Stolac (BiH)

Stolac je grad smješten u jugoistočnnom dijelu Bosne i Hercegovine, na krajnjem istoku Hercegovačko-neretvanske županije. Grad nastao na obalama rijeke Bregave, okružuju planine Hrgud te Vidovo polje s okolnim mjestima koja su ispisana perom bogate kulturne prošlosti. Sam prilaz Stolcu sa zapadne strane je Dubravska visoravan, koja je specifična i poznata po breskvi i nadasve dubravskom vinogorju po kojem su poznata stolačka vina.

[uredi] Stanovništvo

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Stolac imala je 18.681 stanovnika, raspoređenih u 36 naselja.

Nacionalni sastav:

Muslimani - Bošnjaci - 8.101 (43,36%)
Hrvati - 6.188 (33,12%)
Srbi - 3.917 (20,96%)
Jugoslaveni - 307 (1,64%)
ostali - 168 (0,92%)

Nacionalni sastav 1971. godine, bio je sljedeći:

ukupno: 19.230

Muslimani - 7.113 (36,98%)
Hrvati - 7.041 (36,61%)
Srbi - 4.900 (25,48%)
Jugoslaveni - 63 (0,32%)
ostali - 113 (0,61%)

[uredi] Naseljena mjesta

Aladinići, Barane, Berkovići, Bitunja, Bjelojevići, Borojevići, Brštanik, Burmazi, Crnići - Greda, Crnići - Kula, Dabrica, Do, Hatelji, Hodovo, Hrgud, Komanje Brdo, Kozice, Kruševo, Ljubljenica, Ljuti Do, Meča, Ošanjići, Pješivac - Greda, Pješivac - Kula, Poplat, Poprati, Predolje, Prenj, Rotimlja, Stolac, Strupići, Suzina, Šćepan Krst, Trijebanj, Trusina i Žegulja.

Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma, općina Stolac podijeljena je između Federacije BIH i Republike Srpske. Dio sa gradom Stocem pripao je Federaciji BIH, a u sastav Rep. Srpske ušla su naseljena mjesta: Berkovići, Bitunja, Brštanik, Dabrica, Hatelji, Ljubljenica, Ljuti Do, Meča, Predolje, Strupići, Suzina, Šćepan Krst, Trusina i Žegulja, te dijelovi naseljenih mjesta: Burmazi, Do, Hodovo, Hrgud i Poplat. Od ovog područja formirana je općina Berkovići.

[uredi] Nacionalni sastav po naseljenim mjestima

Aladinići - uk.747, Hrvati - 437, Bošnjaci - 291, Srbi - 8, Jugoslaveni - 5, ostali - 6
Barane - uk.167, Bošnjaci - 115, Hrvati - 51, ostali - 1
Berkovići - uk.159, Srbi - 155, Bošnjaci - 4
Bitunja - uk.335, Bošnjaci - 248, Hrvati - 67, Srbi - 19, Jugoslaveni - 1
Bjelojevići - uk.325, Hrvati - 263, Bošnjaci - 39, Srbi - 15, Jugoslaveni - 8
Borojevići - uk.717, Bošnjaci - 442, Hrvati - 271, Srbi - 1, ostali - 3
Brštanik - uk.186, Hrvati - 183, ostali - 3
Burmazi - uk.369, Hrvati - 170, Bošnjaci - 144, Srbi - 55
Crnići-Greda - uk.658, Hrvati - 441, Bošnjaci - 213, Jugoslaveni - 1, ostali - 3
Crnići-Kula - uk.628, Hrvati - 506, Bošnjaci - 120, ostali - 2
Dabrica - uk.478, Bošnjaci - 269, Srbi - 127, Hrvati - 77, Jugoslaveni - 3, ostali - 2
Do - uk.57, Srbi - 57
Hatelji - uk.468, Srbi - 462, Hrvati - 1, Jugoslaveni - 3, ostali - 2
Hodovo - uk.418, Hrvati - 345, Bošnjaci - 73
Hrgud - uk.281, Srbi - 281
Komanje Brdo - uk.43, Hrvati - 22, Bošnjaci - 12, Srbi - 5, ostali - 4
Kozice - uk.126, Srbi - 120, Hrvati - 5, Jugoslaveni - 1
Kruševo - uk.300, Hrvati - 238, Bošnjaci - 62
Ljubljenica - uk.132, Hrvati - 64, Bošnjaci - 56, Srbi - 9, ostali - 3
Ljuti Do - uk.316, Srbi - 311, Jugoslaveni - 5
Meča - uk.88, Srbi - 84, Jugoslaveni - 4
Ošanjići - uk.1.102, Bošnjaci - 801, Hrvati - 166, Srbi - 118, Jugoslaveni - 10, ostali - 7
Pješivac-Greda - uk.512, Hrvati - 308, Bošnjaci - 201, Jugoslaveni - 1, ostali - 2
Pješivac-Kula - uk.823, Bošnjaci - 417, Hrvati - 374, Srbi - 30, ostali - 2
Poplat - uk.457, Bošnjaci - 173, Srbi - 162, Hrvati - 112, Jugoslaveni - 7, ostali - 3
Poprati - uk.340, Hrvati - 184, Bošnjaci - 81, Srbi - 55, Jugoslaveni - 3, ostali - 17
Predolje - uk.91, Srbi - 90, Bošnjaci - 1
Prenj - uk.790, Hrvati - 457, Bošnjaci - 288, Srbi - 41, ostali - 4
Rotimlja - uk.718, Bošnjaci - 361, Hrvati - 354, Jugoslaveni - 1, ostali - 2
Stolac - uk.5.530, Bošnjaci - 3.426, Srbi - 1.111, Hrvati - 653, Jugoslaveni - 239, ostali - 101
Strupići - uk.206, Srbi - 192, Bošnjaci - 12, Jugoslaveni - 2
Suzina - uk.162, Srbi - 162
Šćepan Krst - uk.191, Hrvati - 167, Srbi - 24
Trijebanj - uk.352, Hrvati - 184, Bošnjaci - 113, Srbi - 52, Jugoslaveni - 3
Trusina - uk.122, Srbi - 117, Jugoslaveni - 5
Žegulja - uk.287, Bošnjaci - 139, Hrvati - 88, Srbi - 54, Jugoslaveni - 5, ostali - 1

