Ujedinjeno Kraljevstvo
From Wikipedia
|
|||||
| Geslo: Dieu et mon droit (francuski, "Bog i moje pravo")1) |
|||||
| Himna: God Save the Queen – neslužbena himna |
|||||
 |
|||||
| Službeni jezik: | engleski, de facto 2) | ||||
| Glavni grad: | London | ||||
| Kraljica: | Elizabeta II. | ||||
| Predsjednik Vlade: | Tony Blair | ||||
| Površina: - ukupno: - % vode: |
76. po veličini 244.101 km² 1,3% |
||||
| Stanovništvo: - ukupno (2003.): - Gustoća: |
20. po veličini 60.094.648 246/km² |
||||
| Neovisnost: | Zakon o uniji 1. siječnja 1801. 3) |
||||
| Valuta: | britanska funta (100 penija) |
||||
| Vremenska zona: | UTC UTC +1 ljeti |
||||
| Internetski nastavak: | .uk 4) | ||||
| Pozivni broj: | 44 | ||||
| 1) kraljevska krilatica 2) Službeno priznati regionalni jezici: velški, škotski galski, irski, kornvolski, škotski i ulsterski škotski |
|||||
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (UK) je država u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo, ili manje točno kao Velika Britanija ili Britanija. Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, regijom na otoku Irskoj. (Ostali su se dijelovi Irske izdvojili iz UK 1922.)
UK je smješteno na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su zavisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija.
Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.
Sadržaj/Садржај |
[uredi - уреди] Povijest
Glavni članak: Povijest Velike Britanije
[uredi - уреди] Politika
Jedan od najvažnijih političara dvadesetog stoljeća je Winston Churchill.
[uredi - уреди] Administrativna podjela
[uredi - уреди] Zemljopis
[uredi - уреди] Gospodarstvo
Pojavom parnog stroja potkraj 18. st. u Ujedinjenom Kraljevstvu se provodi Prva industrijaska revolucija. Podižu se gradovi blizu rudnika željeza i ugljena jer je transport sirovina na veće udaljenosti bio neisplativ. Budući da je bilo neizvedivo prevoženje radnika blizu tvornica se podižu radnička naselja čime započinje proces industrijske urbanizacije. U tom razdoblju nastaju brojni novi gradovi, a postojeći gradovi se proširuju. Spajanjem susjednih gradova nastaju konurbacije kojih u UK ima sedam: Veliki London, Birmingham, Liverpool, Manchster, Leeds i Bradford, Newcastle i Glasgow. Krajem 19. st. izumom električne struje i Drugom industrijskom revolucijom industrijski pogoni su se mogli slobodnije razmještati u prostoru.
UK je kolijevka industrijske revolucije zbog tradicije manufakture, bogatih nalazišta sirovina, pomorske orijentacije na kolonije i tehničkih i tehnoloških inovacija. Zahvaljujući industrijskim proizvodima i trgovinom po cijelom svijetu relativno mala otočna država postaje najbogatija na svijetu. U 20. st. svjetski su ratovi, gospodarske krize, raspad kolonijalnog Carstva i Uspon SAD-a, Japana i Njemačke uzrokovali pad UK sa samog gospodarskog vrha ali se još uvijek nalazi među sedam gospodarski najznačajnijih zemalja svijeta (član G7).
U UK se samo 1.9% stanovništva bavi primarnim djelatnostima, 23.4% sekundarnim i oko 70% tercijarnim. Oko 70% poljoprivredne prizvodnje otpada na stočarstvo, a prevladavaju posjedi u vlasništvu vleposjednika (Landlords). Što su u doba ind. rev. za UK značila nalazišta ugljena i željeza to su danas nalazišta nafte i prirodnoga plina u Sjevernom moru. Dok ostale europske zemlje te osnovne sirovine moraju kupovati UK ih ima i za sveje potrebe i za izvoz. Industrijska je proizvodnja visokorazvijena. od Tradicionalnih ind. grana zadržana je proizvodnja čelika, a proizvode se transportna sredstva, automobili, zrakoplovi, vlakovi, elektronika, farmaceutski proizvodi, telekomunikacijska oprema. Iako je ind. rev. počela tekstilnim pogonima zbog konkurentskih zemalja s jeftinijom radnom snagom proizvodnja odjeće se ograničila na visokokvalitetne i proizvode visoke mode.
