvi korak: Razgovarajte s uključenima u spor

Prvo sredstvo u rješavanju gotovo svakog sukoba je rasprava o temi na stranici za razgovor. Ili kontaktirajte korisnika na njegovoj osobnoj stranici ili koristite stranicu za razgovor dotičnog članka. Nikada ne nastavljajte spor na stranici samog članka. Kada raspravljate spor, ostanite hladne glave i ne započinjite osobne napade. Uzmite u obzir stav druge osobe i pokušajte dosegnuti kompromis. Pretpostavite da druga osoba radi u dobroj namjeri, osim ako imate jasan dokaz u suprotno.

I u ovoj fazi i kroz proces rješavanja spora, razgovor s drugim korisnicima nije samo formalnost koju treba zadovoljiti prije prelaska na druga rješenja. Izbjegavanje vođenja rasprave u dobroj namjeri znak je da sukob pokušavate razbuktati umjesto da ga rješavate. Zbog toga će se ljudi manje priklanjati vašem stavu, a mogu vas i spriječiti u sudjelovanju u kasnijim fazama rješavanja spora. Nasuprot tome, uravnotežena rasprava i ozbiljno pregovaranje između korisnika, čak iako nije odmah uspješan, pokazuje da ste zainteresirani za nalaženje rješenja koje se uklapa u pravila Wikipedije.

[uredi] Drugi korak: Povucite se na neko vrijeme

Jednostavno rješenje nekom sporu je prestanak sudjelovanja - ostavljajući članak kakav je i/ili dovođenja uređivača izvana. Ovo pogotovo može biti korisno kada ste u sporu s novim korisnicima jer im daje priliku da se dobro upoznaju s Wikipedijinim pravilima i kulturom. Usmjerite svoj doprinos na druge članke u kojima možete napraviti koristan napredak. Izbjegavajte povratak na spornu stranicu. Na pitanja o tome odgovarajte na svojoj korisničkoj stranici i uputite upitivače na stranicu za razgovor spornog članka kako bi sav bitan sadržaj rasprave bio na jednom mjestu.

Gledajte dugoročno. Nakon potrebnog vremena vjerojatno ćete se moći vratiti na uređivanje kada prethodni problemi više ne postoje i ako uređivači s kojima ste bili u sporu prođu kroz isti proces. U međuvremenu, sporni članak će se razvijati, ostali uređivači mogu postati zainteresirani i imat će drukčije perspektive ako se spor ponovo pojavi.

[uredi] Daljnje rješavanje sporova

Ako razgovor sa drugim sudionicima i odmor ne urode plodom, pokušajte jednu od sljedećih metoda za rješenje spora. Koje ćete izabrati i kojim redom ovisit će o prirodi spora i o izboru drugih sudionika u sporu.

[uredi] Razgovor s trećom osobom

Wikipedija funkcionira izgradnjom konsenzusa. Kako biste razvili konsenzus o spornoj temi, trebat ćete ga otkriti većem broju suradnika. Izbor uključuje sljedeće:

Postavljanje pitanja na tematski specifičnim mjestima kao što su Wikipedija:WikiProjekti ili stranica o pravilima ili smjernicama bitnim za spor.
Wikipedija:Zahtjevi za komentar, glavni način za općenite sporove (još ne postoji na hrvatskoj Wikipediji)
Wikipedija:Drugo mišljenje, za sporove koji uključuju samo dva uređivača (još ne postoji na hrvatskoj Wikipediji)
Wikipedija:Prijava kršenja pravila, za probleme s nepristojnim uređivačima. (još ne postoji na hrvatskoj Wikipediji)

Ako do ovog trenutka niste postogli primirje, sada biste trebali. Nastavljanje eskalacije sukoba uređivačkim ratovima vjerojatno će spor još više otežati. To je također važno ako namjeravate ispitati mišljenje izvana jer omogućava drugim korisnicima razmatranje spora bez zbrke novonastajućih promjena. Ako uređivački rat i dalje traje i sudionici odbijaju s tim prestati, možete zatražiti da se članak uvrsti na popis zaštićenih stranica kako bi se proces mogao nastaviti.

[uredi] Neslužbeno posredovanje

Ako stvari postanu komplicirane, moglo bi biti korisno pozvati u pomoć nekoga hladne glave. Uređivači koji daju drugo mišljenje ili odgovaraju na zahtjeve za komentar ponekad, ako je zatraženo, mogu biti spremni pomoći posredovanjem u sporu.

[uredi] Provedite anketu

Ako je konsenzus teško ocijeniti iz same rasprave, razmislite o provođenju ankete o mišljenju kako bi razjasnili spor o kojemu se raspravlja. Uočite da anketa ne može stvoriti konsenzus, ali da je korisna u njegovom razumijevanju. Na sličan način, ako sumnjate da korisnici ignoriraju konsenzus, anketa ih ne može prisiliti na prihvaćanje vašeg predloženog konsenzusa - iako anketa može pomoći korisnicima u razumijevanju ravnoteže između raličitih mišljenja i njihove razloge u dotičnom sporu. Također se može pretvoriti u svađu oko toga je li anketa dobro konstruirana ili reprezentativna.