[uredi] Uprava

[uredi] Povijest

Stolačko područje je svojim mediteranskim šarmom, dobrom vodom, blagim nebom, pitomom krajolikom i skladom prirodnih ljepota, privlačilo ljude od prapovijesnih vremena. Iliri i grčki pomorci, rimski patriciji, istočno gotski osvajači, slavenski velikodostojnici, osmanski plemići, venecijanske vojskovođe, [[Austro-Ugarska|austrougarski namjesnici, te mnogi poklonici sunca, svježine rijeke Bregave, kulturno povijesnih valera i tajnovitih poruka iz proteklih stoljeća, ostavili su ovdje svoj trag: gradine i grobove, imena na pločama-poruke za one koji ce za njima doći.

Stolac je prostor s najduljom i najraskošnijom povijesću gradskog života u Bosni i Hercegovini, a spada u malu skupinu balkanskih prostora na kojima su sačuvana materijalna svjedočenja o urbanim oblicima života kroz razdoblje dugo preko 3.500 godina, koliko su stari posljednji poznati nalazi ilirskog grada Daorsona.

Kontinuitet prisutnosti ljudske zajednice na prostoru Stoca seže 16.000 godina u prošlost. Da je zainteresiranost za život na ovom prostoru bila još od najstarijih vremena, to nam svjedoče mjesta koja ga okružuju: pećina Badanj - paleolitsko stanište, utvrđeni ilirski grad Daorson, koji izaziva divljenje svojim kiklopskim zidinama, te poznate nekropole stećaka na Radimlji, Boljunima, Rotimlji i Vidoštaku kao i sama tvrđava Starog grada. Stolački kraj kao ljudsko stanište egzistira u kontinuitetu od 15 000 godina. Naziv Stolac dobio je relativno kasno - prvi poznati podatak je iz 15. stoljeć, te se razvoj Stoca prati kroz nekoliko naziva. Najstariji naziv koji sa sigurnošću možemo zabilježiti je Daorsoi, odnosno Daorson, ilirski megalitski grad u selu Osanjici povrh Stoca (IV-III vijek p.n.e.). Slijedi rimski muncipij Dillintum, zatim castrum Vidoskij i loco dicto Stolaz, pa Vidosich, Vidoski grad, osmansko Ilce i IIstolce, potom Vidoska i konačno Stolac. Pošto se kraj nalazi u mediteranskom podneblju uspjevale su sve vrste voća, a ponajviše grožđa.

Grad spomenik. Stolac je bio grad muzej. Grad koji je sa svojom povijesnom baštinom bio pod zaštitom UNESCO-a od 1980.godine. Tragovi ljudskih ruku datiraju još prije 15.000 godina što svjedoče crteži u Badanjskoj pećini. To su opisi detalja lova s jasnim likom konja (to je doba Ebeolitika). Prvi stanovnici Balkana, Iliri, ostavili su svoj trag u tvrđavi Doarson, nađeni su ostaci rimske tvrđave Diluntum. Tu je i velelepna Radimlja sa svojim kamenim spavačima, nekreolozima, stečcima. Isto tako tu je grob Židovskog rabina Mosa Danona. To mjesto je bilo i ostalo jedno od svetišta Židovi. Spomenici, džamije, trgovi kao i crkve, biblioteke bili su izgrađeni za vrijeme Turskog vakta. Kasnije na te građevine nadovezivali su se obilježja mediteranske kulture.

Nažalost u toku ratnih dešavanja grad Stolac ostao je bez mnogih svojih značajki, uništena je džamija Ismail Kapetana Sarica, džamija Hadži Alije Hadžisalihovića, pravoslavna crkva iz 1870. god. Jednu od najstarijih džamija u Bosni i Hercegovini, sultana Selima iz 1519., zapaljena i srušena, nadovezuju se i drugi spomenici, Silahtar Jusuf paše hamam, Ali Paše Rizvanbegovića kuća, Stara kuća (Mujina), Džulhanimina kuća, mezarje, biblioteke.