Jakšić

Izvor: Wikipedija

Jakšić
Županija	Požeško-slavonska
Broj stanovnika (2001.)	4.437
Površina	44,85 km ²
Naselja u sastavu općine	Bertelovci, Cerovac, Eminovci, Granje, Jakšić, Radnovac, Rajsavac, Svetinja, Tekić, Treštanovci
Načelnik općine	Đuro Makarević
Poštanski broj	34308 Jakšić
Jakšić Jakšić na karti Hrvatske

Jakšić je općina u Hrvatskoj, u Požeško-slavonskoj županiji.

[uredi] Zemljopis

Općina Jakšić smještena je u srcu Zlatne doline, u središtu Požeške kotline i prostire se na 44,85 kilometara kvadratnih.

Općinsko središte je Jakšić, selo na cesti Požega - Našice, jedinica lokalne samouprave u Požeško-slavonskoj županiji. Jakšić je udaljen od središta županije, tj. Požege samo 7 km. Općinu Jakšić, uz istoimeno selo, čini još 9 sela: Bertelovci, Cerovac, Eminovci, Granje, Rajsavac, Svetinja, Tekić, Treštanovci i Radnovac.

Tradicionalno graditeljstvo u Jakšiću početkom 20.st. Jakšićki kraj po središnjem položaju u Požeškom polju ima mnogo plodnih ravnica. Jakšić je smješten na blagom brdašcu, na mjestu gdje je u srednjem vijeku bilo naselje Sv. Đurđa (po crkvi sv. Đurđa).

[uredi] Stanovništvo

Po posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Jakšić imala je 4.437 stanovnika, raspoređenih u 10 naselja:

Bertelovci - 159
Cerovac - 257
Eminovci - 714
Granje - 108
Jakšić - 2.003
Radnovac - 220
Rajsavac - 378
Svetinja - 68
Tekić - 253
Treštanovci - 277

Većinsko stanovništvo su Hrvati, a struktura stanovništva se mijenjala tijekom 19. i 20. stoljeća, naročito u periodu 1850. - 1950. godi. Tada u Jakšić dolazi oko 110 obitelji, u Treštanovce 45, a u stala razmjerno mala sela oko 30 obitelji.

Od 1890. - 1910. god. selili su ovaj kraj u većem broju Slovaci, Česi, Nijemci, a poslije I. svj. rata Hrvati i Srbi iz Like i Gorskog kotara. Nakon II. svjetskog rata migracijski val smanjuje znatno broj Nijemaca u jakšićkom kraju, a povećava se broj (novodoseljenih) srpskih obitelji. Domovinski rat znatno mijenja sliku stanovništva: iseljavaju Srbi, a nastanjuju se obitelji iz BiH, te ostalih hrvatskih krajeva zahvaćenioh ratnim razaranjima.

[uredi] Uprava

[uredi] Povijest

Jakšić se nalazi na mjestu gdje je u srednjem vijeku bilo naselje koje se zvalo Sveti Đurađ, kako se vidi iz dokumenata iz 1400. godine i iz opisa međaša Požege 1545. Ime vjerojatno potječe od plemića Jakušića koji su u srednjem vijeku (1373. - 1489.) imali u ovom kraju svoje posjede.

Jakšić, keramičko posuđe lasinjske kulture iz vremena 2600 - 2300. godine pr. Krista. Ime potječe od plemića Jakušića koji su u srednjem vijeku (1373. - 1489.) tu imali posjede. Selo se počelo tako zvati tek za turskog vladanja. Tada su u selu zajedno s katolicima i pravoslavcima živjeli i muslimani. Imali su svoju Džamiju, a današnji naziv brežuljka Džamija, uz cestu prema Požegi, uspomena je upravo na to razdoblje. Najstariji pronađeni povijesni izvori na području Jakšića dokazi su života ovdje u razdoblju prije Krista (oko 2600. do 2300 g. pr. Krista).

Slučajan nalaz oštećenih kamenih sjekira 60-ih god. 20. st. zainteresirao je arheologinju uz Zagreba gđu Veru Vejvoda. Jedna kamena sjekira odnesena je u Zagreb, a jedna je u povijesnoj zbirci u OŠ MLadost. Trobridni vrh kamene strjelice čuva se u Muzeju Požeške kotline. U jesen 1980. god. vršena se probna iskapanja, plodonosna. Uz sitne kosti i ugljen pronađena je najstarija neolitska keramika u Požeškoj kotlini. To je linearno-trakasta keramika - ulomci crnih posuda s plitkim urezom kao ukrasom. Posude potječu iz vremena 2600. - 2300. g. pr. Krista.

Ribnjak "Zelena Laguna" ribolovnog društva Rajsavac. Pronađeno je i mnoštvo ulomaka keramičkih posuda lasinjske kulture (1950. - 1750. g. pr. Krista). To su lonci, zdjele, keramičke žlice, idoli, privjesci, utezi za ribarske mreže, te dijelovi kamenih sjekira, mnoštvo kamenih jezgri i nožića. Dio nađenog pohranjen je u požeškom muzeju, a od većeg dijela uz pomoć kustorice gđe Dubravke Sokač - Štimac utemeljene je školska arheološka zbirka. Predmeti potječu s lokaliteta zvanog Čajare, nekadašnjeg pašnjaka, a danas ribnjaka. Vrijedan arheološki materijal nađen je slučajno na željezničkoj postaji Blacko - Jakšić.

Starije željezno doba (750. - 450. g. pr. Krista) i slučajni površinski nalazi s područja Rajsavca, Jakšića i Tekića obogatili su zbirku Muzeja u Požegi brojnim ulomcima keramike, vršcima željeznih koplja i strjelica.

Nalazište u Tekiću otkrilo je način života iz rimskog vremena.

[uredi] Gospodarstvo

Na području Općine djeluje 11 poslovnih subjekata - poduzeća i oko 45 poduzetnika i samostalnih trgovačkih radnji. Manji broj (staračko stanovništvo) stanovnika bavi se poljoprivredom, a više od 60% zaposlenih svakodnevno odlazi na posao u Požegu.

[uredi] Slavni ljudi

Grgur Čevapović (Bertelovci kod Požege, 23. travnja 1786. - Budim, 21. travnja 1830.), jezični reformator i pisac

[uredi] Spomenici i znamenitosti

Barokna crkva Svete Barbare je spomenik kulture. Sagrađena je 1720. godine s elementima pseudogotike, a dograđena je 1910.

[uredi] Obrazovanje

Od 1965. u Jakšiću je izgrađena današnja zgrada Osnovne škole "Mladost". U čijoj spomenici je upisano sljedeće: »Među najsretnije časove može brojiti ova škola, dan kada se zaključilo da se imade graditi škola (23. listopada 1879.) gdje se imade u Jakšiću ustrojiti pučka učionica za selo Jakšić, Rajsavac, Eminovac, Bartelovac, Tekić i Treštanovac.«

[uredi] Kultura

[uredi] Sport

[uredi] Religija

Budući da je većinski dio stanovništva Jakšića rimokatolički Jakšić je sjedište župe posvećene sv. Barbari.

Župa sv. Barbare Jakšić osnovana je uredbom od 29. travnja 1789. godine. Njoj su pripojeni i Njemački Eminovci, koji su po prijedlogu komisije trebali ostati u požeškoj župi. Već 14. studenog 1789. g. županijski izaslanik kotarski sudac Petar pl. Tucić daje sljedeći izvještaj: «U Vetovu, Jakšićima i Buku osnovane su nove župe i u njih su postavljeni župnici.»