Republika Makedonija

¹⁾ Svi jezici etničkih zajednica u općinama s više od 20% njihovih predstavnika koriste se kao službeni. Takav status imaju albanski, turski, srpski, romski, aromunski i dr.

Republika Makedonija je država na jugoistoku Europe, glavni grad je Skoplje (na makedonskom Skopje). Graniči sa Bugarskom na istoku, Albanijom na zapadu, Grčkom na jugu te Srbijom na sjeveru.

Sadržaj

1 Politika
2 Povijest Makedonije
- 2.1 Republika Makedonija 1963-1989
- 2.2 Republika Makedonija 1989-2004
3 Prirodno - geografska osnova
4 Reljef
5 Klima, tlo, vegetacija
6 Vode
7 Stanovništvo
- 7.1 Rezultati prethodnih popisa
8 Kultura
9 Promet
10 Vanjske poveznice

Politika

Glavni članak: Politika Makedonije

Republika Makedonija je suverena, samostalna, demokratska i socijalna država. Državna vlast je podijeljena na zakonodavnu, izvršnu i sudsku. Zakonodavna vlast je u rukama Sobranja Republike Makedonije (parlament). Građani na slobodnim, neposrednim i demokratskim izborima biraju 120 zastupnika (pratenika), država je podijeljena na 6 izbornih jedinica, mandat poslanika je 4 godine. Izvršna vlast je u rukama Vlade Repubublike Makedonije. Predsjednik Republike Makedonije bira se na slobodnim, neposrednim i demokratskim izborima, a mandat je 5 godina. Sudska vlast je u rukama osnovnih, apelacionih i viših sudova; zadnja instanca je Vrhovni sud.

Iz političkih razloga (Grčka je članica EU, a ima pretenzije na makedonsko ime), ta se država u međunarodnoj zajednici poslije raspada Jugoslavije službeno zove Bivša jugoslavenska republika Makedonija ili na engleskom Former Yugoslav Republic of Macedonia -(FYROM [1]), i takvo stanje stvari traje već preko 10 godina. Ipak, Hrvatska priznaje Makedoniju pod ustavnim imenom kao i 108 članica Ujedinjenih naroda, uključujući i Sjedinjene Američke Države, Rusiju i Kinu.

Povijest Makedonije

Republika Makedonija 1963-1989

Glavni članak: SR Makedonija

Republika Makedonija 1989-2004

Krajem 1989. godine, u vremenu kada se završavalo socijalističko uređenje, kada je SFRJ posustajala na svim poljima, kada je na prostorima već tada bivše SFRJ gorjele vojna djelovanja, mržnja i ubijanje su postali svakodnevnica. U Republici Makedoniji se utemeljivao višestranački pluralizam, održani su prvi višestranački parlamentarni izbori, konstituira se prvi višestranački Parlament Republike Makedonije. Najbrojniji zastupnici (pratenici) su pratenici iz VMRO-DPMNE, slijede SDSM (nasljednik SKJ-SKM) Socijalističke partije, Sojuz reformskih snaga, PDP-NDP (partije makedonskih Albanaca). Parlament je birao predsjednika Republika, izabran je Kiro Gligorov, a za potpredsjednika izabran je Ljubčo Geogievski. Za predsjednika ekspertske Vlade je izabran Nikola Kljušev.

Godine 1992. je srušena ekspertska Vlada i za mandator je predložen Branko Crvenkovski koji je formirao novu stranačku Vladu u kojoj su ušli SDSM, SP, PDP-NDP. -1991. godine Parlament je donio Ustav Republike Makedonije.

Godine 1994. godine građani su na neposrednim, slobodnim, demokratskim izborima s tajnim glasovanjem prvi put birali predsjednika Republike i za drugim putem birali pratenike u Sobranju Republike. Za predsjednika je izabran Kiro Gligorov, prvi predsjednik izabran glasovima građana, sa mandatom od 5 godina, u izbornoj utrci su sudjelovali dva kandidata -Kiro Gligorov i Ljubiša Georgievski.

Na drugim parlamentarnim izborima "zbog brojnih izbornih nepravilnosti" kako su naveli oporbene stranke VMRO-DPMNE,DPM, i druge apstiniran je drugi krug glasovanja. Izbornu pobjedu je ponio savez za Makedoniju-SDSM, SP, LP. Za predsjednika Vlade je izabran Branko Crvenkovski, u Vladi su ušli SDSM, SP, LP, PDP-NDP.

Godine 1996. je donijet novi zakon o teritorijalnoj organizaciji -lokalnoj samoupravi- ustanovljene su 123 općine i Grad Skopje, održani su prvi višestranački lokalni izbori za lokalnu vlast-gradonačelnik i savjetnici.

Godine 1998. održane su treći parlamentarni izbori. Izbornu pobjedu su ponijeli VMRO-DPMNE i Demokratska Alternativa-DA, u parlament su ušle i PDP-A (Demokratska partija Albanaca u Makedoniji), SDSM, LDP, PDP. Za predsjednika Vlade je izabran Ljubčo Georgievski -VMRO-DPMNE, a premijer Vasil Tupurkovski-DA, a u Vladu su ušli i PDP-A.

