Sarajevo u prvoj i drugoj Jugoslaviji
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
| Ovaj članak je dio serije o historiji Sarajeva |
| Prahistorijsko doba |
| Srednji vijek |
| Rano osmansko doba |
| Kasno osmansko doba |
| Austrougarsko doba |
| Jugoslavija |
| Moderno Sarajevo |
Sarajevo u prvoj i drugoj Jugoslaviji podrazumijeva period u historiji Sarajeva koji je trajao od 1918. do 1992. godine.
Nakon Prvog svjetskog rata, Sarajevo je postalo dijelom Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (kasnije poznata kao Kraljevina Jugoslavija). Iako je tada Sarajevo bilo centar Bosanske regije, a kasnije Drinske banovnine, nije mu se pridavao veliki značaj i nije bio toliko bitan kao u prošlosti. Osim zgrade današnje Centralne banke Bosne i Hercegovine, u tom periodu nije bilo značajnijih doprinosa gradu u tom periodu.
Tokom Drugog svjetskog rata, Kraljevina Jugoslavija je pružala nedovoljan otpor. Poslije njemačkog bombardovanja, Sarajevo je pokoreno od strane Ustaša i pripojeno hrvatskoj fašističkoj tvorevini Nezavisnoj državi Hrvatskoj. Mnogi Srbi i Jevreji su u tom periodu odvedeni i ubijeni u Holokaustu i na taj način doveli do tužnog završetka postojanja Sarajevske Jevrejske zajednice. Surovi zločini počinjeni 1941. godine od strane ustaške vlasti su oštro osuđeni od strane građana Sarajeva.
Otpor u Sarajevu je vođen od strane Partizana predvođenih Valterom Perićem. Prema legendi, njemački oficir je došao u Sarajevo, kako bi pronašao Valtera, i naredio svojim podređenim da mu ga pokažu. Jedan čovjek je odveo oficra na jedno brdo iznad Sarajeva i rekao "Vidiš li grad?", "Das Ist Valter". Valter je ubijen u borbi na dan oslobođenja Sarajeva, 6. aprila 1945. godine. Od tada je postao jedna od ikona grada.
Poslije oslobođenja, Sarajevo je postalo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji. Komunistička vlast je mnogo uložila u Sarajavo, gradeći mnoge stambene blokove, posebno u općinama Novi Grad i Novo Sarajevo, dok je simultano razvijala industriju grada i pretvarala Sarajevo u vodeći grad na Balkanu. sa poslijeratnog stanovništva od 115,000, 1991. godine je Sarajevo imalo 429,672 stanovnika.
Vrhunac razvoja Sarajeva u SFRJ su bile 14. Zimske Olimpijske Igre održane 1984. godine upravo u Sarajevu. Sarajevo je izabranu u konkurenciji sa Japanom i Švedskom. Često se tim Zimskim olimpijskim igrama pridodaje epitet najuspješnijih i najorganizovanijih. Igre su podstakle naglo povečanje turizma u Sarajevu čineći 1980te jednom od najuspješnijih decenija u Historiji Sarajeva.
