Chicago
From Wikipedia
- Za ostala značenja v. Chicago (razvrstavanje).
Chicago? (izgovor IPA [ʃɪˈkɑːgoʊ]) je najveći grad u američkoj federalnoj državi Illinois, isto kao i treći najnastanjeniji grad u SAD sa skoro 2,9 miliona stanovnika.[1] Predstavlja sjedište Okruga Cook, iako se mali pojas na sjeveruozapadu grada u blizini Međunarodnog aerodroma O'Hare nalaze u Okrugu DuPage. Poznat kao "Second City," "Vjetroviti grad," Grad s velikim ramenima," i "Chi-grad" (zajedno s nadimaka i kolokvijalnih naziva koji reflektiraju karakter grada), Chicago se nalazi na jugozapadnoj obali Jezera Michigan. Kada se njegova predgrađa iz devet susjednih okruga u Illinoisu, Wisconsinu, Indianii jugozapadnom Michiganu uključe u širu metropolitansku oblast zvanu Chicagoland ukupan broj stanovnika je oko 9,4 miliona,[2] što je čini trećom takvom oblašču u SAD.
Od godine 1833. kada je osnovan kao pogranični grad na Starom Sjeverozapadu, Chicago je izrastao u jedan od deset najutjecajnijih svjetskih gradova.[3] Današnji Chicago je financijsko, ekonomsko i kulturno sjedište Srednjeg Zapada. Grad je priznat kao vodeće prijevozno, poslovno i arhitektonsko središte Sjedinjenih Država. Gradski neboderi, lokalna kuhinja, politička tradicija i sport ga čine jednim od najpoznatijih gradova na svijetu.
Izraz za stanovnika Chicaga je Chicagoan. Stanovnici Chicaga se obično identificraju s jednim od mnogih Susjedstva Chicaga. Afroamerikanci tvore relativnu većinu u gradu (ispod dvije petine), trećina su bijelci, oko četvrtina Hispanoamerikanci a jedna dvadesetina Azijati, dok ostatak ispunjaju ostale etničke i rasne grupe. Chicago posjeduje nekoliko desetaka posebnih četvrti koje označavaju njegovu etničku raznolikost; grad je podijeljen u 77 općinske oblasti, identificiranih u 1920-ima od strane Univerziteta u Chicagu.
Sadržaj/Садржај |
[uredi - уреди] Historija
Područje danas poznato kao Chicago u početku je nastanjivalo indijansko pleme Potawatomi, a današnje ime grada nastalo je od njihove riječi checagou, koja je opisivala močvarno područje koje se tada tamo nalazilo. U sedamdesetim godinama 18. stoljeća prvi doseljenik Jean Baptiste Point du Sable, Haićanin afričkog porijekla, naselio se na nasipu rijeke Chicago. 1795., Indijanci su područje Chicaga Sporazumom iz Greenvillea prepustili Sjedinjenim Državama u svrhe vojnog korištenja. 1803., izgrađena je tvrđava Dearborn, koja je uništena u masakru tokom rata 1812., ali je bila ponovo izgrađena 1816., te je ostala u upotrebi do 1837.
Chicago je kao naselje nastao 12.8. 1833. i tada brojio samo 350 stanovnika, a status grada dobio je 4.3. 1837.
Otvorenje kanala Illinois and Michigan Canal, otvorenog 1848., omogućilo je brodski prijevoz od Velikih jezera kroz Chicago do rijeke Mississippi, pa sve do Meksičkog zaljeva. Prva željeznica izgrađena je također 1848., a zvala se Galena and Chicago Union Railroad. Chicago je sa svojim cestovnim, željezničkim, vodenim i kasnije zračnim vezama ubrzo postao transportno središte Sjedinjenih Država, a time i dom trgovaca na malo poput tvrtki Montgomery Ward i Sears, Roebuck and Company, koje su nudile katalošku prodaju koristeći te veze.
1855. nadmorska visina grada je podignuta za 120 do 210 centimetara kako bi se građevine i ulice podigle iznad močvare.
1871., većina grada izgorijela je u velikom požaru. No, u sljedećim godinama Chicago se ponovo izgradio i njegova arhitektura postala je utjecajna diljem svijeta. Prvi neboder konstruiran je 1885. koristeći novu konstrukciju s čeličnim kosturom. Chicagov povratak na svjetsku scenu zapečaćen je svjetskim sajmom World Columbian Exposition, održanim 1893.
Tokom dvadesetih i tridesetih godina 20. vijeka kontrolu nad velikim dijelom grada imali su gangsteri Johnny Torrio i Al Capone.
1974. završena je gradnja Sears Towera, koji je još uvijek najviši neboder u SAD-u i treći najviši na cijelom svijetu ako se uzima u obzir samo visina na koju se uzdižu prostorije za boravak ljudi. Sears Tower je visok 442 metra i ima ukupno 110 katova, a vrhovi njegovih antena nalaze se na 519 metara iznad tla, te je po tom pravilu mjerenja najviši neboder na svijetu.
[uredi - уреди] Klima
Chicago ima klimu tipičnu za države američkog Srednjeg Zapada. Nagle promjene vremena, veliki razmaci u dnevnim temperaturama i nepredvidljive oborine glavne su značajke njegovih vremenskih prilika. Chicago ima četiri jasno definirana godišnja doba, iako se zna dogoditi da pojedino godišnje doba "zaluta" u mjesec u kojem se obično ne pojavljuje. Na primjer, u Chicagu je sniježilo u septembru (1942.), te bilo 33°C u martu (1982.), a 8. veljače 1900. se čak dogodilo da je dnevna temperatura varirala u rangu od 31°C.
Najveća temperatura ikad zabilježena u Chicagu su neslužbeno izmjerena 44°C od 24.7. 1935., dok je najviša službeno zabilježena temperatura od 42°C izmjerena tokom velikog toplotnog udara 17.7. 1995. Najniža službeno zabilježena temperatura od -33°C izmjerena je 11.1. 1982.
[uredi - уреди] Sport
Chicago je grad iz kojeg dolaze brojne poznate sportske momčadi iz američkih profesionalnih liga. Najpoznatija je naravno košarkaška momčad šesterostrukih NBA prvaka Chicago Bullsa, a osim nje Chicago ima i klub američkog nogometa Chicago Bears, hokejaški Chicago Blackhawks, bejzbolske Chicago Cubs i Chicago White Sox, te nogometni Chicago Fire.
Svoje domaće utakmice košarkaši Bullsa i hokejaši Blackhawksa igraju u dvorani United Center, koja godišnje ugošćuje više od 200 manifestacija. Nogometne momčadi dijele stadion Soldier Field, a bejzbolske imaju zasebne stadione, pa tako Cubsi igraju na Wrigley Fieldu, a White Soxi na US Cellular Fieldu.