Godine 1999. održani su drugi predsjednički izbori, kako što je tvrdila opozicija-SDSM, mnogostruke izborne devijacija, za predsjednika Republike je izabran Boris Trajkovski, njega su predložili zastupnici VMRO-DPMNE, odnosno stranka VMRO-DPMNE, u izbornoj trci su bili i Tito Petkovski -SDSM, Vasil Tupurkovski -DA, Stojan Andov -Liberalna partija, Muhamed Halili -PDP i Muarem Negipi -PDP-A.

Godine 2000. održani su drugi lokalni izbori za lokalnu vlast, koji su bili ispunjeni brojnim izbornim nepravilnostima, nasiljem, upotrebom vastrenog oružja. U toku 2001. godine je oružani konflikt u Republici Makedoniji. Oružani konflikt je razriješen pritiskom Europske Unije potpisivanjem Ohridskim ramkovnim dogovorem, koji je u najvećem dijelu inkorporiran Amandmanima u Ustav Republike Makedonije. -2002. godine održani su parlamentarni izbori, koji po ocjenama inozemnih i domaćih analitičara su najbolje organizirani i sprovedeni izbori. Izbornu pobjedu je ponio SDSM u koaliciji sa 12 političkih stranki, DUI-Demokratska unija za integraciju-stranka koja je proizašla od oružanih struktura Albanaca koji su prouzrokovali i vodili oružani sukob 2001. godine, oni su prije toga amnestirani. U Parlamentu Makedonije su ušle sljedeće stranke SDSM, DUI, VMRO_DPMNE, PDP, LDP, PDP-A i SP. Vladu Republike Makedonije je formirao Branko Crvenkovski u nju su ušli DUI, i LDP. 2004. godine zbog tragične smrti predsjednika Borisa Trajkovskog održani su treći predsjednički izbori na kojima je pobijedio Branko Crvenkovski-SDSM, a izbornoj trci su učestvovali Zudi Celili-PDP-A, Gzim Ostremi-DUI i Saško Kedev-VMRO-DPMNE.

Prirodno - geografska osnova

Karta Makedonije

Republika Makedonija je država u jugoistočnoj Europi, u gornjem i srednjem Povardarju, između Šarsko - pindskog i Rodopskog gorja. Nalazi se u široj zemljopisnoj regiji Makedoniji.

Reljef

U Makedoniji se izdvajaju 3 reljefne cjeline: Zapadna Makedonija, središnji dio ili Povardarje i Istočna Makedonija.

Zapadni dio čini mlado nabrano Šarsko - pindsko gorje građeno od paleozojskih škriljavaca i mezozojskih vapnenaca (Baba, Šara, Korab, Jakupica, Nidže). Između planina nalaze se duboke doline Crnog Drima te više gorskih kotlina:

Polog
Debarska kotlina
Ohridska kotlina
Prespanska kotlina
Pelagonija

Pološka i Prespanska kotlina su najveće.

Središnji dio ili Povardarje tektonski je labilan prostor ispunjen jezerskim i riječnim naplavinama. Naslage potječu iz paleozoika (škriljavci) te iz mezozoika i tercijara. Tu se nalazi niz kotlina, međusobno povezanih klisurama (kapijama):

Skopska kotlina
Veleška kotlina
Tikveš
Gevgelijska kotlina

Istočna Makedonija niža je od Zapadne. Obuhvaća istočne pritoke rijeke Vardar, kotline se nalaze na visini oko 250 m, a nastale su erozijom eolskih sedimenata iz neogena. Okružuje ju visokoplaninski pojas. Na istoku su to Osogovske planine, Vlahina planina, Plačkovica, Ogražden, a na zapadu Istočne Makedonije to su Kožuv, Kozjak, Dren planina i Jakupica.

Usamljena uzvišenja građena su od granita, kristalastih škriljavaca te magmatita. Između njih prostiru se kotline ispunjene tercijarnim jezerskim talozima:

Maleševska kotlina
Strumička kotlina
Kumanovska kotlina
Ovče pole

Klima, tlo, vegetacija

U Makedoniji vlada submediteranska klima koju karakteriziraju vruća i suha ljeta te hladne i vlažne zime. Srednje godišnje temperature opadaju od sjevera prema jugu zemlje.

Srednja godišnja količina padalina je u planinama oko 1000 - 1500 mm, a u zavjetrinskim kotlinama 600 - 700 mm.

Najplodnija su glinato - ilovasta tla u nižim dijelovima kotlina. U brdsko - planinskim dijelovima prevladavaju kamenjari i rankeri (humusna šumska tla).

Što se vegetacije tiče, u nižim dijelovima prevladavaju hrast medunac, obični grab i cer, dok u višim dijelovima nalazimo bukvu i bukovo-jelove šume. Također nalazimo i zimzeleno sredozemno raslinje.

