Svemirske letjelice
Izvor: Wikipedija
 |
Predloženo je da se ovaj članak podijeli na više članaka. (Rasprava) |
Svemirska letjelica je vozilo koje putuje kroz svemir. Svemirske letjelice mogu biti samostalne svemirske sonde ili vozila s ljudskom posadom. Ovaj se izraz koristi i za umjetne satelite, koji su izrađeni na sličan način.
Sadržaj |
[uredi] Sadašnje misije
[uredi] Teleskop Hubble
Opširnije: Svemirski teleskop Hubble
Teleskop Hubble je nastao kao zajednički projekt NASA-e i ESA-e. Nalazi se u orbiti oko Zemlje, odakle snima galaksije i druge objekte. Iako nije najveći teleskop na svijetu, dobiva najbolje slike jer na kvalitetu njegovih snimaka ne utječe Zemljina atmosfera. Slike snima s 5 puta većom oštrinom nego najjači teleskopi na Zemlji.
[uredi] Voyageri
Dvije identične letjelice Voyager 1 i Voyager 2 su letjelice koje su najviše udaljene od Zemlje. U 25 godina poslije njihovog lansiranja koje je bilo 1977 godine, Voyageri su mnogo dalje od najudaljenijeg planeta Sunčevog sustava Plutona. Oni se sada približavaju području heliopauze – područja na kojem tijela više ne primaju svjetlost i toplinu sa Sunca i tu počinje međuzvjezdano putovanje. Voyager 1 koji je gotovo dvostruko udaljeniji od Zemlje nego što je to Pluton se giba brzinom od više od 17 km u sekundi. Obe letjelice još šalju signale putem Deep Space Network. Primarna misija je bila istraživanje Jupitera i Saturna, a nakon toga Voyager 2 je bio poslan u istraživanje Urana i Neptuna, a Voyager 1 dalje prema Plutonu i kraju Sunčevog sustava.
Opširnije:Letjelice_Voyager
[uredi] Teleskop Spitzer
Teleskop Spitzer je infracrveni teleskop, što znači da radi u infracrvenom dijelu spektra. Obični teleskopi rade u vidljivom dijelu spektra, ali oni ne mogu vidjeti iza oblaka plina i prašine koji nam smetaju da vidimo dalje prema središtu naše galaktike ili kroz neka druga za obične teleskope nevidljiva područja.
Opširnije:Spitzer
[uredi] Mars Odyssey
Mars Odyssey je lansiran 7. travnja. 2001., a cilj mu je traženje vode na Marsu i istraživanje Marsa.
Opširnije:Mars Odyssey
[uredi] Cassini-Huygens
Letjelica Cassini je letjelica koja je lansirana sa Zemlje na 7 godina dugačko putovanje do Saturna i njegovih satelita. Na sebi nosi ESA-inu sondu Huygens koja se spustila na Titan i poslala mnoštvo podataka.
Opširnije:Cassini-Huygens
[uredi] Mars roveri
Dva Marsova rovera Spirit (Duh) i Opportunity (Prilika) na Mars su došli još u siječnju 2004. godine. Njihova prvotna misija je trebala trajati samo 3 mjeseca, ali roveri sjajno rade i njihova misija već traje više od 1,5 godina.
Opširnije:Mars Exploration Rovers
[uredi] Mars Express
Letjelica Mars Express lansirana je 2. lipnja 2003. uz pomoć rakete Soyuz-Fregat i pri lansiranju je imala masu od 1223 kg. Primarna misija završava 30. studenoga 2005. godine.
Opširnije:mars_express
[uredi] Chandra
NASA-in Chandra opservatorij X-zraka, lansiran 23. lipnja 1999. godine, je najsofistiraniji opservatorij X zraka do sada izgrađen. Postavljen je u vrlo visoku orbiru: na 300 puta višoj orbiti je nego Hubble tj. na visini višoj od 1/3 udaljenosti od Zemlje do Mjeseca. Chandra je dizajniran za istraživanje-područja jakih x-zraka kao što su ostaci eksplozije zvijezde i ima otprilike 50 puta veću rezoluciju od dosadašnjih teleskopa.
