Ustaše

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Ustaše su naziv za pripadnike hrvatske "revolucionarne" a poslije fašističke organizacije "Ustaša-Hrvatska revolucionarna organizacija", te općenito za pripadnike ustaškog pokreta, organizovane nositelje ustaške strukture vlasti u NDH, te pripadnike Ustaške vojnice (vojne grane ustaškog pokreta).

Sadržaj

1 Historija
- 1.1 Nastanak
2 Drugi svjetski rat
- 2.1 Nastanak NDH
- 2.2 Zločini
3 Reference

[uredi] Historija

[uredi] Nastanak

Ustaški pokret nastao je kao reakcija na ubistvo Stjepana Radića i drugih hrvatskih zastupnika 20. juna 1928. u Beogradskom parlamentu, te na nastavljena ubistva i progone Hrvata pod velikosrpskom diktaturom kralja Aleksandra. U temelju Ustaškog pokreta je bio državotvorni program Hrvatske Stranke Prava, iz koje je proizašao, kao i zaključak Hrvatskog Državnog Sabora od 29. oktobra 1918. o uspostavi nezavisne hrvatske države, koji je značio volju hrvatskog naroda. U domovini su djelovale brojne proustaške organizacije, od kojih su najpoznatije bile: Uzdanica, Hrvatski domobran, Ante Trumbić, Ustaški sveučilišni stožer, Junak, Domagoj, Križarsko bratsvo, August Šenoa, Eugen Kvaternik, Hrvatska mladica, Hrvatsko akademsko potporno društvo, Pravaška radnička mladež, Hrvatski Radiš, Seljačka Sloga, Građanska zaštita, Gospodarska Sloga, Pogod, Matica Hrvatska. Izvorno slovo U znači ustaša (ustao je - dignuo se protiv nekoga)

[uredi] Drugi svjetski rat

[uredi] Nastanak NDH

Zastava NDH

Nakon osovinskog napada na Kraljevinu Jugoslaviju domovinski ogranak ustaškog pokreta pod vodstvom Slavka Kvaternika je 10.4.1941. u Zagrebu proglasio Nezavisnu Državu Hrvatsku. Vođa ustaškog pokreta, Ante Pavelić, je 15.4. došao iz Italije i preuzeo vlast. Nova država je obuhvaćala današnju Hrvatsku (bez Istre), Srijem, Bosnu i Hercegovinu. Ubrzo je Pavelić potpisao pristupanje NDH silama Osovine. Ustaše su u hrvatski narod ubrajali i bošnjake.

[uredi] Zločini

Najveći zločini su počinjeni u konc-logoru Jasenovac gdje su na najrazličitije načine nehumanim postupcima mučeni i ubijani Srbi, Jevreji, Romi, Bošnjaci i ljudi drugih nacionalnosti, uključujući i Hrvate drugih političkih pogleda na svijet. U Jasenovcu je stradalo oko 1520 Bošnjaka većinom antifašista i partizana.^[1].