[uredi - уреди] Problemi nejednakog razvoja
Do 19. st. UK je bilo podjednako razvijeno, a stanovništvo se bavilo većinom poljoprivredom. Nakon ind. rev. snažnije se gospodarski i demografski razvijaju dijelovi Kraljevstva koji imaju nalazišra ugljena i željeza dok dijelovi koji to nemaju zaostaju. 1930-ih godina dolazi do svjetske gospodarske krize te prvotno gospodarski razvijeni dijelovi postaju problemska područja. Teritorij Kraljevstva se dijeli na prosperitetne i manje prosperitetne regije. Prosperitetne regije su: Jugozapad, Jugoistok, Istočna Anglija, Istočni Midlands i Zapadni Midlands. Manje prosperitetne regije su: Wales, Sjeverozapad, Yorkshire i Humberside, Sjever, Škotska i Sjeverna Irska. U manje prosperitetnim regijama stalna je emigracija, iznadprosječna nezaposlenost ne niži nacionalni dohodak. Vlada UK trudi se poticajnim mjerama poput smanjenih poreza i povoljnijih kredita potaknuti razvoj tih regija. Također grade se i infrastruktura poput prometnica i energetskih postrojenja u tim regijama. Također se odvija supstitucija neprofitabilnih industrijskih postojenja profitabilnijima. Napravljen je i plan decentralizacije kako bi se suzbio daljnji rast Londona.
[uredi - уреди] Stanovništvo
[uredi - уреди] Kultura
Engleska kultura seže od rimskih vremena, kad su rimljani osvajali svijet. Neki od poznatijih književnika, fizičara, matematičara, biologa od doba predromantizma pa do modernizma i danas, su:
[uredi - уреди] Književnici
- Charles Dickens (1812-1870)
- Oscar Wilde (1854-1900)
- George Bernard Shaw (1856-1950)
- George Gordon Byron (1788-1824)
- Sir Arthur Conan Doyle (1859-1930)
- Virginia Woolf (1882-1941)
- Jane Austen (1775-1817)
- William Shakespeare (1564-1616)
- Agatha Christie (1890-1976)
- J. K. Rowling (1965-danas)
[uredi - уреди] Fizičari
- Sir Isaac Newton
- James Clark Maxwell
- James Prescott Joule
- Michael Faraday
govno pesic
[uredi - уреди] Biolozi
- Sir Alexander Fleming
- Sir Charles Darwin
[uredi - уреди] Kemičari
- Sir Ernest Rutherford
- Sir Humphry Davy
[uredi - уреди] Izumitelji
- James Watt
- George Stephenson
[uredi - уреди] Religija
Vjerska pripadnost:
- Engleska crkva - 27,000,000
- Škotska Crkva - 800,000
- Katolička crkva - 9,000,000
- Muslimani - 1,500,000
- Metodisti - 760,000
- Hinduisti - 500,000
- Sikhi - 500,000
- Židovi - 350,000
[uredi - уреди] Vanjske poveznice
Albanija • Andora • Armenija2) • Austrija • Azerbejdžan1) • Belgija • Bjelorusija • Bosna i Hercegovina • Bugarska • Cipar2) • Crna Gora • Češka • Danska3) • Estonija • Finska • Francuska3) • Grčka • Gruzija1) • Hrvatska • Irska • Island • Italija • Kazahstan1) • Letonija • Lihtenštajn • Litva • Luksemburg • Mađarska • Makedonija • Malta • Moldavija • Monako • Nizozemska3) • Norveška3) • Njemačka • Poljska • Portugal3) • Rumunjska • Rusija1) • San Marino • Slovačka • Slovenija • Srbija • Španjolska3) • Švedska • Švicarska • Turska1) • Ujedinjeno Kraljevstvo3) • Ukrajina • Vatikan
Zavisni teritoriji:
Akrotiri i Dhekelia • Ålandski otoci • Gibraltar • Guernsey • Otok Man • Farski otoci • Jersey • Jan Mayen • Svalbard
Abhazija (Gruzija) • Gorski Karabah (Azerbejdžan)2) • Južna Osetija (Gruzija) • Pridnjestrovlje (Moldavija) • Turska Republika Sjeverni Cipar (Cipar)2)
Područja pod upravom Ujedinjenih Naroda:
Kosovo (Srbija)
1) Značajan dio teritorija se nalazi u Aziji. 2) U potpunosti u Aziji, ali ima društvene i političke veze s Europom. 3) Posjeduje zavisne ili slične teritorije izvan Europe.
