Stolac
Izvor: Wikipedija
 |
|
Stolac ili stolica je dio namještaja koji služi za sjedenje.
[uredi] O stolcu
U starom Egiptu, gdje stolci postoje kao ustaljeni element pokućstva, oni su niski i katkada imaju kose naslone. S vaza su poznati grčki stolci s povinutim naslonima i nogama, s arheoloških spomenika jednostavni rimski stolci ukrštenih nogu. Od antike do danas stolac slijedi ukus vremena, ali se u biti ne mijenja. Obično ima 4 noge, rjeđe 3 (tronog, tronožac) : sjedište je redovito četverouglasto ili okruglo, izrađeno od drveta ili slame, nekada prekriveno krznom i debelim tkaninama ; od 17. stoljeća i tapecirano. Nasloni se također izrađuju u različitim oblicima (ravni, savijeni, na prečke) ; ponekad se i oni taperciraju. Po plemićkim dvorovima i bogatim gradovima srednjega vijeka stolac je masivni, izrezbareni, često visoki, pa se pod noge sjedećega treba podmetnuti klupica. Renesansni stolac pokazuje jednostavne oblike ; stolci rokokoa čine se poput nekih igračaka, a oni u doba ampira doimaju se ukočeno i kruto. Poneki put stolac ima i naslone za ruke. U 17. stoljeću nastaju udobni, prostrani i meki naslonjači za odmor, takozvane fotelje (francuski: fauteuil) ; u 19. stoljeću u modi su kožom presvučene duboke takozvane klupske fotelje. Moderno vrijeme stvara funkcionalne tipove stolaca, prilagođene raznim svrhama i zahtjevima arhitekture, estetike i higijene. Međutim, od davnine se sjedilo i po klupama, jastucima i prostiračima po podu, tako da neki narodi poput Japanaca i danas ne upotrebljavaju stolac.
Stolac često ima i simboličko značenje kao sjedalo vladara, suca, vrhovnog svećenika. Na nekim likovnim prikazima samo vladar sjedi, a ostali okolo njega stoje ili kleče. Simbol vlasti bila je sklopiva sella curulis, na kojoj su sjedili viši rimski činovnici ; papinska sedia gestatoria (nosiljka) u upotrebi je od 5. stoljeća. Srednji vijek donio je stolce visoke umjetničke vrijednosti : biskupske katedre i kraljevska prijestolja od bjelokosti, mramora i sl. Na Gosposvetskom polju sačuvalo se kameno prijestolje, koje je služilo obredu ustoličenja koruških vojvoda.
Stolac u prenesenom značenju može označivati glavni grad, sjedište nekog vladara, biskupa itd., pa i samu vlast (Sveta Stolica). Grčka riječ za stolac, katedra, dobila je značenje nastavne jedinice na sveučilištu kojoj je provjerena jedna znanstvena grana ili skup srodnih znanosti.