Vode

Najvažnije tekućice su Vardar, Treska, Crna Reka, Pčinja, Bregalnica, Strumica, Crni Drim.

Makedonija ima 3 prirodna jezera- Ohridsko, Prespansko i Dojransko. Ohridsko jezero je jedno od najstarijih jezera na zemaljskoj kugli, u njemu žive endemski primjerci, ohridska pastrva, belvica (Salmothymus ohridanus), jegulja, i više tipova račića, puževa i školjki, bistrina vode i njezina prozirnost je do 50 metara.

Stanovništvo

Prema popisu stanovništva iz 2003. broj stanovnika Makedonije se neznatno smanjio zbog iseljavanja i iznosio je 2.022.547. Etnički sastav je bio sljedeči: Makedonci 64.2 %, Albanci 25.2 %, Turci 3.9 %, Romi 2.7 %, Srbi 1.7 %, Bošnjaci 0.8 %, Vlasi 0.5 % i drugi.

Rezultati prethodnih popisa

1994. 1.936.877 stanovnika ( Makedonci 66.5 %, Albanci 22.9 %, Turci 4 %, Romi 2.3 %, Srbi 2% i drugi )
1991. 2.033.964 stanovnika ( Makedonci 65.3 %, Albanci 21.7 %, Turci 3.8 %, Romi 2.6 %, Srbi 2.1 %, Muslimani 1.7 % i drugi ).
1981. 1.909.136 stanovnika ( Makedonci 67 %, Albanci 19.8 %, Turci 4.5 %, Srbi 2.3 %, Romi 2.3 %, Muslimani 2 % i drugi )
1971. 1.647.308 stanovnika ( Makedonci 69.3 %, Albanci 17 %, Turci 6.6 %, Srbi 2.8 %, Romi 1.6 % i drugi )
1961. 1.406.003 stanovnika ( Makedonci 71.2 %, Albanci 13 %, Turci 9.3 %, Srbi 3 %, Romi 1.5 % i drugi )
1953. 1.304.514 stanovnika ( Makedonci 66 %, Turci 15.6 %, Albanci 12.5 %, Srbi 2.7 % i drugi )

[2]

Kultura

Grad Ohrid je makedonski i pravoslavni Jeruzalem, muzej na otvorenome, kulturna baština se proteže od prapovijesti do današnjih dana, u njemu je osnovan i djelovao je prvi Sveslavenski univerzitet osnovan od Sv. Klimenta Ohridskog i Sv. Nauma Ohridskog. Freske i ikone u mnogim crkvama i manastirima u Ohridu i Makedoniji su jedinstvene u svijetu. Rijeka Radika i njezin kanjon je ekološka sredina, priroda je neponovljiva, a manastir Sv. Jovan Bigorski je jedan od najljepših manastira na Balkanu, raspolaže s jedinstvenim u svijetu oltarom izrađenom dubokim duborezom.

Promet

Promet Makedonije

Vanjske poveznice

Ured predsjednika
Makedonski parlament
Izbori
Makedonska Vlada
Povijest Makedonije (na lošem hrvatskom)

CEFTA

Albanija • Crna Gora • Bosna i Hercegovina • Hrvatska • Kosovo • Makedonija • Moldavija • Srbija

Države u Europi

Samostalne države

Albanija • Andora • Armenija²⁾ • Austrija • Azerbejdžan¹⁾ • Belgija • Bjelorusija • Bosna i Hercegovina • Bugarska • Cipar²⁾ • Crna Gora • Češka • Danska³⁾ • Estonija • Finska • Francuska³⁾ • Grčka • Gruzija¹⁾ • Hrvatska • Irska • Island • Italija • Kazahstan¹⁾ • Letonija • Lihtenštajn • Litva • Luksemburg • Mađarska • Makedonija • Malta • Moldavija • Monako • Nizozemska³⁾ • Norveška³⁾ • Njemačka • Poljska • Portugal³⁾ • Rumunjska • Rusija¹⁾ • San Marino • Slovačka • Slovenija • Srbija • Španjolska³⁾ • Švedska • Švicarska • Turska¹⁾ • Ujedinjeno Kraljevstvo³⁾ • Ukrajina • Vatikan

Zavisni teritoriji:

Akrotiri i Dhekelia • Ålandski otoci • Gibraltar • Guernsey • Otok Man • Føroyar • Jersey • Jan Mayen • Svalbard

Nepriznate države:

Abhazija (Gruzija) • Gorski Karabah (Azerbejdžan)²⁾ • Južna Osetija (Gruzija) • Pridnjestrovlje (Moldavija) • Turska Republika Sjeverni Cipar (Cipar)²⁾

Područja pod upravom Ujedinjenih Naroda:

Kosovo (Srbija)

¹⁾ Značajan dio teritorija se nalazi u Aziji. ²⁾ U potpunosti u Aziji, ali ima društvene i političke veze s Europom. ³⁾ Posjeduje zavisne ili slične teritorije izvan Europe.