Sveti Vincent i Grenadini
From Wikipedia
 Uključite se i pomozite Wikipediji proširujući ovaj članak! |
|
|||||
| Geslo: Pax et justitia (latinski, "mir i pravda") | |||||
| Himna: St Vincent Land So Beautiful | |||||
 |
|||||
| Službeni jezik: | engleski | ||||
| Glavni grad: | Kingstown | ||||
| Generalni guverner: | Frederick Ballantyne | ||||
| Predsjednik Vlade: | Ralph Gonsalves | ||||
| Površina: - ukupno: - % vode: |
182. po veličini 389 km² (zanemarivo)% |
||||
| Stanovništvo: - ukupno (2003.): - Gustoća: |
176. po veličini 116.812 300/km² |
||||
| Neovisnost: | Od Ujedinjenog Kraljevstva 27. listopada 1979. |
||||
| Valuta: | istočnokaripski dolar (100 centa) |
||||
| Vremenska zona: | UTC -4 | ||||
| Internetski nastavak: | .vc | ||||
| Pozivni broj: | 1-784 | ||||
Sveti Vincent i Grenadini su otočna država u Karipskom moru. Pripada skupini Malih Antila. Nalaze se južno od Svete Lucije, zapadno od Barbadosa i sjeverno od Grenade.
[uredi - уреди] Povijest
Domorodački Indijanci, Karibi, agresivno su sprečavali naseljavanje Europljana na Svetom Vincentu do 18. stoljeća. Od 1719. francuski naseljenici sade plantaže kave, duhana, indiga, pamuka i šećerne trske na kojima rade afrički robovi. Područje nekoliko puta potpada pod vlast Ujedinjenog Kraljevstva i vraća se u francuski posjed. Konačno od 1783. ostaje pod britanskom vlašću.
Ukidanjem ropstva 1834. nastaje manjak radne snage na plantažama, što privlači nove naseljenike: Portugalce 1840ih i Indijce 1860ih.
Sveti Vincent i Grenadini prolaze kroz razne oblike kolonijalnog statusa. Nakon raspada Federacije Zapadnih Indija 1962. dobiva vlastitu upravu, a 1979. i potpunu samostalnost.
[uredi - уреди] Ekonomija
Najvažniji ekonomski sektor je poljoprivreda. Dominira proizvodnja banana. U novije vrijeme u porastu su uslužne djelatnosti, naročito turizam. Zbog neuspjeha u uvođenju novih industrija nastavlja se razdoblje visokog stupnja nezaposlenosti. Najveći problem razvoju otoka je ovisnost privrede o urodu dominantne privredne kulture i vremenskim uvjetima (tropske oluje nanose veliku štetu).
[uredi - уреди] Stanovništvo
Najveći dio stanovništva čine potomci afričkih robova dovođenih za rad na plantažama. Slijede miješani potomci Indijanaca i crnaca, te nešto bijelaca (potomaka engleskih kolonista), Indijaca i Kariba. Zbog loše ekonomske situacije i nezaposlenosti stanovništvo emigrira u druge države.
Antigva i Barbuda • Bahami • Barbados • Belize • Dominika • Dominikanska Republika • Grenada • Gvatemala • Haiti • Honduras • Jamajka • Kanada • Kostarika • Kuba • Meksiko • Nikaragva • Panama • Salvador • Sjedinjene Američke Države • Sveta Lucija • Sveti Kristofor i Nevis • Sveti Vincent i Grenadini • Trinidad i Tobago
Zavisni teritoriji:
Danska: Grenland •• Francuska: Gvadalupa • Martinik • Sveti Petar i Mikelon •• Nizozemska: Aruba • Nizozemski Antili •• SAD: Američki Djevičanski otoci • Otok Navassa • Portoriko •• UK: Angvila • Bermudi • Britanski Djevičanski otoci • Kajmanski Otoci • Montserrat • Turks i Caicos Otoci
