Melanezija

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Melanezija (grč. μέλας crn, νῆσος otok), zajednički naziv za otočne skupine u srednjem i jugozapadnom dijelu Tihog okeana. Obuhvata tri skupine otoka: Novu Gvineju i susjedne otoke; južnu Melaneziju, koja se sastoji od Solomonskih otoka, Novih Hebrida, Nove Kaledonije, otoka Loyauté i D'Entrecasteaux, arhipelaga Louisiade, otoka Banks, Torres i Santa Cruz; otočnu skupinu Fiji, na granici Polinezije i Mikronezije. Tropska i vlažna klima karakteristična je neznatnim kolebanjima temperature. Razvijene su tropske kišne šume. Trgovina koprom, kafom, pamukom. Izvoz kromove i niklene rude iz Nove Kaledonije.

Melanezija se, dakle, prostire od zapadne strane Istočnog Pacifika do Arafurskog mora, sjeverno i sjeveroistočno od Australije. Naziv Melanezija prvi je upotrijebio Jules Dumont d'Urville 1832. godine kako bi označio etničko i geografsko grupiranje otoka koji se razlikuju od Polinezije i Mikronezije. Današnja d'Urvilleova rasna klasifikacija smatra se nepouzdanom jer zasjenjuje melanezijsku kulturnu, lingvističku i genetičku raznolikost. Najvažnije je da ovaj termin spaja dvije prilično različite grupe, Austronezijance i Papuance (koji se međusobno sastoje od brojnih različitih grupa).

[uredi] Narod Melanezije

Izvorni stanovnici Melanezije vjerojatno su bili preci današnjih ljudi koji govore papuanski. Smatra se da su se ti ljudi naselili na Novoj Gvineji prije nekoliko desetaka hiljada godina, a na melanezijskim otocima najmanje prije 35.000 godina (prema radioaktivnom datiranju). Izgleda da su naselili Melaneziju istočno sve do glavnih otoka Solomonskih otoka (tj. uključujući San Cristobal), a možda čak i do nekih istočnijih otočića.

Upravo su u Melaneziji (posebice duž sjeverne obale Nove Gvineje i na otocima sjeverno i istočno od Nove Gvineje) austronezijski ljudi došli u kontakt s prethodno naseljenim stanovništvom, čiji potomci danas govore papuanski, vjerovatno prije četiri hiljade godina. Čini se da je ondje dugotrajna interakcija rezultirala u mnogim kompleksnim promjenama u genetici, jezicima i kulturi. Iz ovoga je područja vjerovatno vrlo malena grupa ljudi otputovala na istok gdje su postali osnivači polinezijskog naroda.

Države Fidži, Papua Nova Gvineja, Solomonski Otoci, Vanuatu i Nova Kaledonija (pod francuskim suverenitetom) smatraju se dijelom Melanezije, jer se time odražava njihova zajednička kolonijalna historija i zajednički regionalni položaj. Ta područja formiraju jezgru moderne melanezijske regije. Susjedni otoci u ostalim zemljama smatraju se melanezijskom periferijom.

[uredi] Otoci i otočne skupine

Sljedeći otoci i otočne skupine tradicionalno se smatraju dijelom Melanezije:

Bismarckov arhipelag
Fidži
Maluku otoci
Nova Gvineja
Nova Kaledonija
Otoci Toressova prolaza
Solomonski otoci
Vanuatu

Otoci čiji su stanovnici miješanog porijekla i koji se nužno ne samoidentificiraju kao melanezijski:

Flores
Nauru
Sumba
Timor
Tonga

Neki otoci zapadno od Nove Gvineje poput Halmahere, Alora i Pantara ponekad se ubrajaju u definiciju Melanezije, iako ljudi u tom području ne koriste taj termin.

[uredi] Vanjski linkovi

Regije Svijeta
Afrika	Istočna Afrika · Južna Afrika · Sjeverna Afrika · Srednja Afrika · Zapadna Afrika Afrički rog · Gvineja · Magreb · Sahel · Subsaharska Afrika · Sudan · Velika jezera
Amerika	Sjeverna Amerika	Angloamerika · Karibi · Pacifički sjeverozapad Srednja Amerika · Velika jezera · Velika nizina
	Južna Amerika	Andske države · Gvajana · Južni konus · Latinska Amerika · Patagonija
Evroazija	Azija	Istočna Azija · Jugoistočna Azija · Jugozapadna Azija · Južna Azija · Sjeverna Azija · Srednja Azija Anatolija · Arabija · Bliski istok · Daleki istok · Indija · Istočne Indije · Kavkaz · Levant · Sibir · Srednji istok
	Evropa	Istočna Evropa · Jugoistočna Evropa · Južna Evropa · Sjeverna Evropa · Srednja Evropa · Zapadna Evropa Balkan · Baltik · Beneluks · Britanski otoci · Mediteran · Nordijska regija · Skandinavija
Okeanija	Australazija · Melanezija · Mikronezija · Polinezija · Pacifički obruč
Polovi	Arktik · Antarktik