Europa

Izvor: Wikipedija

Ovo je glavno značenje pojma Europa. Za druga značenja, pogledajte Europa (razdvojba).

Europa je kontinent čije granice određuju Atlantski ocean na zapadu, Sjeverno ledeno more na sjeveru, gorje Ural na istoku, Kaspijsko jezero, Kavkaz i Crno more na jugoistoku, te Sredozemno more na jugu. Proteže se od 9° 30' z.g.d. do 68° 5' i.g.d. i od 71° 11' s.g.š. do 36° s.g.š..

Europu neki nazivaju "potkontinentom", jer smatraju da zajedno s Azijom čini kontinent Euroaziju. Činjenica je da je Europa više kulturni nego zemljopisni pojam.

Sadržaj 1 Porijeklo imena 2 Povijest 3 Zemljopis 4 Regije 5 Stanovništvo 6 Jezici

[uredi] Porijeklo imena

"Europa" je ime jedne žene u grčkoj mitologiji, koju je oteo Zeus u liku bika. Ipak, mit ne objašnjava zašto je kontinent nazvan po njoj. U Grčkoj se taj pojam spominje prvi put u 6. stoljeću pr.n.e.. Čini se da su u početku tako zvali kontinentalni dio Grčke sjeverno od Korintskog zaljeva, a zatim i sve zemlje sjeverno od Sredozemnog mora. Postoji i drugo objašnjenje - da ime kontinenta dolazi od riječi ereb, koja na jednom semitskom jeziku znači "zalazak sunca". Naime, za semitske (bliskoistočne) narode, sunce zalazi nad Europom. Prema nekim mišljenjima, ime Europa potječe od semitske riječi ereb što je označavalo zapad, mjesto zalaska sunca.

[uredi] Povijest

Glavni članak: Povijest Europe

Vrsta Homo naseljavala je Europu još prije milijun i pol godina. Kromanjonci su se pojavili prije 40,000 godina.
Stara Grčka se smatra kolijevkom europske kulture. Rimsko Carstvo, a s njim i kršćanstvo, ujedinilo je velik dio kontinenta s težištem na Sredozemlju.

Nakon pada Rima i doseljavanja raznih naroda iz Azije, europski je napredak usporio tijekom razdoblja koje je poznato kao srednji vijek. Karlo Veliki je udario temelje jedne nove, zapadnije Europe, kojoj središte više nije u Rimu, ali i ona ostaje rascjepkana unatoč pokušajima njemačkih careva Svetog Rimskog Carstva. Riječ Europa se gubi, a umjesto nje prevladava pojam kršćanski svijet i jedinstveni pothvati u tom smislu (križarski ratovi, katedrale). Padom Konstantinopola 1453. započeta je invazija Turaka i Osmanskog carstva na Europu koja je dovela do okupacije velikog dijela Balkana.

Europa se redefinira u 16. stoljeću zbog renesanse i prekooceanskih kolonija. Nastaju jaka kraljevstva i budi se nacionalizam. Francuska revolucija ( započeta 1789., uvela načelo "sloboda, jednakost, bratstvo" i postavila temelje ljudskih prava, kao što su pravo na vjeroispovijest i dr. ) i industrijska revolucija donose inovacije kojima će Europa u 19. stoljeću zavladati cijelim svijetom. 1804. Napoleon Bonaparte se proglasio carem Francuske i krenuo u osvajanje Europe. Osvojio je Španjolsku, Portugal, Austriju, Poljsku gdje ukida feudalizam, ali je poražen u Rusiji 1812. jer su Rusi zapalili Moskvu i namirnice za njegovu vojsku. 1815. definitivan poraz doživio kod Waterlooa.1848. razvijaju se narodni pokreti i pokreće revolucija koja je zahvatila Austro-Ugarsku ( njeni narodi htjeli su neovisnost ) ali koja ju je ugušila uz pomoć ruske vojske.

