Program Voyager
Izvor: Wikipedija
Sadržaj |
[uredi] Uvod
Dvije identične letjelice Voyager 1 i Voyager 2 su letjelice koje su najviše udaljene od Zemlje. 25 godina poslije njihovog lansiranja koje je bilo 1977 godine, Voyageri su mnogo dalje od najudaljenijeg planeta Sunčevog sustava Plutona. Oni se sada približavaju području heliopauze i tu počinje međuzvjezdano putovanje. Voyager 1 koji je gotovo dvostruko udaljeniji od Zemlje nego što je to Pluton se giba brzinom od više od 17 km/s. Obje letjelice još šalju signale putem Deep Space Network mreže. Primarna misija je bila istraživanje Jupitera i Saturna, a nakon toga Voyager 2 je bio poslan u istraživanje Urana i Neptuna, a Voyager 1 dalje prema Plutonu i kraju Sunčevog sustava.
[uredi] Letjelica
Voyageri su stabilizirani u sve tri osi. Na Voyagerima je smješteno 10 instrumenata ali sa samo 5 instrumenata direktno upravljaju znanstvenici odgovorni za taj instrument. To su:
- Magnetic field investigation
- Low energy charged particle investigation
- Plasma investigation
- Cosmic ray investigation
- Plasma wave investigation
[uredi] Instrumenti
Planetary Radio Astronomy (PRA) i Plasma Wave Subsystem (PWS)
- Dva odvojena instrumenta Planetary Radio Astronomy (PRA) i Plasma Wave Subsystem (PWS) dijele dvije duge antene koje tvore oblik slova V. PWS pokriva frekvencije u rasponu od 10 Hz to 56 kHz, a PRA pokriva frekvencije u rasponu od 20.4 kHz to 1300 kHz i od 2.3 MHz to 40.5 MHz.
Magnetometar (MAG)
- MAG može detektirati neke efekte Sunčevog vjetra na vanjske planete i mjesece. Njegov zadatak je mjeriti promjene u Sunčevom magnetskom polju, da detektira ima li koji vanjski planet magnetsko polje i istraživati sve vezano za njegov zadatak.
Radioisotope Thermoelectric Generators (RTG)
- Radioizotopski termoelektrični generatori su glavni izvori električne struje u Voyagerima.
High Gain Antenna (HGA)
- HGA emitira podatke prema Zemlji na dva frekvencijska kanala. Jedan na oko 8,4 ghz je X-band kanal i sadrži znanstvene podatke i podatke o položaju a drugi radi na oko 2,3 ghz, to je S-band kanal i on sadrži samo podatke o položaju i stanju letjelice.
Low-Energy Charged Particle Detector (LECP)
Cosmic Ray Subsystem (CRS)
- CRS traži plazmu i ima najosjetljivije detektore za tu vrstu istraživanja. Plazma se može pronaći na planetima poput Jupitera.
Photopolarieter Subsystem
- Photopolarieter Subsystem koristi 0,2 metarski teleskop s raznim filterima. On pokriva valne duljine u području od 235 nm do 750 nm. Photopolarieter Subsystem je dizajniran da istražuje fizička svojstva atmosfera Jupitera, Saturna i Saturnovih prstenova. On daje informacije o teksturi površine Jupiterovih i Saturnovih satelita.
Plasma Investigation
Imaging Science Subsystem (ISS)
- ISS je modificirana verzija kamere koje su bile upotrebljavane na letjelicama Mariner. ISS je sastavljen od dvije kamere. Jedna s manjom rezolucijom otvora 200mm, a druga s većom rezolucijom otvora 1500 mm.
Infrared Interferometer Spectrometer and Radiometer (IRIS)
- IRIS se sastoji od tri instrumenta: prvi je jako sofisticiran termometar, drugi je instrument koji može istraživati tipove elemenata u atmosferi ili na površini, treći koristi radiometar koji mjeri kut odbijanja Sunčevih zraka u vidljivom, ultraljubičastom i infracrvenom dijelu spektra.
Ultraviolet Spectrometer (UVS)
- Ultraljubičasti spektrometar
[uredi] Smještaj instrumenata
Instrumenti su smješteni na desetostranoj «kutiji». Središte je namješteno da gleda prema Zemlji. Svaka strana kutije je opremljena različitim uređajima.
