Pula

Izvor: Wikipedija

Pula
Županija	Istarska
Broj stanovnika (2001.)	58.594; 105.000 na širem gradskom području; projekcija 2006.: 65.000
Poštanski broj	52100
Gradonačelnik/ca	Boris Miletić
Pula Pula na karti Hrvatske

Pula (tal.Pola) je grad u Hrvatskoj, najveći grad Istarske županije. Leži na jugozapadnom području istarskog poluotoka u dobro zaštićenom zaljevu. Talijanski naziv za Pulu je Pola, a dolazi od starog rimskog imena Provincia Iulia Pola Polentia Herculanea.

Poznata je, kao i ostatak regije, po svojoj blagoj klimi, mirnome moru i netaknutoj prirodi. Grad ima dugu tradiciju vinarstva, ribarstva, brodogradnje i turizma, a ujedno je i tranzitna luka. Pula je administrativni centar Istre još od rimskoga doba.

Danas u užem gradskom području broji oko 65.000 stanovnika, no područje koje mu dnevno gravitira, a spletom okolnosti nije i administrativno uključeno u sastav Grada, iako, zapravo, čini njegov sastavni dio, broji više od 100.000 stanovnika. Svrstava ga to, nakon Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka, na peto mjesto po broju stanovnika među hrvatskim gradovima.

Sadržaj 1 Povijest 2 Znamenitosti 3 Kultura 4 Turizam 5 Promet 6 Obrazovanje 7 Sport 8 Obližnji gradovi i naselja 9 Poznati stanovnici 10 Gradovi pobratimi/prijatelji/partneri/suradnici 11 Poveznice 12 Vanjske poveznice

[uredi] Povijest

Najranija povijest Pule počinje u 5. stoljeću pr. Kr. kada je zabilježena najranija stalna naseobina. Grad su osnovali ilirsko pleme Histra, najstarije stanovništvo koje je prebivalo u Istri.

U 1 stoljeću nove ere podignuta je značajna rimska naseobina (Colonia Pietas Iulia Pola). Nakon pada Zapadnog Rimskog Carstva, gradom su vladali Ostrogoti, Bizantinci, Franci i Mlečani. U 7. stoljeću zabilježen je prvi dolazak Slavena na ova područja. Daljnja povijest grada nastavila je odražavati njegovoj položaj i značenje, posebice onaj u regiji, u krojenju granica među europskim silama.

Talijanski pjesnik Dante Alighieri spominje Pulu u svojoj Božanskoj komediji: come a Pola, presso del Carnaro ch'Italia chiude e i suoi termini bagna (... i ko što su [grobne rake] kod Pule, blizu žala, gdje Kvarner među Italije pere, ...; Pakao IX, 113-114). Iako je u Danteovo vrijeme političko ujedinjenje Italije bilo pusti san, ovaj citat je važan jer se u njemu po prvi put pojavilo pitanje istočne granice, a podržavao je i kasnije opravdanje talijanskih težnji na regiju.

Pula i Istra su došle pod austrijsku vlast 1848., te su postale dijelom Austro-Ugarskog Carstva pripojene "Küstenlandu". Tijekom toga razdoblja velika prirodna pulska luka postala je mjesto austrijske glavne pomorske baze i glavno središte brodogradnje. Otok Mali Lošinj južno od Pule postao je ljetna odmorišna rezidencija austrijske kraljevske obitelji Habsburg.

Nakon propasti Austro-Ugarske 1918., Pula je uz cijelu Istru postala dijelom Italije čija je vlast trajala do kraja Drugog svjetskog rata. Nekoliko godina nakon rata Pulom su upravljali Ujedinjeni narodi zajedno s američkim vojnim snagama. U to vrijeme Istra je bila podijeljena na okupacijske zone sve do ujedinjenja s ostatkom Hrvatske u granicama Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ).