Dva svjetska rata 20. stoljeća vode se najvećim dijelom na europskom tlu. 1914. austro-ugarski prijestolonasljednik Franjo Ferdinand ubijen je u Sarajevu što je poslužilo vlastima u Beču da optuži Beograd i napadne Srbiju i Crnu Goru, što je dovelo do prvog svjetskog rata u koji su se uključili i Rusija, Velika Britanija, Njemačka te na kraju i SAD. Njegov povod bio je samo izlika velesila za borbu za teritorijem. Rat je završen 1918. Drugi svjetski rat ( 1939.-1945. ) počeo je kada je Njemačka napala Poljsku. Završio je porazom Nacističke Njemačke, Fašističke Italije i Japana. Europa gubi svjetsku vlast i kolonije, a hladni rat stvara jaku podjelu na kapitalističku Zapadnu Europu i komunističku Istočnu Europu pod Sovjetskim Savezom. Njih dijeli i podjela na NATO pakt i Varšavski pakt. Nakon pada komunističkih režima 1990. godine, raspada se Sovjetski savez, Čehoslovačka i Jugoslavija a europske se zemlje naglo zbližavaju. Nastaje Europska Unija, politički i ekonomski savez koji obuhvaća veći dio kontinenta.

[uredi] Zemljopis

Glavni članak: Zemljopis Europe

Europa ima površinu od 10 392 855 km2, što je 7% svjetskog kopna.

Reljef
Moglo bi se reći da je Europa poluotok koji se sastoji od više manjih poluotoka. Pretežno je nizinski, ali ima planinske lance u unutrašnjosti, na sjeveru i na jugu. Glavni planinski lanac su Alpe, a najviši vrh je Elbrus u Rusiji (5638 m). Srednja visina Europe iznosi 293 m.

Velike rijeke u središnjem dijelu su važni plovni putevi.

Klima
Europa općenito ima umjerenu klimu i ravnomjerno raspoređena četiri godišnja doba.

Tri glavne klime su sredozemna na jugu, oceanska na zapadu i sjeveru, te kontinentalna u središnjem i istočnom dijelu. Osim toga, zapadni i sjeverni dio kontinenta grije Golfska struja.

[uredi] Regije

Glavni članak: Regije Europe

Europa se tradicionalno dijeli na šest zemljopisno-kulturnih područja:

• Zapadna Europa - 7 država
• Sjeverna Europa (Skandinavija i Baltičke republike) - 8 država
• Srednja Europa - 10 država s Hrvatskom
• Južna Europa - 9 odnosno 11 država (s Ciprom i Turskom)
• Jugoistočna Europa (s Balkanom)
• Istočna Europa - 4 države s Rusijom

Europa sadrži 45 država (ako uključujemo u Europu države Cipar i Tursku), koje su navedene ovdje.
Kartu europskih zemalja koje imaju stranicu na hrvatskom možete naći ovdje.

[uredi] Stanovništvo

Glavni članak: Stanovništvo Europe

Europa ima oko 730 milijuna stanovnika. Gustoća: 70 stanovnika po četvornom kilometru.

Glavne religije: 55% katolici, 25% protestanti, 13% pravoslavci i 7% muslimani.

Prosječna životna dob: 68.3 godine za muškarce i 77 godina za žene.

[uredi] Jezici

Glavni članak: Jezici Europe

Većina europskih jezika ima zajednički korijen u indoeuropskom.

Jezik koji je najviše utjecao na ostale jest latinski, koji je prvo bio službeni jezik Rimskog Carstva, zatim jezik crkve i napokon jezik intelektualaca, da bi danas nestao kao živi jezik, ali sačuvao se kao korijen tisuća riječi u svim europskim jezicima.

Najveće jezične porodice Europe su slavenski, germanski i romanski jezici.U autohtone jezike Europe svakako spadaju Novogrčki i Albanski, a od jezičnih skupina, Ugro-finsku skupinu jezika kojima se govori u Mađarskoj i Finskoj. Najstariji jezici Europe su Baskijski,u Španjolskoj, Retoromanski u Švicarskoj i Gaelski jezik koji se još govori jedino u Wallesu.

• Link: http://www.eurolinguistix.com