Solitarne pčele
Izvor: Wikipedija
Ime solitarne, samotarke ili samice potječe otud što se te pčele ne roje, ne žive u društvima u košnici, nemaju maticu, nego sve rade same. Solitarne pčele ili pčele samice za razliku od medonosnih pčela ne prikupljaju veće količine meda u svoje nastambe. One žive usamljenički život tako da svaka ženka radi svoje gnijezdo u tlu ili u nekom pogodnom mjestu u kojem gradi zemljane komore za polaganje jaja i odgajanje larvi. Solitarne pčele zbog nedostatka zaliha hrane izlaze i lete na nižim temperaturama od ljudima poznatije i veće medonosne pčele. U Hrvatskoj solitarne pčele proučava mr. sc. Marija Ševar, načelnica Odjela za ekološku proizvodnju u HZPSS od njenog prvog susreta s Entomološkim muzejom Franje pl. Koščeca u Varaždinu, nakon njenog preseljenja u Hrvatsku.
Sadržaj |
[uredi] Gnjezda
Samice gnijezda rade u barskoj trstici, izbušenu drvetu, građevinama od drva i blata. U tunelu naprave 6-15 ćelija pregrađenih blatom. Postupno ih samica puni nektarom peludom, snese jaje, pa opet pregradi i na kraju tunel deblo zagradi blatom.
[uredi] Vrste
"Divljih" pčela u Europi ima oko 260 vrsta od kojih svake godine izumre po nekoliko vrsti. Samih pčela samica ima pet vrsta,a posebno su važne i zanimljive divlje, solitarne ili pčele samice:
- Osmia rufa
- Osmia cornuta
- Osmia corulenses
- Osmia leaiana
- Osmia lignaria
- Osmia cornifrons
- Megachile rotundata
- Xylocopa virginica
[uredi] Oprašivanje
To je kukac prisutan u oprašivanju flore iz davnina. Za hektar komercijalnoga voćnjaka za oprašivanje treba 500 samica ili tri košnice medonosnih pčela s oko 60.000 radilica, odnosno jedna solitarna pčela ima učinak oko 120 letačica medonosnih pčela.
[uredi] Poveznice
[uredi] Vanjske poveznice
Nedovršeni članak Solitarne pčele koji govori o životinjama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
