Genocid
From Wikipedia
Pojam genocid definiran je u Konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida koju je Opća skupština UN prihvatila 9. prosinca 1948. godine. Preuzet je u hrvatsko zakonodavstvo nakon osamostaljenja potvrđivanjem ratiikacije Konvencije od strane SFRJ. Zločin genocida unesen je u Kazneni zakon RH (1997).
Za zločine genocida nadležan je danas Međunarodni kazneni sud (ICC). Hrvatska je 2001. g. ratificirala Rimski statut ICC-a, u kojem je definicija genocida prenesena iz Konvencije.
Sadržaj/Садржај |
[uredi - уреди] Međunarodnopravna definicija genocida
[uredi - уреди] Statut međunarodnog kaznenog suda
članak 6.
Za svrhe ovoga Statuta, izraz "genocid" znači bilo koje od niže opisanih djela, počinjeno u namjeri da se u cijelosti ili djelomično uništi jedna nacionalna, etnička, rasna ili vjerska skupina kao što je: (a) ubijanje pripadnika skupine; (b) nanošenje teške ozljede ili duševne boli pripadnicima skupine; (c) namjerno podvrgavanje skupine životnim uvjetima kojima je cilj njezino potpuno ili djelomično fizičko uništenje; (d) nametanje mjera s namjerom sprečavanja rađanja unutar skupine; (e) prisilno premještanje djece iz jedne skupine u drugu.
[uredi - уреди] Kazneni zakon RH
Prema Kaznenom zakonu Republike Hrvatske Genocid kao kazneno djelo spada u KAZNENA DJELA PROTIV VRIJEDNOSTI ZAŠTIĆENIH MEĐUNARODNIM PRAVOM.
GENOCID
Tko s ciljem da potpuno ili djelomice uništi neku nacionalnu, etničku, rasnu ili vjersku skupinu zapovijedi da se članovi skupine ubijaju ili da im se nanose teške tjelesne ozljede ili da im se teško narušava tjelesno ili duševno zdravlje, ili da se pučanstvo prisilno raseljava, ili da se skupina stavi u takve životne uvjete koji bi doveli do njezina potpuna ili djelomična istrebljenja, ili da se primijene mjere kojima se sprječava rađanje između pripadnika skupine, ili da se vrši prisilno preseljavanje djece u drugu skupinu, ili tko s istim ciljem počini neko od navedenih djela,
kaznit će se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.
[uredi - уреди] Razjašnjenja i problemi definicije
[uredi - уреди] Mora postojati namjera
Da bi se neka radnja podvela pod pojam genocida, nije dovoljno utvrditi da se radnja (recimo ubojstvo, pa i masovno) dogodilo. Definicija uključuje postojanje specifične namjere (mens rea) da se uništi neka nacionalna, etnička, vjerska ili rasna skupina.
To znači, čak i ako je izvršen masovni pokolj stanovnika koji pripadaju nekoj skupini, ali to je učinjeno kao čin "običnog" političkog terora, to pravno nije genocid. Takav je slučaj bio npr. kada su njemački okupacijski režimi na zaposjednutim područjima za Drugog svjetskog rata strijeljali 50 ili 100 taoca kao odmazdu za jednog ubijenog njemačkog vojnika.
Često je naravno teško reći da li je u nekom štetnom djelu na račun neke skupine postojala namjera uništenja. To često ovisi o vrijednosnim i ideološkim pretpostavkama i predrasudama onoga koji o tome prosuđuje.
[uredi - уреди] Žrtve moraju biti nacionalna, etnička, rasna ili vjerska skupina
Masovni pokolji i druge štetne radnje na račun neke skupine koja ne spada pod gore navedene četiri kategorije nisu genocid, iako se u svakodnevnom govoru često tako nazivaju. To je npr. slučaj sa sustavnom likvidacijom duševnih bolesnika u nacističkoj njemačkoj.
Politički motoviraniprogoni, čak i kada se radi o totalitarnim državama, čak i ako obuhvaćaju milijune žrtava, ne smatraju se genocidom. To je npr. slučaj pogoroma nad "kulacima" u SSSR-u krajem 1920-ih i početkom 1930-ih godina.
[uredi - уреди] Široka definicija radnji koje mogu biti genocidne
Radnje koje se pod definiciju genocida mogu svesti definirane su vrlo široko.
[uredi - уреди] Broj stvarnih žrtava nije bitan
Definicija genocida ne govori o tome koliko masovno moraju biti počinjena djela »u namjeri da se u cijelosti ili djelomično uništi jedna nacionalna, etnička, rasna ili vjerska skupina«, pa je moguće i samo jedno ubojstvo, ili čak čin koji je samo jednom pojedincu nanio "duševnu bol".
Međutim, u vanstručnim diskusijama o tome da li je u nekom konkretnom slučaju počinjen genocid ili ne, masovnost zločinačkih postupaka obično se podrazumijeva kao snažan argument. Zato će zastupnici jednog ili drugog mišljenja u situacijama kad ne postoje egzaktni pokazatelji forsirati izrazito visoke odnosno izrazito niske procjene broja žrtava. Npr. između 1.000 i 1,1 milijun za Koncentracijski logor Jasenovac, između 20.000 i 600.000 za Bleiburški pokolj i Križni put.