Gotovo svi građani talijanskog podrijetla koji su činili 90% stanovništva napustili su grad kada je potpao pod Jugoslaviju. Posljedica tome bilo je mijenjanje službenog naziva u Pulu. Od propasti SFRJ, Pula i Istra postali su dijelovi moderne Hrvatske.

[uredi] Znamenitosti

Grad je najpoznatiji po svojim sačuvanim antičkim rimskim građevinama od kojih je najpoznatiji amfiteatar iz prvog stoljeća, šesti po veličini u svijetu, a popularno zvan Arena. Jedan je od najbolje sačuvanih amfiteatara iz antike te se još danas koristi tijekom ljetnih filmskih festivala i raznih kulturnih priredbi. Druge dvije značajne i dobro očuvane građevine jesu trijumfalni luk, Slavoluk Sergijevaca i Augustov hram iz 1. stoljeća kojega je dao sagraditi rimski car August. Još se uvijek može šetati kroz staru gradsku četvrt s uskim ulicama išaranima sa srednjovjekovnim i renesansnim zgradama, a popločene antičkim rimskim pločama.

[uredi] Kultura

Kao rezultat svoje bogate političke povijesti, Pula je grad s kulturnom mješavinom ljudi i jezika s Mediterana i srednje Europe, iz antike i suvremenosti. Pulska arhitektura odražava te povijesne slojeve. Stanovnici su obično vični stranim jezicima, posebice talijanskom, a često i njemačkom i engleskom. 1904. i 1905. irski pisac James Joyce živio je, radio i pisao u Puli. U isto vrijeme na Brijunskim otocima je radio liječnik i mikrobiolog Robert Koch.

Muzeji

• Arheološki muzej Istre
• Povijesni muzej Istre
• Amfiteatar
• Augustov hram
• Nezakcij
• u planu: Muzej moderne i suvremene umjetnosti Istre; Muzej tiskarstva; Pomorski muzej

Knjižnice

• Sveučilišna knjižnica u Puli
• Gradska knjižnica i čitaonica Pula: Središnja knjižnica, Knjižnica Veruda, Knjižnica Vodnjan, Knjižnica Žminj, Dječja knjižnica

Kazališta

• Istarsko narodno kazalište - Gradsko kazalište Pula
• MILK - Malo istarsko lutkarsko kazalište
• Kazalište Dr. Inat

Kina

• Kino Zagreb
• Kinoteka INK
• Ljetno kino Kaštel

Kulturno umjetnička društva

• OKUD-Istra
• KUD Matko Brajša Rašan
• KUD Lino Mariani

Rock, pop i zabavna glazba

• Atomsko sklonište
• KUD Idijoti
• Nola

Klubovi

• Klub Uljanik
• Aruba club
• Monte Serpente
• Pietas Iulia
• Metamedia
• Monte Paradiso
• Imperial
• Zen
• E&D
• Rock Caffe
• Cabahia
• Podroom
• Actors Studio
• Peti element

[uredi] Turizam

Prirodna ljepota pulske okolice i tirkizno plavoga Jadranskoga mora učinili su grad međunarodno popularnim ljetnim odmorišnim odredištem. Obližnji biser je nacionalni park Brijuni kojeg su posjetili mnogi svjetski vođe dok je još bio ljetna rezidencija vremešnog državnika Josipa Broza. Rimske vile i hramovi još uvijek leže zakopani među obradivim poljima i duž obale nekoliko okolnih ribarskih i poljodjelskih naselja. Obalne vode nude plaže, ribarenje, ronjenje do olupina antičkih rimskih galija i ratnih brodova iz Prvog svjetskog rata, te plovidba u netaknute špilje i velike i male otoke.

Pula je završna točka biciklističke rute EuroVelo 9 koja ide od Gdanjska na Baltičkome moru kroz Poljsku, Češku, Austriju, Sloveniju i Hrvatsku.

Na obližnjim morskim obalama mogu se vidjeti otisci dinosaura od kojih su zasigurno važni pronalasci napravljeni na neotkrivenom mjestu pored Bala.

