Grčka mitologija
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Grčka mitologija sastoji se od legendi (mitova) o bogovima i herojima, a korijen joj je, naravno, u vjerovanju starih Grka. Grčki bogovi izgledali su kao ljudi, imali vrline i mane kao ljudi, razlikovali su se po tome što su bili besmrtni, više-manje neranjivi i sposobni postati nevidljivi i putovati brzinom svjetlosti, a živjeli su na Olimpu.
Sadržaj |
[uredi] Kozmogonija
Teogoniju ili postanak bogova opisivali su mnogi izvori, a najpoznatije je Heziodovo djelo Teogonija.
[uredi] Bogovi
Kaos je ništavilo iz kojeg prva bića dolaze u postojanje te se ta prva bića opisuju kao Kaosova djeca. Ona su:
- Ereb - vječna tama, nastaje iz Kaosa
- Nikta – tamna noć (prema drugim izvorima nastala je iz spajanja Kaosa s Erebom)
- Eter - vječno svjetlo (prema drugim izvorima čisti zrak gornjeg neba koji dišu bogovi)
- Hemera - svijetli dan; kći Ereba i Nikte
- Eros - spajatelj, prema Heziodu je on prvi koji je nastao jer je morala postajati moć, snaga koja će garantirati spajanje svemira. Bog odgovoran za požudu, ljubav i seks, također je štovan kao očinsko božanstvo. Jedan od koncepata Erosa u grčkoj misli jest taj da je Eros prastaro božanstvo koje utjelovljuje ne samo snagu erotske ljubavi nego također i kreativni poriv uvijek stvarajuće prirode, prvorođeno svjetlo koje je došlo u postojanje i uređenje svih stvari u svemiru. U eluzijanskim misterijama slavljen je kao Protagonus – prvorođeni.
- Geja – zemlja, nastala iz Kaosa. Geja je po nekim tumačenjima Majka (božica) Zemlje - kasniji oblik preindoeuropske Velike Majke koja potječe iz razdoblja neolita.
- Tartar – u isto vrijeme i božanstvo i mjesto u podzemlju (još dublje od Hada). U drevnim orfičkim misterijama Tartar je također i neograničena prvopostojeća "stvar" iz koje nastaju svjetlost i svemir
- Uran - zvjezdano nebo, rođen od Geje bez začeća
- Pont - more
Prema orfičkim misterijama iz Kaosa prvo proizlazi Nikta.
[uredi] Titani
Titani su loza Urana i Geje. Titani – prvorođeni, prva božanstva nastala parenjem, bogovi s Olimpa nastaju parenjem Titana. Prvi naraštaj:
- Feba - Kejova supruga, božica Mjeseca
- Hiperion - bog svjetla i sunca, stvara sa suprugom Tejom boga Sunca Helija, boginju Mjeseca Selenu, boginju zore Eos
- Kej - nakon poraza protiv olimpskih bogova bačen je u Giros
- Krej - Euribijin suprug
- Kron - Zeusov otac, Rejin suprug, postaje vladar svijeta nakon oca Urana
- Mnemozina - majka devet Muza
- Japet - suprug nimfe Klimene, nakon poraza protiv olimpskih bogova bačen je u Tartar
- Okean - gospodar mora, najjači Titan, stvorio je sa svojom sestrom i suprugom Tetijom, bogove rijeka, mora i nimfe
- Reja - Hestijina, Demetrina, Herina, Hadova, Posejdonova i Zeusova majka, vlada sa suprugom Kronom
- Teja - Kejova supruga, tražila je za svoju djecu dio vladavine Titana, nakon toga su ubijeni Hiperion i Helije, a Selena je počinila samoubojstvo
- Temida - boginja pravednosti i reda, druga Zeusova supruga (nakon Metide), poznaje budućnost i omogućila je Deukalijonu i Piri da prežive veliku poplavu da bi mogli ponovno nastaniti zemlju
- Tetija - boginja mora, Okeanova supruga, kao Herina dadilja proklela je zvijezde da vječno šeću po nebu
[uredi] Teogonija
Unutar Grčke mitologije vidljiva su dva načina za dolazak u život:
Prvotna božanstva nastaju dijeljenjem od Kaosa, no poslije Geje gotovo sva božanstva koja su nastala dijeljenjem imaju negativan predznak (smrt, prijevara, itd...) i u većini slučajeva potječu od Nikte (tamne noći). Također božanstva nastala dijeljenjem gotovo nikada se ne udružuju s božanstvima nastalim parenjem.
Primjećuje se model reprodukcije, iz akcije dvaju bića, muškog i ženskog, u božanskom, a i u ljudskom društvu. Prvi odgovor mita na pitanje: Koji je uzrok ovome? postaje : Ovo je njegov otac i ovo je njegova majka.
Nakon Kaosa pojavljuje se Geja, vječna osnova bogova s Olimpa. Dijeljenjem ona stvara Urana (zvjezdano nebo), svog sina i muža, njoj jednakog da je prekriva, te Ponta (dubine mora i planinske vrhunce).
Parenjem s Uranom nastaju Okean (svjetski ocean) i Krije, te navedeni prvi naraštaj Titana, a s njima i posljednji, najmoćniji i najstrašniji Titan, Kron.
Njeni kasniji potomci s Uranom divovski su jednooki Kiklopi, graditelji zidova. Poslije dobivaju individualna imena:
- Bront – grmljavina
- Sterop – grom
- Arger (sjajni) – snaga i moć svih zanata
Također tu su i tri strašna sina Geje i Urana, storuki i pedesetoglavi Hekatonhiri: Kot, Briorej i Gige
[uredi] Titanomahija
U ratu između bogova i Titana oni gube. U tome ratu Titani su bili predvođeni Kronom, a uključivali su: Keja, Krija, Hiperiona, Japeta, Atlanta i Menetija.