Moglo bi se pojmovno razlikovati pojmove počiniti genocidni čin i počiniti genocid. Potonji bi pojam podrazomijvao sustavno ponašanje u duljem razdoblju, primjenu raznolikih mjera usmjerenih ka istom cilju i velik broj žrtava. U toj primjeni riječi, počinjeni genocid sastoji se od mnogo genocidnih čina.
[uredi - уреди] Etničko čišćenje
Pojam etničko čišćenje, koji je ušao u politički pa i pravni jezik 1990-ih godna, izaziva nove nedoumice.
[uredi - уреди] Stepeni u razvoju genocida i napori da se on predupredi
Prema dr Gregoriju Stentonu, predsedniku Dženosajd Voča (Genocide Watch), genocid se razvija u osam etapa:
| Etapa | Odlike | Preventivne mere |
|---|---|---|
| 1. Razvrstavanje |
Ljudi se dele na "nas i njih". | "Glavna preventivna mera u ovoj ranoj etapi jeste razvijanje univerzalnih institucija koje transcendiraju tu podelu". |
| 2. Ozbeležavanje |
"Skupa sa mržnjom, članovima prokaženih grupa (parija) mogu protivno njihovoj volji biti nametnuta obeležja (simboli)". | "U cilju borbe protiv obeležavanja, simboli mržnje mogu se zakonski zabraniti, kao i govor mržnje". |
| 3. Dehumanizacija |
"Jedna grupa poriče humanost (čovečnost) druge grupe. Njeni članovi izjednačavaju se sa životinjama, insektima ili bolestima". | "Treba zabraniti medije koji šire mržnju, kao i svaku propagandu koja promoviše mržnju. Treba bez oklevanja kažnjavati zločine iz mržnje". |
| 4. Organizacija |
"Genocid je uvek organizovan... Posebne vojne, paravojne ili milicijske jedinice se često obučavaju i naoružavaju..." | "Kako bi se suprotstavili ovom stadijumu, članstvo u ovakvim grupama mora biti zabranjeno zakonom". |
| 5. Polarizacija |
"Grupe koje šire mržnju emituju polarizujuću propagandu..." | "Preventiva se može sastojati u obezbeđivanju sigurnosti za umerene vođe ili pomoći grupama za ljudska prava..." |
| 6. Identifikacija |
"Žrtve se identifukuju i izdvajaju zbog svoje etničke ili verske pripadnosti..." | "Na ovom stupnju, mora se jasno pozvati na uzbunu protiv genocida..." |
| 7. Istrebljenje |
"Za ubice ovo je 'istrebljenje' jer oni ne smatraju da su njihove žrtve sasvim ljudi". | ""Na ovom stupnju, samo brza i sveobuhvatna oružana intervencija može zaustaviti genocid. Moraju biti uspostavljene stvarne sigurne zone ili koridori za evakuaciju izbeglica sa teško naoružanom međunarodnom zaštitom". |
| 8. Poricanje |
""Počinioci... poriču da su počinili ikakav zločin..." | "Odgovor na poricanje jeste kazna izrečena pred međunarodnim ili nacionalnim sudovima." |
[uredi - уреди] Problemi u "popularnoj" upotrebi pojma
Riječ genocid ušla je u svakodnevnu upotrebu. Pri tome se često koristi znatno ekstenzcivnije nego što je to u međunarodnom pravu definirano. NJena popularnost uvelike proizlazi iz izrazito snažnog emotivnog naboja kojeg nosi. Ona postaje kategorija moralne, a ne pravne osude: nazvati neku radnju "genocidnom" znači izreći osobito snažnu moralnu osudu i gnušanje. (Slično je sa pojmom holokaust).
[uredi - уреди] Unutarnje poveznice
- Holokaust
- Holokaust u NDH
- Koncentracijski logor Jasenovac
- Srbi u NDH: Broj žrtava
- Bleiburški pokolj
- Križni put (1945)
[uredi - уреди] Vanjske poveznice
- Diskusija u emisiji Radio Europe između povjesničara Koste Nikolića (Srbija) i Josipa Jurčevića (Hrvatska).
| Međunarodno krivično pravo | ||
| Izvori prava: | ||
|---|---|---|
| Povelja MVT - Zločini protiv međunarodnog prava - Zločin protiv čovečnosti - Zločini protiv mira Zločin aparthejda - Zločin genocida - Običajno pravo - Ratno pravo - Nirnberški principi Peremptorna norma - Rimski statut - Univerzalna jurisdikcija - Ratni zločini - Agresorski rat |
||
| Sudovi: | ||
| Finska suđenja odgovornima za rat - Međunarodni vojni tribunal u Nirnbergu Međunarodni vojni tribunal za Daleki istok - Suđenja za ratne zločine u Habarovsku Tribunal za bivšu Jugoslaviju - Međunarodni tribunal za Ruandu - Specijalni sud za Sijera Leone Međunarodni krivični sud |
||
| Istorija međunarodnog krivičnog prava: | ||
| Spisak ratnih zločina |
||