[uredi] Promet

Pula ima međunarodnu zračnu luku koja ponovno postaje jako prometno središte. Prije 1990. godine pulska je zračna luka imala više od 700.000 putnika godišnje. Obližnje međunarodne zračne luke jesu Trst, Rijeka, Ljubljana i Zagreb. Željeznički promet je danas u Puli slabo razvijen,izuzev županijskog željezničkog prijevoza kojim se u Pulu i obrnuto iz velikog dijela Istre svakodnevno vozi priličan broj putnika (Pula-Lupoglav). Razlog tomu je činjenica da Pula nije izravno povezana s ostatkom hrvatskog sustava željeznica, već se u druge dijelove Hrvatske mora putovati preko Slovenije. Planirana gradnja željezničkog tunela kroz Učku trebala bi doskočiti i tom problemu. Istočnim krakom Istarskog ipsilona spojena je na mrežu hrvatskih autocesta, a zapadnim krakom iste poluautoceste izravno je spojena sa slovenskim autocestama, dakle, čitavim sustavom autocesta EU. U tijeku je širenje Istarskog ipsilona u puni profil autoceste.

[uredi] Obrazovanje

Osnovne Škole:

• Osnovna škola Veli Vrh
• Osnovna škola Šijana
• Osnovna škola Centar
• Osnovna škola Tone Peruška
• Osnovna škola Kaštanjer
• Osnovna škola Monte Zaro
• Osnovna škola Veruda
• Osnovna škola Vidikovac
• Osnovna škola Giuseppine Martinuzzi
• Osnovna škola Stoja
• Privatna osnovna škola Jurja Dobrile
• Osnovna glazbena škola Ivana Matetića Ronjgova
• Škola za odgoj i obrazovanje Pula

Srednje škole:

• Gimnazija Pula
• Privatna gimnazija Jurja Dobrile
• Gimnazija i srednja škola Dante Alighieri
• Strukovna škola Pula
• Industrijsko - obrtnička škola Pula
• Tehnička škola Pula
• Medicinska škola Pula
• Ekonomska škola Pula
• Škola primjenjenih umjetnosti i dizajna Pula
• Škola za turizam, ugostiteljstvo i trgovinu Pula
• Srednja glazbena škola Ivana Matetića Ronjgova
• Škola za odgoj i obrazovanje Pula

Visoka učilišta:

• Sveučilište u Puli
• Filozofski fakultet u Puli
• Fakultet ekonomije i turizma dr. Mijo Mirković, Pula
• Visoka učiteljska škola u Puli
• Visoka tehnička škola u Puli - Politehnički studij
• Viša trenerska škola u Puli

[uredi] Sport

U gradu djeluju:

• nogometni klubovi "Istra", "Uljanik", "Pula" (NK Pula igra u 1. HNL)
• boćarski klubovi "Olimpija" i "Uljanik"...
• Hrvački klub "Istarski borac"
• vaterpolski klubovi "Istrijanka", "Pula", "UPAS Jadrograd"
• Veslački klub Istra
• košarkaški klubovi "Istra" i "Stoja"
• Odbojkaški klub Pula OTP banka
• jedriličarski klubovi Uljanik i Vega
• atletski klub Istra
• Rukometni klub "Arena"
• stolnoteniski klubovi Istra i Arena
• Boksački klub Pula

[uredi] Obližnji gradovi i naselja

• Bale/Valle
• Brijuni/Brioni
• Fažana/Fasana
• Galižana/Gallesano
• Ližnjan/Lisignano
• Medulin/Medolino
• Pomer/Pomero
• Premantura/Promontore
• Šišan/Sissano
• Valtura/Altura
• Vodnjan/Dignano
• Valbandon
• Vinkuran