Olimp je bio predvođen Zeusom (Kronovim i Rejinim sinom) i uključivao je: Hestiju, Demetru, Heru, Hada, Posejdona, Hekatonhire, Gigante i Kiklope (Zeus ih oslobađa iz Tartara da mu pomognu u ratu, poslije ih ponovno zatvara).
Nakon deset godina rata Olimp odnosi pobjedu i razdjeljuje svijet među sobom.
- Zeus - zrak i nebo
- Posejdon – sva mora i sve vode
- Had – podzemni svijet
- Zemlja je ostavljena svim ostalim božanstvima
Poraženi Titani zarobljeni su u Tartar. No nisu svi Titani sudjelovali u ratu, Okean i ženski titani (Teja, Reja, Temida, Mnemozina, Feba, Tetija) ostaju neutralni. Zbog toga ih Zeus nije kaznio. Hekatonhiri ostaju čuvari poraženih Titana, dok ih s vremenom Zeus nije sve ne oslobodio (osim Atlanta).
Grci klasičnog razdoblja znali su nekoliko pjesama o ratu između bogova s Olimpa i Titana. Dominantna i jedina koja je uspjela preživjeti jest Teogonija pjesnika Hezioda. Izgubljeni ep jest Titanomahija slijepog tračkog barda Tomrisa. On sam kao legendarna figura spominje se u jednom dijelu eseja O muzici koji se nekada pripisivao Plerhtu.
[uredi] Nepotpuni popis grčkih bogova
Zeus je s bogovima živio na Olimpu, bio je otac mnogih bogova i heroja. Iz veza bogova sa smrtnicima rođeni su polubogovi i heroji: Alkmenin i Zeusov sin odlikovao se snagom i izveo je niz junačkih pothvata. Prema priči razdvojio je stijene koje su sastavljale Europu i Afriku, spojio Atlantski ocean i Sredozemno more. Tako su nastali Heraklovi stupovi i između njih Gibraltarski prolaz. Grčki bogovi imali su sve ljudske mane i vrline: oni vole, mrze, griješe u izvanbračnim vezama, opijaju se medovinom. Na njih kao i na ljude djeluju Mojre (Srde).
- Kron - otac svih bogova i junaka
- Zeus - otac mnogih bogova i junaka, gospodar neba i zemlje, groma, munje i oluje
- Atena, Palada - "ratoborna", božica mudrosti, zaštitnica gradova i obrtnika, simbol umjetnosti. Prema priči nije rođena od majke “već iskoči iz glave ocu svom”!
- Artemida - Zeusova i Letina kći, božica lova, Apolonova sestra
- Afrodita - božica ženske ljepote i ljubavi. Nije rođena od majke već je “izrasla iz morske pjene” te je posjedovala čarobni pojas zavođenja. Zeusova i Dionina kći.
- Apolon, Feb - sin Zeusa i Lete, strijelac i zaštitnik umjetnosti. Bog muške ljepote
- Ares - Zeusov i Letin sin, bog rata i bojne vreve, simbol hrabrosti, silovitosti i junačke snage
- Asklepije - bog liječništva
- Amfitrita - Posejdonova žena, jedna od 50 Nerejida, kćeri morskoga kralja Nereja, među njih je spadala i Ahilejova mati, Tetida
- Dioniz - bog prirode, vinove loze.
- Demetra - božica plodnosti, poučavala je ljude poljoprivredi.
- Eol - bog vjetra
- Eros - bog ljubavi, Afroditin sin. Prikazivali su ga kao krilata dječaka s lukom i strijelama. Koga bi on pogodio svojom strijelom, taj bi usplamtio od ljubavi
- Erinije - boginje osvete i prokletstva. Dužnost im je progoniti svakoga, tko ubije nekog krvnog rođaka, simbol zle savjesti
- Hermes - sin Zeusa i Plejade, bog laži, posrednik između bogova i ljudi
- Had - bog podzemnog života, bog smrti, brat Zeusov
- Heraklo - sin Zeusa i kraljice Alkmene, polubog, odlikovao se snagom, izveo je niz junačkih pothvata
- Leta - jedna od Zeusovih žena, boginja ratara i stočara
- Muze - kćeri Zeusa i Mnemozine, pokroviteljice znanosti i umjetnosti:
- Klio - Muza, pokroviteljica historije
- Kaliopa - epske poezije
- Uranija - astronomije
- Melpomena - tragedije
- Talija - komedije
- Terpsihora - plesa
- Polihimnija - lirske poezije, himne
- Euterpa - glazbe, lirske poezije
- Erato - ljubavne poezije
- Menade - svećenice boga vina i ljubavi
- Mojre - božice životne sudbine. Božice usuda, suđenice, kćeri Noći ili Temide i Zeusa. Kloto prede nit života, Laheza baca ždrijeb i dodjeluje sudbinu, Atropa presijeca nit života
- Morfej - bog sna
- Posejdon - bog mora, vode, vladar potresa, brat Zeusov
- Pan - bog šuma, njiva, zaštitnik stada i pastira. Provodi veseo i bezbrižan život, osobito na visovima i gorskim vrhuncima
- Perzefona - Demetrina kći. Oteo je Had da mu bude žena. U podzemlju u jesen i zimu, a u proljeće i ljeto s majkom na zemlji da bi zemlja bila plodna
- Tantal - jedini od ljudi koji je bio prihvaćen za stolom bogova.
- Tanatos - bog smrti, sin Noći i brat Sna
