Janja
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Janja je naselje u donjem Podrinju. Nalazi se jedanaest kilometara južno od Bijeljine. Prostire se na obje strane rijeke Janje, koja se na dva kilometra od naselja uljeva u rijeku Drinu. Kroz Janju prolazi cesta Bijeljina-Zvornik.
[uredi] Historija
O vremenu nastanka Janje nema pouzdanih i tačnih podataka. Na području Janje su vršena arheološka istraživanja, ali nisu dala značajne rezultate.
Veoma su oskudni podaci u stručnoj literaturi, gdje se Janja spominje kao trgovačko mjesto u Bosni sa 3.945 stanovnika s početka 18. stoljeća. Pouzdano se zna da je Janja u prošlosti dugo vremena bila kasaba. Nakon toga dugo je bila nahija pa ajanluk, a od 1867. do 1878. godine bila je mudirat (ispostava), što je značilo veći rang od općine. Od 1878. pa sve do 1961. godine, Janja je bila općinski centar površine od oko 189 kvadratnih kilometara. Tokom rata u Bosni i Hercegovine, srpske vlasti su sprovele etničko čišćenje Bošnjaka s područja Janje kao i ostalih dijelova Bijeljine. Džamije su sistematski porušene, a civilno bošnjačko stanovništvo je pobijeno, protjerano ili odvedeno u logore. Nakon rata preživjeli Bošnjaci su se vratili u značajnom broju, ali povratak još uvijek nije završen.
[uredi] Geografija
Prema popisu stanovništva iz 1991. u mjestu je živjelo 10.458 stanovnika, odnosno 2.735 domaćinstava.
U novije vrijeme Janja je podijeljena na četiri kvarta. Prvi kvart obuhvata Brzavu, Ciganluk, Šehić i Durgutović mahalu. Drugi kvart Delić, Madić i Džafić mahalu. Trećem kvartu pripadaju Šarampov, Dugo Polje i Varoš, a četvrtom Smajić mahala i Polutine.
Poljoprivredno zemljište je osnovni prirodni resurs Janje, a prostire se na oko 14.000 hektara. Najveći dio su kvalitetne oranice, pogodne za proizvodnju najintenzivnijih ratarskih kultura. Pored proizvodnje žitarica, posebno je razvijena proizvodnja svih vrsta povrća. Pored zemljišta, jedini prirodni resusi su još hidropotencijal rijeka Drine i šljunak u koritu ove rijeke.
