Srce

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Srce je mišić. Predstavlja sistem sastavljen od dvije serijski povezane pumpe, jedna pumpa krv kroz pluća dok druga pumpa krv u sva druga tkiva. Pumpa krv samo u jednom smijeru. Srce (miokard) je izvana obavijeno tankom fibroznom membranom, srčanom kesom (perikard) dok je iznutra obloženo slojem endotelnih ćelija koje čine unutrašnjost(endokard).

U funkcionalnom smislu ima lijevu i desnu komoru (ventrikul), a svakoj komori je pridodata po jedna pojačivačka pumpa, lijeva i desna pretkomora (atrijum). Atrijumi se kontrahuju prije ventrikula.

Provodni sistem srca čine sinoatrijalni SA čvor, internodalni putevi atrioventrikularni AV čvor i Hisov snop.

Prosječno ljudsko srce je teško 200-425 grama i za vrijeme jednog ljuskog života napravi oko 3,5 biliona otkucaja ili 100 000 otkucaja dnevno. U jednom danu kroz ljudsko srce protiče 7571 litara krvi.

[uredi] Anatomija srca

Srce ima 4 šupljine: dvije pretkomore i dvije komore. U medicini se često koristi izraz "desno" i "lijevo" srce. Desno srce je desna pretkomora i komora; u desnu pretkomoru dolazi venska krv iz tijela koja se kroz desnu komoru pumpa u pluća. Krv iz desnog srca u pluća vodi plućna arterija (u njoj se nalazi venska krv, a zove se arterija zato jer je pravilo da su svi krvni sudovi koji idu od srca prema periferiji "arterije").

U plućima se iz krvi izdvaja ugljik-dioksid, a krv se opskrbljuje kisikom. Takva pročišćena krv je sad arterijska te iz pluća dolazi u lijevu pretkomoru plućnim venama (iako sadrže arterijsku krv zovu se vene jer dolaze s periferije u srce). Iz lijeve pretkomore arterijska krv dalje ide u lijevu komoru pa u arteriju "aortu" koja je nosi u cijelo tijelo. Budući lijevo srce pumpa arterijsku krv u cijelo tijelo (a desno srce vensku krv samo u pluća), u lijevom srcu su pritisci triput veći i njegove stijenke su deblje i jače.

Latinski naziv za pretkomoru je atrium (mi ga obično zovemo atrij), komora je ventriculus (ventrikul), a "zid" koji dijeli desno i lijevo srce (srčana pregrada) naziva se septum. Zbog postojanja septuma nema kontakta između dvije pretkomore i dvije komore, inače bi došlo do miješanja venske i arterijske krvi. Između pretkomore i komore se nalazi suženje (ventil ili lat. valvula) sa zaliscima (zalistak se na latinski zove cuspis). Zalisci spriječavaju vraćanje krvi iz komore u pretkomoru. U desnom srcu se nalaze tri takva zaliska pa se valvula naziva "trikuspidalna valvula" ili valvula s tri kuspisa. U lijevom srcu su između pretkomore i komore dva zaliska pa je to bikuspidalna (ili mitralna jer liči na biskupovu mitru) valvula. Zalisci se takođe nalaze na izlazu iz komora u plućnu arteriju i aortu. Ako se zbog bilo kojeg razloga krv vraća nazad kroz valvulu u pretkomoru to se naziva insuficijencija valvule. Riječ insuficijencija dolazi od latinske riječi za "nedovoljno". Dakle, valvula je nedovoljno funkcionalna da bi spriječila vraćanje krvi natrag.

Ukoliko zbog poremećaja srce treba obaviti veći rad nego sto je normalno, srčane stijenke se zadebljavaju. Dvije faze rada srca su sistola i dijastola. Sistola je ispumpavanje, a dijastola punjenje krvlju.