Stuttgart

Izvor: Wikipedija

Stuttgart (Stuttgart)
Grb	Položaj na karti

Geslo

Osnovni podaci
Savezna država	Baden-Württemberg
Upravno područje	Stuttgart
Okrug	[[]]
Stanovništvo	591.548 (28. veljače 2006.)
Površina	207,36 km²
Gustoća stanovništva	2.858/km²
Nadmorska visina	245 m
Koordinate	48°47′ N 09°11′ E
Poštanski broj	70001-70619
Pozivni broj	0711
Registarska oznaka	`S`
Gradonačelnik	Dr. Wolfgang Schuster (CDU)
Službena stranica	www.stuttgart.de

Stuttgart je po broju stanovnika najveći i glavni grad njemačke pokrajine Baden-Württemberg. Oko 590.000 stanovnika živi u gradu na rijeci Neckar.

Sadržaj

1 Ime
2 Povijest
3 Stanovništvo
4 Gradovi partneri
5 Obrazovanje i znanost
- 5.1 Sveučilišta
- 5.2 Ostale visoke škole i akademije
6 Kultura i Znamenitosti
7 Gospodarstvo i Promet
8 Poznate osobe
- 8.1 U Stuttgartu rođene osobe
- 8.2 Osobe koje su djelovale u Stuttgartu
9 Izvori
10 Vanjske poveznice

[uredi] Ime

Ime je dobio Stuttgart prema ergeli — staro gornjonjemački stuotgarten, od stuot = kobila i garten = vrt.

[uredi] Povijest

Stuttgart 1900.

Najstarije gradsko naselje i danas najveća gradska četvrt je Bad Cannstatt. U doba rimske vladavine Cannstatt vjerojatno je bio već grad (civitas). Latinsko ime nije sačuvano. U pisanim izvorima Cannstatt se prvi puta spominje 746. kao condistat.

Oko 950. godine Liudolf, vojvoda Švapske i sin cara Otona I., osnovao je ergelu na području današnjeg grada. U prvoj polovici 13. stoljeća Stuttgart dobio je prava grada a od 14. stoljeća postane glavni grad Württemberga. Za vrijeme Weimarske Republike Stuttgart je bio glavni grad savezne republike (Freistaat) Württemberg.

Prva württemberška željeznička pruga od Cannstatta do Untertürkheima (danas dio Stuttgarta) otvorena je 22. listopada 1845. a 1846. produžena je do Stuttgarta.

1946. godine Stuttgart je proglašen glavnim gradom pokrajine Württemberg-Baden. 25. travnja 1952. Stuttgart je postao glavni grad novostvorenoj njemačkoj pokrajini Baden-Württemberg.

2006. Stuttgart je bio jedno od 12 mjesta održavanja svjetskog prvenstva u nogometu.

[uredi] Stanovništvo

Stuttgart prema popisu 2006. godine ima 591.548 stanovnika . Udio stranaca iznosi oko 24% (140.660, 2005.) od kojih su 22.100 Turci, 14.318 Grci, 13.987 Talijani i 12.933 Hrvati^[1].

Stuttgart: kretanje broja stanovnika između 1400 i 2005
1400	1900	1970	1980	1990	2000	2005
4.000	166.699	633.158	580.648	579.988	583.874	591.550

[uredi] Gradovi partneri

od 1948: St. Helens (Ujedinjeno Kraljevstvo)
od 1955: Cardiff (Ujedinjeno Kraljevstvo)
od 1960: St. Louis (SAD)
od 1962: Strasbourg (Francuska)
od 1968: Mumbai (Indija)
od 1971: Menzel-Bourguiba (Tunis)
od 1979: Kairo (Egipat)
od 1988: Łódź (Poljska)
od 1989: Brno (Češka)
od 1992: Samara (Rusija)

[uredi] Obrazovanje i znanost

Sveučilište Hohenheim

Sveučilište Stuttgart

Staatliche Hochschule für Musik und Darstellende Kunst Stuttgart

Najstarija visoka škola u Stuttgartu je sveučilište u starom dvorcu Hohenheim, osnovano 1818. Sveučilište Hohenheim danas ima tri fakulteta na kojima studira oko 6.000 studenata.

Stuttgartsko sveučilište osnovano je 1829. kao Vereinigte Real- und Gewerbeschule. Ta škola 1890. godine postane Visoka tehnička škola a 1967. preimenovana je u Universität Stuttgart (sveučilište). Danas sveučilište ima 10 fakulteta s 20.691 upisanim studentima od kojih su 5.234 stranci (149 Hrvati)^[2].