Opširnije:chandra
[uredi] Mars Reconnaissance Orbiter
Mars Reconnaissance Orbiter je letjelica za istraživanje Marsa. Kada dođe do njega postati će njegovim 4 umjetnim satelitom. MRO će istraživati područja za slijetanje budućih rovera i letjelica na Mars: Phoenix i Mars Science Laboratory
Opširnije:Mars Reconnaissance Orbiter
[uredi] Galex
Galex je teleskop koji je smješten u Zemljinoj orbiti. On istražuje galaksije u ultraljubičastom području sve do 10 milijardi godina u prošlost. Istraživanja će pomoći znanstvenicima da shvate evoluciju i nastanak galaksija. Tijekom 29 mjeseci GALEX će napraviti mapu galaksija u cijelom svemiru koji će pomoći u razumijevanju kako su galaksije formirane.
Opširnije:Galex
[uredi] Smart 1
Letjelica Smart 1 ima zadaću istraživati ionski pogon i tražiti led na Mjesečevom južnom polu. Lansiran je 27. rujna 2003. godine u 23:14 sati, a u orbitu oko Mjeseca je ušao 15. listopada 2004. Lansiran je s raketom Ariane-5, s masom pri lansiranju od 367 kg. Misija završava u 8 mjesecu 2006 godine. Smart-1 je prva letjelica ovakve vrste. Njegova prva primarna misija je istraživanje ionskog pogona. Druga misija je istraživanje novih tehnologija za letjelicu i instrumente.
Opširnije:Smart 1
[uredi] SOHO
SOHO je letjelica koja istražuje Sunce i njegov sastav, te njegovo magnetsko polje, solarni vjetar i baklje, te istraživanja dublje prema jezgri, ispod korone.
Opširnije:Soho
[uredi] INTEGRAL
INTEGRAL je letjelica koja ima zadaću istraživati gama zrake te crne rupe, neutronske zvijezde, aktivne galaktike, supernove, otkriti kako su nastali kemijski elementi te istražiti misteriozne gama bljeskove. INTEGRAL je lansiran 17. listopada 2002. godine u 4:41 sati. Lansiran je uz pomoć rakete Proton, a masa letjelice je bila 4000 kg. Primarna misija traje dvije godine, zatim se misija produžuje još tri godine. INTEGRAL je letjelica koja sa svojim senzorima i instrumentima tvori najbolji opservatorij gama zraka ikada sagrađen.
Opširnije:Integral (letjelica)
[uredi] XMM-Newton
Letjelica XMM-Newton je lansiran 10. prosinca 1999. Misija mu je trajala dvije godine plus dodatne četiri. Lansiran je uz pomoć rakete Ariane 5 s masom od 3800 kg. Postavljen je u 48 satnu orbitu. Njegova područja istraživanja su X-zrake izašle iz crne rupe, svojstva eksplodirajućih zvijezda, prirodu egzotičnih objekata. XMM-Newton je posebna letjelica. To je najveći znanstveni satelit sagrađen u ESA-i, te s velikim zrcalima i osjetljivim instrumentima vidi najdublje u X-području. XMM-Newton kontrolira European Space Operations Centre (ESOC) u Darmstadtu, Njemačka, koristeći antene u Australiji, Čileu i Francuskoj Gvajani.
Opširnije:Xmm-newton
[uredi] Buduće misije
[uredi] Phoenix Mars Lander
Phoenix Mars Mission, zabilježen za lansiranje u 8 mjesecu 2007 je dizajniran za istraživanje Marsa te za traženje vode i tragova života na Marsu. Phoenix je zamišljen kao visoko operativni rover te kao dosta jeftina misija.
Opširnije:Phoenix Mars Lander
