1900

Izvor: Wikipedija

---

Iako je broj 1900 višekratnik broja 4, ova godina nije bila prijestupna.

Sadržaj 1 Događaji 1.1 Siječanj - Ožujak 1.2 Travanj - Lipanj 1.3 Srpanj - Rujan 1.4 Listopad - Prosinac 2 Rođenja 3 Smrti 4 Umjetnost

[uredi] Događaji

[uredi] Siječanj - Ožujak

• 1. siječnja - Kruna je postala jedinstvena (i jedina) valuta u Austro-ugarskoj monarhiji, u Nigeriji uspostavljen britanski protektorat
• 2. siječnja - Prvi električni bus, u New Yorku, John Hay najavljuje politku Otvorenih vrata koja promovira otvorenu američku trgovinu s Kinom, otvoren Čikaški kanal
• 5. siječnja - John Edward Redmond, vođa irskih nacionalista, poziva na ustanak, Henry Augustus Rowland sa Sveučilišta John Hopkins otkriva zemljin magnetizam
• 6. siječnja - Buri napadaju Ladysmith, preko 1000 mrtvih
• 9. siječnja - U Londonu izbija epidemija gripe
• 13. siječnja - Njemački Car uvodi Njemački kao službeni jezik u njemačkoj vojsci
• 14. siječnja - Premijera Puccinijeve Tosce u Rimu, neuspijeh, glumcima prijećeno smrću
• 23. siječnja - 5000 australskih rudara kreće u štrajk
• 24. siječnja - Buri poraženi kod Spion Kopa

• 5. veljače - Ruska carska vlada opozicijskim je studentima odredila prisilnu obvezu služenja u vojsci.
• 6. veljače - Osnovan Međunarodni sud u Haagu.
• 9. veljače - Dwight Davis utemeljuje Davis Cup
• 27. veljače - U Engleskoj utemeljena laburistička stranka
• 28. veljače - Veliko vojvodstvo Baden donijelo je uredbu kojom se, prvi put u Njemačkoj, ženama daje pravo na studij na visokim školama. Dotad su mogle sudjelovati samo kao gosti slušači.

• 13. ožujka - Britanska vojska osvaja Bloemfontein
• 14. ožujka - SAD prelazi na zlatni standard

[uredi] Travanj - Lipanj

• 4. travnja - Atentat na Princa od Walesa u Belgiji
• 14. travnja - Svjetska izložba otvorena u Parizu
• 22. travnja - U Zagrebu je osnovano Društvo hrvatskih književnika. U Matici hrvatskoj sastala se osnivačka skupština Društva hrvatskih književnika, na kojoj se okupilo sto književnika iz Zagreba i trojica izvan Zagreba. Predsjedao je predsjednik inicijativnoga odbora književnik Đuro Deželić. Za prvoga predsjednika izabran je najstariji hrvatski književnik, pripadnik generacije koja je vodila hrvatski narodni preporod - tada vrlo cijenjeni i popularni Ivan Trnski.
• 30. travnja - Havaji sližbeno postaju tertorij SAD-a

• 14. svibnja - Druge Olimpijske igre otvorene u Parizu
• 17. svibnja - Britanska vojska osvaja Mafeking
• 18. svibnja - Britanija pripaja otok Tonga
• 31. svibnja - Bokserski ustanak u Kini

• 4. lipnja - Otvorena Rodinova izložba u Parizu
• 5. lipnja - Britanska vojska zauzima Pretoriju
• 5. lipnja - Putnički brod Deutchland III postavlja rekord u brzini
• 19. lipnja - Theodore Roosevelt republikanski kandidat za potpredsjednika SAD-a
• 20. lipnja - Bokseri ubili njemačkog ambasadora u Pekingu
• 27. lipnja - Otvaranje središnje linije londonske podzemne željeznice

[uredi] Srpanj - Rujan

• 1. srpnja - Prvi let zrakoplovom kojeg je izgradio gof von Zeppelin
• 15. srpnja - Britanske trupe ugušile su ustanak Ašantija na Zlatnoj obali.
• 29. srpnja - Ubijen talijanski kralj Umberto I.

