Tropska kišna šuma
Izvor: Wikipedija
Imenom tropska kišna šuma naziva se vegetacijski oblik koji se sreće samo u tropskim klimatskim područjima.
Za ove je šume karakterističan gusti, visoki "krov" od lišća i vrlo bogata flora i fauna. Ne postoji razdoblje vegetacijskog mirovanja. Pored koraljnih grebena, u ovim područjima je najveća gustoća vrsta na svijetu.
Tropske kišne šume (uvijek zelene prašume ili džungle) tvore ekološke sisteme prilagođene toploj klimi. Osnovno obilježje ove klime su prosječna godišnja temperatura od 25°C s kolebanjima od 0,5-0,6°C između godina, i dnevnim temperaturnim amplitudama od 6-10°C. Pored toga, godišnja količina padalina je iznad 2.500 mm, pa više od sedam mjeseci godišnje vlada humidna klima, kad je količina padalina veća od isparavanja.
Tropske šume se rasprostiru tropskim područjima Južne i Srednje Amerike, Afrike i Južne Azije kao i Australije, s obje strane ekvatora. Iznimka su područje Anda u Južnoj Americi i pasatno-monsunsko područje Istočne Afrike.
Procijenjeno je da su 1950. tropske kišne šume pokrivale 16-17 miliona km², dakle oko 11% površine Zemlje. Do 1980. je 50% tih šuma uništeno ljudskim djelovanjem, a proces uništavanja je nastavljen i još uvijek traje.
Dnevni raspored u tropskoj kišnoj šumi
- 6.00 sati sunce vrlo brzo izlazi - šuma je u magli (20°C) - do 10.00 sati puno vode isparava (20°C-25°C) - do 13.30 sati nastaju veliki oblaci (28°C) - između 14-17.00 sati snažne oluje/pljuskovi u kišnom razdoblju (između 30°C i 31°C) - nakon 17.00 sati sunce ponovo sija (28°C) - 18.00 sati sunce brzo zalazi (26°C) - nakon 18.00 sati mrak je (noću su temperature između 20°C i 23°C)
