Navarra

Izvor: Wikipedija

Nafarroako Foru Komunitatea
Comunidad Foral de Navarra
Autonomna zajednica Navarra

Zastava Grb
Glavni grad	Pamplona
Površina  – Ukupno	10 391 km²
Stanovništvo  – Ukupno (2005.)  – Gustoća naseljenosti	593.472  57,11 stan./km²
Statut autonomije usvojen	16. kolovoza 1982.
ISO 3166-2	ES-NA
Broj predstavnika u Las Cortes Generales  Kongres  Senat	5 5
Predsjednik	Miguel Sanz Sesma
Službene stranice

Navarra (španjolski Navarra, baskijski Nafarroa) je španjolska autonomna zajednica, smještena na sjeveru Španjolske. Njezin službeni naziv na španjolskom glasi Comunidad Foral de Navarra (španjolska riječ foral dolazi od riječi fuero što znači bula, sloboština, povlastica).

Navarra graniči na zapadu s Baskijom (s provincijama Guipúzcoa i Álava), na jugu s autonomnom zajednicom La Rioja, na istoku s Aragonijom (s provincijama Zaragoza i Huesca), te na sjeveru s Francuskom.

Sastoji se od 272 općine, i ima 593.472 stanovnika (2005.), od kojih otprilike trećina živi u njezinom glavnom gradu Pamploni (193.328 stanovnika). Navarra je tzv. jednoprovincijalna autonomna zajednica.

Navarra je mješavina baskijskog utjecaja iz planinskog područja Pireneja, i mediteranskog utjecaja iz doline rijeke Ebro.

Iz njezine duge političke povijesti, sadašnja upravno-pravna organizacija ima za osnovu Statut autonomije (Amejoramiento del Fuero) iz 1982., koji uključuje tradicionalni sustav povijesno stečenih prva i sloboština (fueros), prizatih i španjolskim Ustavom iz 1978..

Navarra, kao i druge autonomne zajednice, ima svoj Parlament (Parlamento de Navarra) i Vladu (Gobierno de Navarra). Zdravstvo, zapošljavanje, obrazovaje i socijalna skrb, zajedno sa stanogradnjom, urbanim planiranjem, politikom zaštite okoliša, u nadležnosti su njezinih autonomnih institucija. Za razliku od drugih regija (osim Baskije i Katalonije, prema novom statutu), Navarra ima i autonomiju pri ubiranju poreza, iako mora slijediti neke smjernice koje utvrđuje središnja španjolska vlada.

Tradicionalno, Navara je bila mala agrarna i slabo razvijena regija. Danas je jedna od bogatijih autonomnih zajednica s društvenoekonomskim blagostanjem, zahvaljujući prije svega razvoju industrije i uslužnih djelatnosti u Pamploni, glavnom gradu zajednice. Stopa nezaposleosti je među najnižima u Španjolskoj (7,41% 2005.), a dohodak po glavi stanovnika među najvišim.

[uredi] Službeni jezici

Prema zakonu iz 1986. kojim je uređeno govorno područje gdje je baskijski jezik ima status službenog jezika, Navarra je jezično podjeljena na tri zone: baskofonu, mješovitu i nebaskofonu.

U baskofonoj i mješovitoj zoni, baskijski ima službeni status, zajedno sa španjolskim, dok u nebaskofonoj zoni nema uopće status službenog jezika. Status službenog jezika pretpostavlja da, između ostalog, zemljopisni nazivi budu na baskijskom, te jamči pravo građanima da se služe baskijskim u komunikaciji sa javnom upravom.

[uredi] Energetska politika

Navarra je vodeća u Europi po korištenju obnovljivih izvora energije. U planu je da do 2010. godine u potpunosti prijeđe na korištenje obnovljivih izvora energije. U 2004. godini, 61% potrebne energije dolazilo je iz obnovljivih izvora (43.6% iz 28 vjetroelektrana, 12% iz 100 malih hidroelektrana i 5.3% iz bioelektrana). Također, u ovoj regiji je najveća Špnjolska solarna elektrana, smještena na Montes de Cierzo de Tudela (kapaciteta 1.2 MWs ), zajedno s još nekoliko manjih.

U program razvoja od 2004. uključuje i nove solarne elektrane Larrión (0.25 MWs) i španjolsku najveću na Castejónu (2.44 MWs).