Sunčev sustav
Izvor: Wikipedija
 |
Na ovaj članak utječe trenutna rasprava Međunarodne Astronomske Unije o redefiniciji pojma planet. Moguće su netočnosti i česte izmjene u članku tijekom rasprave. |
 |
Predloženo je da se u ovaj tekst uklopi tekst sa stranice sa razgovor |
Sunčev sustav je područje u svemiru koje čini barem jedna zvijezda i objekti koji se kreću u određenoj orbiti oko te zvijezde. Ti objekti mogu biti: asteroidi, kometi, prirodni sateliti, planeti i slično.
Izraz se obično koristi za naš sustav, u kojem je Zemlja. Da se izbjegne zbrka, drugi sunčevi sustavi nazivaju se planetarni sustavi.
U većini drugih jezika (vidi poveznice) naziv je izveden iz riječi Sol, što je latinsko ime za Sunce.
Sadržaj |
[uredi] Svojstva Sunčeva sustava
[uredi] Nebeska tijela koja čine Sunčev sustav
Sunce pripada zvijezdama spektralne klase G2, gdje 99.86% mase sustava otpada na masu zvijezde.
- Planeti su osam tijela u Sunčevu sustavu. Navodimo ih prema udaljenosti od Sunca, od najbližeg do najdaljeg: Merkur, Venera, Zemlja, Mars, Jupiter, Saturn, Uran i Neptun.
- Poveća tijela koja kruže oko planeta su prirodni satelit ili mjeseci.
- Prašina i druga sitna tijela kruže oko planeta, od čega nastaju planetarni prstenovi.
- Svemirski otpad su komadi ili tijela koja su ljudskog porijekla i vecinom se nalaze u orbiti oko planeta Zemlje.
- Planetisimali.
- Kentauri su ledena nebeska tijela nalik na komete koja imaju nešto manje ekscentričnu orbitu, koja im omogućava da se zadrže u području između Jupitera i Neptuna.
- Trans-Neptunska tijela
- Kuiperov pojas je pojas u obliku diska koji se prostire iza planeta Neptuna u širini od 30 AU do 50 AJ od Sunca. Jedan od većih objekata ovoga pojasa je i bivši planet Pluton.
- Oortov oblak je hipotetični pojas koji se prostire od 50,000 do 100,000 AJ od Sunca. Vjeruje se da je ova oblast izvor kometa s dugim periodima.
- Svemirska prašina
[uredi] Izvor planetarnih sustava i njihova evolucija
Uobičajeno misljenje je da planetarni sustavi nastaju prilikom tvorbe zvijezda kao i prilikom slučajnih sudara zvjezdanih sustava. Postoji još jedna rasprostranjena teorija: da planetarni sustavi nastaju od zvjezdanih oblaka ili nebula.
[uredi] Sunčev sustav i ostali planetarni sustavi
Krajem devedesetih godina dvadesetog stoljeća čovjek je uspio pronaći dokaze o postojanju planeta izvan Sunčeva sustava. Otkriće drugih planetarnih sustava postalo je moguće nakon izgradnje moćnih optičkih teleskopa na Zemlji i razvoja posebnih elektronskih naprava (digitalnih kamera), računarskih tehnika obrade podataka, i razvoja dostupnih i jeftinih računarskih mreža. Kroz promatranje Dopplerova efekta u sjaju dalekih zvijezda astronomi su uspjeli dokazati postojanje drugih planetarnih sustava. K tome su prilikom promatranja uspjeli ustanoviti i masu kao i svojstva orbite planeta izvan Sunčeva sustava.
[uredi] Svojstva glavnih planeta
Sva svojsta i mjere u donjoj tablici su relativni u odnosu na planet Zemlju:
| Planet | Promjer (ekvatorski) |
Masa | Promjer orbite |
Godina | Dan |
|---|---|---|---|---|---|
| Merkur | 0.382 | 0.06 | 0.38 | 0.241 | 58.6 |
| Venera | 0.949 | 0.82 | 0.72 | 0.615 | -243 |
| Zemlja | 1.00 | 1.00 | 1.00 | 1.00 | 1.00 |
| Mars | 0.53 | 0.11 | 1.52 | 1.88 | 1.03 |
| Jupiter | 11.2 | 318 | 5.20 | 11.86 | 0.414 |
| Saturn | 9.41 | 95 | 9.54 | 29.46 | 0.426 |
| Uran | 3.98 | 14.6 | 19.22 | 84.01 | 0.718 |
| Neptun | 3.81 | 17.2 | 30.06 | 164.79 | 0.671 |
[uredi] Udaljenosti od Sunca
| Ime | udaljenost u 10³km |
|---|---|
| Merkur | 46.000-70.000 |
| Venera | 107.500-108.900 |
| Zemlja | 142.000-152.000 |
| Mars | 206.700-249.200 |
| Jupiter | 740.000-815.000 |
| Saturn | 1.193.000-1.658.000 |
| Uran | 2.735.000-3.005.000 |
| Neptun | 4.456.000-4.537.000 |
| Pluton | 4.425.000-7.375.000 |
[uredi] Zanimljivosti
- Zagreb ima velik model Sunčeva sustava kojem je središte "Prizemljeno sunce" u Bogovićevoj ulici. Vidi Zagrebački Sunčev sustav.
[uredi] Vanjske poveznice
- Solar System A interaktiv planets animation (145 zoom steps and time effects)
- Solarviews