[uredi] Poznati stanovnici

• Sergio Endrigo - talijanski kantautor, rođen 1933. godine u Puli
• Vinko Jelovac - hrvatski košarkaš i trener
• James Joyce - irski pisac, predavao engleski u Puli
• Krisp - sin rimskog cara Konstantina Velikog, ubijen 326. u Puli
• Antun Motika - hrvatski slikar, rođen 1902. godine u Puli
• Johann Palisa - austrijski astronom, vodio Mornaričku zvjezdarnicu u Puli
• Herman Potočnik Noordung - slovenski inženjer za raketnu tehnologiju i pionir astronautike, rođen 1892. godine u Puli
• Georg von Trapp - austrijski pomorski junak, prema njegovom životu snimljen film Moje pjesme, moji snovi
• Miklós Horthy - admiral, posljednji zapovjednik austro-ugarske flote, mađarski regent, živio u Puli između 1901 i 1918.
• Egidije Bulešić- kandidat za sveca,, časni sluga Božji, humanitarni djelatnik, mornar, brodski tehnički crtač.
• Maximilian Njegovan- admiral, zapovjednik austro-ugarske ratne mornarice i šef Odjela mornarice Ministarstva rata 1917.-1918.

[uredi] Gradovi pobratimi/prijatelji/partneri/suradnici

Povelje o bratimljenju:

• Graz (od 1972., suradnja je još iz 1961.)
• Trier (od 1971.)
• Imola (od 1972.)
• Verona (od 1982.)
• Kranj
• Čabar (od 1974.)
• Varaždin (od 1979.)

Ostali oblici suradnje:

• Segedin (Pismo namjere o suradnji iz 2003.)
• Veles (Nacrt sporazuma o prijateljstvu i kulturnoj suradnji iz 2002.)
• Novorossijsk (Protokol o suradnji i bratimljenju iz 1997.)

Jake prijateljske veze i stalni kontakti se održavaju i sa ovim gradovima:

• Beč
• više gradova iz Štajerske
• Pečuh
• Brno
• Hekinan (grad domaćin Hrvatskoj za vrijeme EXPO-a 2005., suradnja od 2005.)
• Villefranche (mjesto hrvatskog ustanka, suradnja od 2005.)

[uredi] Poveznice

• Mornarička zvjezdarnica u Puli

[uredi] Vanjske poveznice

• Službene stranice
• Interaktivna karta grada Pule
• O Puli neslužbeno & žute stranice
• Vijesti iz Pule
• Radio Pula
• Pula
• Rimska Pula
• Arheološki muzej Istre
• Kravata oko Arene
• Istarski dinosauri na poštanskim markama

Gradovi i općine Istarske županije

Gradovi Buje | Buzet | Labin | Novigrad | Pazin | Poreč | Pula | Rovinj | Umag | Vodnjan Općine Bale | Barban | Brtonigla | Cerovlje | Fažana | Funtana | Gračišće | Grožnjan | Kanfanar | Karojba | Kaštelir-Labinci | Kršan | Lanišće | Ližnjan | Lupoglav | Marčana | Medulin | Motovun | Oprtalj | Pićan | Raša | Sveta Nedelja | Sveti Lovreč | Sveti Petar u Šumi | Svetvinčenat | Tar-Vabriga | Tinjan | Višnjan | Vižinada | Vrsar | Žminj

Ostale općine i gradovi u Hrvatskoj

Zagrebačka županija | Krapinsko-zagorska županija | Sisačko-moslavačka županija | Karlovačka županija | Varaždinska županija | Koprivničko-križevačka županija | Bjelovarsko-bilogorska županija | Primorsko-goranska županija | Ličko-senjska županija | Virovitičko-podravska županija | Požeško-slavonska županija | Brodsko-posavska županija | Zadarska županija | Osječko-baranjska županija | Šibensko-kninska županija | Vukovarsko-srijemska županija | Splitsko-dalmatinska županija | Istarska županija | Dubrovačko-neretvanska županija | Međimurska županija Popis općina u Hrvatskoj | Popis gradova u Hrvatskoj