Afrika

Izvor: Wikipedija

Ovo je glavno značenje pojma Afrika. Za druga značenja, pogledajte Afrika (razdvojba).

Predloženo je da se u ovaj tekst uklopi tekst sa stranice sa razgovor

Afrika je drugi svjetski kontinent po veličini i po broju stanovnika, poslije Azije. Površina joj je oko 30,244,050 km² uključujući otočja, pokriva 20.3% ukupnog kopnenog područja na Zemlji, a s preko 800 milijuna stanovnika čini oko jedne sedmine ljudske populacije. U Africi postoje 53 države (popis afričkih država).

U antici, rimljani su koristili ime Africa terra za sjeverni dio kontinenta, današnji Tunis, koji je bio rimska provincija Afrika Nova.Samo porijeklo imena Africa ima više tumačenja:od feničanski afar (prašina), grčki aphrike (bez hlada) ili latinski aprica (sunčano).

[uredi] Opći zemljopisni podaci

• Površina: 30 292 000 km2 s otocima, 29 200 000 km2 bez otoka
• Stanovništvo: 900 milijuna, 14 % svjetskog stanovništva
• Broj država: 53
• Najmnogoljudnija država: Nigerija (131 milijun stanovnika)
• Država s najmanje stanovnika: Sejšeli (81 000 stanovnika)
• Grad s najviše stanovnika: Lagos (Nigerija, 16,9 milijuna stanovnika)
• Broj jezika: više od 2000 (više od 400 samo u Nigeriji)
• Najdulje rijeke: Nil (6 397 km), Kongo (oko 4 800 km), Niger (4 200 km)
• Najveći vrh: Kilimandžaro (5895 m, Tanzanija)
• Najveće jezero: Viktorijino jezero (68 880 km2, Uganda/Kenija/Tanzanija)
• Najniže izmjerena temperatura: -24ºC (Ifrane, Maroko)
• Najviše izmjerena temperatura: 58ºC (Al Aziziyah, Libija)

[uredi] Povijest Afrike

Afriku, kolijevku čovječanstva, već su prije oko 3,5 milijuna godina naseljavali preci današnjeg čovjeka. Prije oko 1,8 milijuna godina napustio ju je Homo erectus i proširio se Europom i Azijom. Potkraj paleolitika Afriku su naseljavali Bušmani i Pigmejci te negridno stanovništvo u sjevernoj, zapadnoj i srednjoj Africi. Prva velika civilizacija Afrike, Egipat, nastao je oko 5 000 g.pr.Kr. u delti Nila. Od 11. st.pr.Kr. na obali Afrike svoje trgovačke kolonije osnivaju Feničani. Tijekom 2. i 1. st.pr.Kr. cijelu sjevernu obalu Afrike od današnjeg Maroka do Egipta osvaja Rim. U 1. stoljeću kršćanstvo dolazi do Aleksandrije. Nakon raspada Rimskog carstva Afikom je vladao Bizant, a zapadnim dijelom sjeverne dijelom Afrike neko vrijeme i Vandali. U 7. i 8. stoljeću dolazi do arapskog osvajanja Afrike čime se sjeverni dio kontinenta našao pod arapsko-islamskim utjecajem. Prije Krista u Nubiji se razvilo kraljevstvo Kuš, te kraljevstvo Aksum u današnjoj Etiopiji. U zapadnoj se Africi 700. godine razvija kraljevstvo Gana koje traje do 1200. U 8. stoljeću arapski trgovci stvaraju trgovački put preko Sahare s bogatim trgovačkim gradovima. Razmjenjuju oruđe i oružje, bakar i konje za zlato, kožu i robove. 1100. javlja se kraljevstvo Benin u zapadnoj Africi koje traje sve do 1897. 1200. se javlja kraljevstvo Mali (traje do 1500), 1350. kraljevstvo Songhai (traje do 1600). Na jugu Afrike 1270. do 1450. traje kraljevstvo Shona. Grad Timbuktu u 14. stoljeću postaje središte trgovačkih putova koji vode preko Sahare. Ostala većina stanovnika Afrike južno od Sahare bila je izolirana od događaja u sjevernoj Africi.. Bartolomeu Dias oplovljava Rt Dobre nade. Europsku ekspanziju u Africi započeli su Portugalci u 15. stoljeću i tada započinje ekonomsko iskorištavanje Afrike. Oni su zauzeli obale kraljevstva Konga i obalu istočne Afrike, te stvorili svoje kolonije u Angoli i Mozambiku. Od 17. stoljeća Britanci su započeli osvajanje obale današnje Gane, a Francuzi su zauzeli ušće rijeke Senegal. God 1652. Svoju koloniju u južnoj Africi, Kaapstadt, stvorili su Nizozemci. Već u 16. stoljeću počinje izvoz crnog roblja u Ameriku. U 18. je stoljeću više od 7 milijuna Afrikanaca poslano u Ameriku kao roblje. Tijekom 18. i 19. stoljeća trajala su istraživanja unutrašnjosti Afrike. Britanski istraživači Richard Burton, John Speke, David Livingstone i Henry Stanley postepeno su otkrivali sve veća i veća područja tzv. crne Afrike. 1487. Kolonijalno osvajanje Afrike u pravom smislu ostvareno je u 19. stoljeću. Najveće kolonijalne sile postale su Velika Britanija i Francuska, a osim njih kolonizatori su bili i Njemačka, Belgija, Italija, Portugal, Španjolska. Podjela Afrike na kolonije službeno je prihvaćena na Berlinskom kongresu 1885. Nakon Drugog svjetskog rata jača antikolonijalizam širom Afrike i započinje proces dekolonizacije. Većina je afričkih država nezavisnost stekla oko 1960. Posljednje države koja je stekle nezavisnost bile su Namibija (1990.) te Eritreja (1991.) 1994. je u Južnoafričkoj Republici srušen apartheid.