• 14. kolovoza - Savezničke trupe oslobađaju zaposjednute ambasade u Pekingu
• 31. kolovoz - Kraj željezničkog štrajka Taff Vale u Južnom Walesu
• 31. kolovoz - Britanska vojska okupirala Johannesburg

• 1. rujan - Razmjenom depeša između njemačkog cara Wilhelma II. i američkog predsjednika Williama McKinleya proradila je prva njemačka transatlantska kabelska linija duga 13.000 kilometara koja je ukinula monopol Velike Britanije nad gotovo svim međunarodnim kabelskim vezama.
• 19. rujna - Alfred Dreyfus pomilovan u Parizu

[uredi] Listopad - Prosinac

• Listopad - Norveški izumitelj Johann Vaaler traži patent za svoj izum spajalice za papir bez koje bi nam današnji život bio nezamisliv :)
• 16. listopada - Torijevci dobili britanske opće izbore
• 25. listopada - Britanija pripaja Transvaal

• 6. studeni - Republikanac William McKinley pobjedio na predsjedničkim izborima u SAD-u

• 1. prosinca - Švicarsko Savezno vijeće donijelo je u Bernu odluku o (spornom) pitanju oko Gvajane (Francusku) oko koje su se sporile Francuska i Brazil.
• 31. prosinca - U Kini je pogubljen kineski vojnik koji je 20. lipnja ubio njemačkog veleposlanika barona Klemensa Freiherra von Kettelera.

[uredi] Rođenja

• 4. veljače - Jacques Prévert - francuski pjesnik († 1977.)
• 22. veljače - Luis Buñuel, španjolski filmski redatelj († 1983.)
• 5. ožujka - Josip Gostić, hrvatski pjevač († 1963.)
• 9. ožujka - Howard Hathaway Aiken, američki matematičar († 1973.)
• 23. ožujka - Erich Fromm, američki psihoanalitičar njemačkog porijekla († 1980.)
• 26. ožujka - Oton Postružnik, slikar
• 5. travnja - Spencer Tracy, američki filmski gluamc († 1967.)
• 4. svibnja - Antun Augustinčić, hrvatski kipar († 1979.)
• 25. travnja - Vjekoslav Štefanić, hrvatski filolog († 1975.)
• 29. lipnja - Antoine de Saint-Exupéry, francuski književnik i avijatičar († 1944.)
• 4. srpnja - Louis Armstrong, američki jazz glazbenik
• 3. listopada - Thomas Wolfe, američki književnik († 1938.)
• 7. listopada - Heinrich Himmler, njemački nacistički političar
• 14. studeni - Aaron Copland, američki skladatelj i dirigent († 1990.)
• 31. prosinca - Marica Stanković, hrvatska katolička aktivistica, prosvjetna djelatnica († 1957.)

[uredi] Smrti

• 20. siječnja - John Ruskin, engleski pisac i kritičar (*1819)
• 26. srpnja - Josip Torbar, hrvatski prirodoslovac (* 1824.)
• 7. kolovoza - Wilhelm Liebknecht, njemački političari (* 1826.)
• 25. kolovoza - Friedrich Nietzsche, njemački filozof, pjesnik i klasični filolog (* 1980.)
• 22. studenog - Arthur Sullivan, skladatelj opereta (* 1842.)
• 30. studenog - Oscar Wilde, irski književnik (* 1854.)
• 27. prosinca - William George Armstrong, engleski pronalazač i tvorničar (* 1810.)

[uredi] Umjetnost

• Drama Anton Pavlovič Čehov - Ujak Vanja
• Roman Joseph Conrad - Lord Jim
• Studija Sigmunda Freuda Tumačenje snova
• Puccinijeva opera Tosca