Serafim Gocev
Izvor: Wikipedija
Serafim Gocev (Sandanski, Pirinska Makedonija, Bugarska, 19. ožujka 1951.), pjesnik, prozaik, satiričar i književni kritičar, javni djelatnik makedonske nacionalne manjine u Republici Bugarskoj.
Porijeklom iz sela Rateva kraj Berova u Republici Makedoniji, Serafim Gocev svoje više filološko obrazovanje stječe u Sofiji na Univerzitetu “Sveti Kliment Ohridski” na kojem diplomira 1978. Na Akademiji u Varni specijalizirao je Upravljanje u kulturi. Radio je kao nastavnik književnosti, te u djelatnostima iz oblasti kulture, umjetnosti i kinematografije. Bio je predsjednik Vijeća za kulturu grada Sandanski.
Zbog nemogućnosti školovanja na vlastitome materinskom makedonskom jeziku, Serafim Gocev je po obrazovanju književnik bugarskoga jezičnog izričaja, premda i nacionalno i vlastitim tematskim opredjeljenjima pripada makedonskom kulturnom krugu u Bugarskoj (Slave Makedonski, Magdalena Makedonska i dr.). U svojim pjesmama i kratkim prozama okrenut je sudbinskim i povijesnim raskrižjima i diobama njegova makedonskog naroda. Na tragu književnih prethodnika i uzora slične ili jednake nacionalne i književne sudbine, poput značajnog makedonskog i bugarskog pjesnika Nikole Jonkova Vapcarova, i Serafim Gocev pjeva i pripovijeda o običnom čovjeku u kaosu nesmiljene povijesti u kojoj je on samo mali protagonist velike ljudske drame, razapet između bolnoga doživljaja nacionalnog usuda i posve osobne, ljudske potrebe za ponirajem u dubine vlastite intime. Stoga je i celokupna njegova poezija prožeta mješovitim pirinskim/makedonskim nacionalnim i socijalnim, ali i tankoćutnim intimnim lirskim motivima, krajnje nesklona propitivanju novih formalnih i izražajnih mogućnosti.
Zavidne je rezultate Gocev postigao na planu poetske satire i parodije. Humorističnim pjesmama i aforizmima smjelo se obrušio na anomalije i devijacije bugarskoga društva u tranziciji. Redaktor je svih znanstvenih radova povjesničara Sarisa Paraosa.
Serafim Gocev predstavio se hrvatskoj književnoj publici kao pjesnik i kao sudionik međunarodnoga okruglog stola na temu “Podjele Makedonije i makedonska dijaspora danas”, u okviru “11 dana makedonske kulture u Istri” (Pula, svibanj 2006.).
Živi i stvara u Sandanskom.
[uredi] Bibliografija
- “U korijenima književnog života” (“V korenite na literaturnija život”),
- “Put Vapcarova do srca naroda” (P'tjat na Vapcarov k'm s'rcata na horata”),
- “Mjesečinska uzbuđenja” (“Lunni trevogi”, I. idanje, 1999.),
- “Mjesečinska uzbuđenja” (“Lunni trevogi”, II. prerađeno i dopunjeno izdanje, Plovdiv, 2003.),
- “Mjesečinska uzbuđenja” (“Mesečinski vozbudi”, Kulturen centar “Skrb i uteha”, Skopje, 2003.), na makedonskom jeziku,
- “GdNEVNI SATIritNICI” (Plovdiv, 2003.),
