Kolumbija

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

República de Colombia


(Opis)	(Opis)

Službeni jezik

španski

Glavni grad

Bogota

Predsjednik

Álvaro Uribe Vélez

Predsjednik Vlade

Površina
- Ukupno
- % vode

25. na svijetu
1,138,910 km²
8.8%

Stanovništvo
- Ukupno
- Gustoća

28. na svijetu
44,531,434
36/km²

Nezavisnost

20. juli 1910.

Valuta

Kolumbijski peso

Vremenska zona

UTC -5

Državna himna

"Oh Gloria Inmarcesible!"

Internetski nastavak

.co

Pozivni broj

Kolumbija je zemlja smještena između Karipskog mora i Tihog oceana s velikom bioraznolikosti i brojnim prirodnim ljepotama. Zemlja koja nakon Brazila i Argentine ima vodeću ulogu u privrednom razvoju regije, sa nažalost lošom reputacijom stvorenom zbog stvorene medijske slike o regiji. Kolumbija se nalazi na sjeverozapadu Južne Amerike, sa obalama na Meksičkom zaljevu i na Tihom oceanu. Glavni grad je Bogota, a ostali veći gradovi su: Medellin, Cali, Cartagena de Indias, Barranquilla, Ibagué, Manizales, Pasto, Cucuta i Bucaramanga. Ima oko 39,3 miliona stanovnika (Sâm glavni grad Bogota ima oko 7,2 miliona stanovnika).

[uredi] Historija

Područje Kolumbije je prvotno naseljavalo brojno pleme Inka, koje su za svoje vrijeme imale razvijenu kulturu. 1539. godine su je osvojile španjolske trupe. Postala je nezavisna 1819. pod vodstvom Simeon Bolivara. Do 1830. bila je u savezu s drugim državama, a 1830. je postala samostalna. 1903. dolazi do odvajanja Paname od Kolumbije uz pomoć SAD-a, s tim da je SAD dobila pravo da izgradi Panamski kanal. Kasnije se počela razvijati i industrija. SAD i dalje imaju velik uticaj na Kolumbiju i njene unutrašnje prilike.

[uredi] Vlada

[uredi] Politička struktura

Zemlja se sastoji od 22 departmana, 4 interdencije, 4 komesarijata i glavni grad.

[uredi] Geografija

Kolumbija se nalazi na sjeverozapadu Južne Amerike, sa obalama na Meksičkom zaljevu i na Tihom oceanu. Ima uglavnom planinski reljef (visoke Ande), dok je u primorju nizijski. Klima je tropska, ali pod uticajem nadmorske visine prelazi u kontinentalnu. Snježana granica je oko 4 500 m. Količinma padavina je neravnomjerno raspoređenja.

[uredi] Privreda

Kolumbija je nešto zaostalija zemlja sa velikim kriminalom (droge), ali i drugim oblicima kriminala, te velikim klasnim razlikama. Najrašireniji kapital je američki. Najviše razvijena privredna grana je rudarstvo, te stoga ima i najveći utjecaj na društveni dohodak. Poljoprivreda je relativno razvijena, a uzgajaju se: kahva, šećerna trska, kukuruz, riža, banane, krompir, soja. Država traži zakone kako bi zaštitila poljoprivredu od stranog, ali i domaćeg kapitala( feudalaca). Eksploatiraju se i rudna bogatstva kao: nafta, kameni ugalj, zlato, srebro, nikl, mangan, bakar, so, fosfati. Najvažnije industrijskee grane: crna metalurgija, mašinska, elektrotehnička, rafinerija nafte, kožna i druge. Glavni izvozni materijali su: nafta, kahva, smaragdi, zlato, tekstil i modne marke, cvijeće, te ugljen.

[uredi] Stanovništvo

Plemena Kolumbije

Aburraes, Achagua, Agataes, Aguasises, Amagaes, Baníwa do Içana, Bitagüíes, Buriticaes, Cabre, Calamari, Caramantas, Catíos, Ceracunos, Chibcha, Cofán, Cuerimes, Curquises, Garúes, Guahíbo, Guamos, Ituangos, Mompox, Moquiqueríes, Naratupes, Nequeríes, Niquías, Nitamos, Noriscos, Nutabes, Ocetaes, Ochalíes, Paniquita, Papimones, Peberes, Pencos, Pijao, Pozo, Pubios, Quimes, Quirruba, Tahamíes, Taquiburríes, Tecos, Tuatoques, Urraos, Yurumangui, Yuscas.

[uredi] Kultura

[uredi] Relevantni članci

[uredi] Vanjski linkovi

http://www.bogotaturismo.gov.co

Države Južne Amerike
Argentina \| Bolivija \| Brazil \| Čile \| Ekvador \| Gvajana \| Kolumbija \| Paragvaj \| Peru \| Surinam \| Urugvaj \| Venecuela
Zavisne teritorije: Falkland ostrva \| Francuska Gijana