Đainizam

Izvor: Wikipedija

Đainizam je opisivan kao elegantan etički sistem jer veoma naglašava samodisciplinu i samokontrolu sa ciljem vođenja mirnog života, suživota, sudjelovanja , upravljanja i njegovom realizacijom. Ahimsa ili nenasilje u misli , rječimai i djelima , je njegova ključna stvar a savršena jednakost njegov početni stav.

Đainizam je drevna religija Indije koja je tokom svog dugog i neprekinutog postojanja , širena od strane 24 velika vropovednika poznatih kao ‘Đine’ tj. ‘Pobjednika’ ili ‘Tirthankara’ , odnosno ‘Vodiča preko rijeke’ svjetovnog života, a koja danas ima vise od milijun pripadnika.

Osnivačem religije, koja je , kao i budizam, nastala ( oko VI. stoljeća) otcjepljenjem od vedistički ortodoksnog brahmanizma, pogrešno se smatra asket Vardhamana, poznat kao Mahavira ("veliki heroj"). On je zapravo bio samo posljednji od velikih propovjednika đinizma.

Asket Vardhamana bio je sin kralja Sidhatre i kraljice Trišali koji je još od malih nogu pokazivao poprilično rijetke i velike osobine poput iznimne hrabrosti, samokontrole, neustrašivosti junaštva i ostalog. Kako je nakon nekog vremena narod počeo primječivati njegove velike darovitosti, nazvali su Mahavira. Mahavira je bio rođen za duhovni život, nije htio niti čuti za ženidbu niti ikakva svjetovna zadovoljstva. Od svoje osme godine poštivao je pet malih zavjeta, te je kako je odrastao odlučio postati asketa. Tako je princ ­Mahavira, sa svojih 30 godina postao Nirgrantha Muni tj., asketa koji je izvana bez odjeće, a iznutra bez okova . Ovaj događaj Mahavirinog napuštanja svih svjetovnih vezanosti i postajanjem Nirgrantha Mahavirom postao je poznat kao Mahavirina Abhiniškramana tj., Velika Odvojenost Mahavire. Ta velika odvojenost Mahavire očitovala se u praksi trpljenja strogosti, meditaciji i zavjetu šutnje. Za to vrijeme, Mahavira je prolazio kroz različite testove koje su mu drugi postavljali sa namjerom da mu poremete meditaciju tokom perioda trpljenja. Mahavira je mirno podnosio velike tegobe i nepravde od stane drugih. No, bio je odlučan. Tako je za 12 godina, 5 mjeseci i 15 dana neprekidne prakse trpljenja postao imalac sveznanja.

Kada je Mahavira dosegao to sveznanje , on je znao i vidio stanje svjeta Bogova, ljudi i životinja , odakle su došli, gdje će otići , gdje će biti rođeni , kao ljudi ili životinje, kako bogovi tako i beznačajna bića, već zavisno od njihovih djela. U svoje vrijeme bio je nazivan mudracem, poštovanim od naroda, sveznajućim i svevidećim učiteljem , koji je obdaren bekrajnim znanjem i vizijom. On je oko sebe okupio 11 postola ili glavnih učenika(gandadhara), učenika koji će nastaviti njegovo djelovanje i propovjedanje. Podjelio ih je na 4 stleža(4 skupine, poredane po važnosti):

1. Sadhui, . muškarci isposnici ,

2. Sadhvije, žene isposnice,

3. Šravake, muškarci svetovnjaci,

4. Šravike, žene svetovnjaci

No ni unutar tih skupina nisu bili ravnopravni, svaki je propovjednik imao svoju funkciju i svoj nivo.

Opće vjerovanje đinista sastoji se u nekoliko stvari:

• Džinizam kao religija odbacujuce vjeru u vrhovnog boga.

• Postoje 5 glavnih zavjeta kojih se svaki vjernik treba pridržavati:

1. Ahimsa, nenasilje

2. Satja, istina,

3. `Asteja', uzdržavanje od krađe

4. Brahmaćarya', čestitost

5. Apartgrahu', nevezanost,

Znači, ; ne ubij, ne lazi, uzimaj samo ono sto je poklonjeno, odreci se seksualnog zivota, ne uzivaj u materijalnim dobrima.

• Džinisti drze da je svemir vječan, načinjen od dviju tvari , nezive (adjiva) i zive (djiva), koje su u stalnom kretanju.

• Posebno je obiljezje đinizma strahopostovanje prema svemu sto zivi.Naprimjer, oni cijede vodu prije pica i ovijaju usta da ne bi progutali kakav sitni organizam.

Vanjski obredi jainista, koji se obavljaju u arhitektonski zanimljivim hramovima, obuhvacaju pjevanje, prinosenje cvijeca, paljenje tamijana i kandila pred likovima mitskih heroja i slavnih asketa tzv. jina