[uredi] Sveučilišta

Universität Hohenheim (www.uni-hohenheim.de)
Universität Stuttgart (www.uni-stuttgart.de)

[uredi] Ostale visoke škole i akademije

Berufsakademie Stuttgart (www.ba-stuttgart.de)
Fraunhofer-Institut für Arbeitswirtschaft und Organisation (www.iao.fraunhofer.de)
Fraunhofer-Institut für Bauphysik (www.ibp.fraunhofer.de)
Fraunhofer-Institut für Grenzflächen- und Bioverfahrenstechnik (www.igb.fraunhofer.de)
Fraunhofer-Institut für Produktionstechnik und Automatisierung (www.ipa.fraunhofer.de)
Forschungsinstitut für Kraftfahrwesen und Fahrzeugmotoren Stuttgart (www.fkfs.de)
Freie Hochschule Stuttgart - Seminar für Waldorfpädagogik (www.freie-hochschule-stuttgart.de)
Hochschule der Medien Stuttgart (www.hdm-stuttgart.de)
Hochschule für Technik Stuttgart (www.hft-stuttgart.de)
Kaufmännische Schule I (www.ks1.s.bw.schule.de)
Max-Planck-Institut für Festkörperforschung (www.fkf.mpg.de)
Max-Planck-Institut für Metallforschung (www.mf.mpg.de)
Merz-Akademie (www.merz-akademie.de)
Staatliche Akademie der Bildenden Künste Stuttgart (www.abk-stuttgart.de)
Staatliche Hochschule für Musik und Darstellende Kunst Stuttgart (www.mh-stuttgart.de)
Stuttgart Institute of Management and Technology (www.uni-simt.de)
Volkshochschule Stuttgart (www.vhs-stuttgart.de)

[uredi] Kultura i Znamenitosti

[uredi] Muzeji

Ulaz muzeja Neue Staatsgalerie

Muzej umjetnosti Stuttgart

Novi Mercedes-Benz muzej

Bibelmuseum der Deutschen Bibelgesellschaft — muzej biblije
Deutsches Landwirtschaftsmuseum Hohenheim — poljoprivredni muzej
Feuerwehrmuseum Stuttgart — muzej vatrogastva
Haus der Geschichte Baden-Württemberg
Hegelhaus — rodna kuća Hegela
Heimatmuseum der Bessarabiendeutschen
Kunstmuseum Stuttgart — muzej (suvremene) umjetnosti
Landesmuseum Württemberg
Lapidarium
Linden-Museum — etnografski muzej
Mercedes-Benz-Museum — muzej tvrtke DaimlerChrysler u Bad Cannstattu
Museum am Löwentor i Staatliches Museum für Naturkunde Stuttgart
Porsche-Museum - muzej tvrtke Porsche
Staatsgalerie Stuttgart
Straßenbahnmuseum Zuffenhausen — muzej tramvaja
Theodor-Heuss-Haus — kuća bivšeg predsjadnika Njemačke Theodora Heussa
Zeichen der Erinnerung — spomenik holokausta
Weinbaumuseum Uhlbach — muzej vinogradarstva
Weissenhofmuseum — muzej arhitekture

[uredi] Kazališta

Varieté im Friedrichsbau
Altes Schauspielhaus Stuttgart
Staatstheater Stuttgart jedan od največih kazališta koji ima balet, dramu i operu

[uredi] Građevine

Fernsehturm Stuttgart

Kuća arhitekta Le Corbusier (Weißenhofsiedlung)

Glavni kolodvor

Botanički i zoološki vrt Wilhelma
Carl-Zeiss-Planetarium
Dvorac Hohenheim
Dvorac Solitude
Fernsehturm — prvi TV toranj u svijetu sagrađen od betona (otvoren 1956.)
Glavni kolodvor, otvoren 1922.
Gottlieb-Daimler-Stadion
Weißenhofsiedlung
Schlossplatz — središnji trg grada
Stari i novi dvorac
Wilhelmspalais — boravište posljednjeg kralja Württemberga Wilhelma II.
Zahnradbahn (ili Zacke) — otvorena 1884. Jedina je zupčasta željeznica njemačke javnog gradskog prijevoza

[uredi] Gospodarstvo i Promet

Vinogradarstvo predstavlja važnu granu poljoprivredne proizvodnje — vjerojatno još od Rimskog doba. Vinogradi čine oko 2% gradske površine (400 ha).

Stuttgartska burza je druga po važnosti u Njemačkoj iza Frankfurtske. Banka Landesbank Baden-Württemberg jedna je od največih njemačkih banaka.

Neke od većih tvrtki u Stuttgartu:

Bosch
DaimlerChrysler
IBM
Kodak
Porsche

Zračna luka Stuttgart sedma je po važnosti u Njemačkoj. Udaljena je 15 kilometara od grada i nalazi se na granici između Stuttgarta i gradova Leinfelden-Echterdingen i Filderstadt (koji pripadaju okrugu Esslingen).

U Hedelfingenu nalazi se riječna luka na rijeci Neckar.

Glavna autocesta je A 8 (Karlsruhe-München), koja čini južnu granicu grada. Zapadno od Stuttgarta prolazi autocesta A 81 (Würzburg-Gottmadingen). Kroz Stuttgart prolaze državne ceste B 10 (Pforzheim-Ulm), B 14 (Schwäbisch Hall-Stockach), B 27 (Heidelberg-Tübingen) i B 295 (Calw-Stuttgart).

Grad i regija Stuttgart ima razvijenu mrežu javnog prijevoza, koja uključuje autobuse, tramvaje i gradske željeznice (S-Bahn).

[uredi] Poznate osobe

[uredi] U Stuttgartu rođene osobe

1765. - Johann Friedrich Pfaff, matematičar
1770. - Georg Wilhelm Friedrich Hegel, filozof
1920. - Richard Karl Freiherr von Weizsäcker, političar, Savezni predsjednik 1984. - 1994.
1955. - Roland Emmerich, filmski redatelj