XIV. Zimske olimpijske igre - Sarajevo 1984.
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
| XIV. Zimske olimpijske igre - Sarajevo 1984 | |
 |
|
| Grad domaćin | Sarajevo, Jugoslavija - Bosna i Hercegovina |
| Broj država | 49 |
| Broj sportaša | 1272 |
| Broj sportova | 6 |
| Broj takmičenja | 49 |
| Otvaranje igara | 8. februar 1984. |
| Zatvaranje igara | 19. februar 1984. |
XIV. Zimske olimpijske igre su održane 1984. godine u Sarajevu. Ostali gradovi kandidati su bili Sapporo (Japan) i Falun/Göteborg (Švedska).
Sadržaj |
[uredi] Sarajevo 1984
Sarajevo je organizaciju zimske olimpijade dobilo u konkurenciji s japanskim Sapporom i zajedničkom kandidaturom švedskih gradova Falun i Göteborg. MOK se pri tome djelomično vodio političkim razlozima - kao nesvrstana zemlja, tadašnja Jugoslavija je davala manje prilike za hladnoratovske bojkote - no glavni je motiv ipak bila želja da se Igre, kao simbol svjetskog mira i bratstva među ljudima - održe u gradu koji je dotada obično bio vezivan za izbijanje prvog svjetskog rata.
Za vlasti Jugoslavije sarajevska Olimpijada je bila sjajna prilika da državu svijetu predstave u najboljem mogućem svjetlu, i u tom nastojanju ih nije omela ni velika ekonomska kriza koja je SFRJ bila pogodila početkom 1980-ih. U Igre su utrošena velika sredstva, te sagrađen veliki broj impozantnih građevina i ostale infrastrukture. U tome su vlasti imale podršku Sarajlija, a već prije samog održavanja su Igre dovele do povećanja interesa za zimske sportove, dotada gotovo nepoznate u tom dijelu Jugoslavije.
Igre su među sudionicima, a i među gledateljima ostale u vrlo dobrom sjećanju. Domaćinima je posebno bilo drago što je slovenski alpski skijaš Jure Franko osvojio srebrnu medalju u veleslalomu - prvu medalju koju će Jugoslavija dobiti na zimskim olimpijadama. Franka su Sarajlije na skijalištu bodrile s transparentima na kojima je pisalo Više volimo našeg Jureka, nego domaćeg bureka.
Ipak, najveće zvijezde sarajevske Olimpijade su bili sudionici natjecatelja u umjetničkom klizanju. Najbolji dojam je ostavio britanski par Jayne Torvill i Christopher Dean koji su osvojili zlatnu medalju u plesu. Na Igrama je zlatnu medalju dobila i istočnonjemačka klizačica Katarina Witt koju je upravo sarajevska olimpijada učinila jednom od najvećih sportskih ikona kraja 20. vijeka.
ZOI 1984 se često smatraju najblistavijim trenutkom u historiji Sarajeva i Bosne i Hercegovine, i u mnogo čemu su predstavljale antitezu svega što je Sarajevo pogodilo osam godina kasnije. Zbog toga se javila inicijativa da Sarajevo postane domaćin nove zimske olimpijade, koja bi se 2014. održala na 30. obljetnicu ZOI 1984, odnosno 100. obljetnicu sarajevskog atentata, te tako zauvijek zakopala mračnu prošlost.
[uredi] Kratak pregled
- Prve Zimske olimpijske igre u komunističkoj državi.
- Organizacija 14. ZOI koštala je 142,6 miliona dolara, a polovina prihoda bila je ostvarena od prodaje prava na televizijski prenos.
- Ukupno je prodato 250.000 ulaznica, a samo u inostranstvu 200.000, dok su TV prenos sarajevske "bijele olimpijade" pratile dvije milijarde ljudi.
- Učestvovalo je 1272 sportista iz 49 zemalja, a sa ZOI je izvještavalo preko 4500 novinara.
- Nakon 14. ZOI, Sarajevu je, uz olimpijske objekte, ostalo 2850 novoizgrađenih stanova, više hotela a bilo je otvoreno i 9500 novih radnih mjesta.
- Izložba o olimpijskome Sarajevu obišla je 1640 gradova bivše Jugoslavije i 1800 širom svijeta.
[uredi] Medalje
| XIV. Zimske olimpijske igre |  |
||||
|---|---|---|---|---|---|
| Mjesto | Država | Zlato  |
Srebro  |
Bronza  |
Ukupno |
| 1 |  Istočna Njemačka |
9 | 9 | 6 | 24 |
| 2 |  SSSR |
6 | 10 | 9 | 25 |
| 3 |  SAD |
4 | 4 | 0 | 8 |
| 4 |  Finska |
4 | 3 | 6 | 13 |
| 5 |  Švedska |
4 | 2 | 2 | 8 |
| 6 |  Norveška |
3 | 2 | 4 | 9 |
| 7 |  Švicarska |
2 | 2 | 1 | 5 |
| 8 |  Kanada |
2 | 1 | 1 | 4 |
 Njemačka |
2 | 1 | 1 | 4 | |
| 10 |  Italija |
2 | 0 | 0 | 2 |
[uredi] Relevantni članci
[uredi] Vanjski linkovi
Nedovršeni članak XIV. Zimske olimpijske igre - Sarajevo 1984. koji govori o sportu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
