Njemačka

Izvor: Wikipedija

Savezna Republika Njemačka
Bundesrepublik Deutschland

(Zastava) (Grb)
Geslo: Einigkeit und Recht und Freiheit (njemački, "jedinstvo, pravda i sloboda")
Himna: Das Lied der Deutschen
Službeni jezik:	njemački 1)
Glavni grad:	Berlin
Predsjednik:	Horst Köhler
Predsjednik Vlade:	Angela Merkel, CDU
Površina:  - ukupno:  - % vode:	61. po veličini 357.050 [1] km² 2,32%
Stanovništvo:  - ukupno (2006.):  - Gustoća:	14. po veličini 82.422.299 230,8/km²
Neovisnost:	ujedinjenjem 3. listopada 1990.
BDP (PKM)  - ukupno :  - po stanovniku :	procjena 2005. 2.522 milijardi $ (5.) 30,579 $ (17.);
Valuta:	Euro 2) (100 centa)
Vremenska zona:	UTC +1 UTC +2 ljeti
Internetski nastavak:	.de
Pozivni broj:	49
1) danski, lužičkosrpski, romski, frizijski i donjosaski službeno su priznati i zaštićeni kao manjinski jezici  2) Do 1999. njemačka marka

Savezna Republika Njemačka (njemački: Bundesrepublik Deutschland) je država u središnjem dijelu Europe. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltikom, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu sFrancuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom.

Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država koja se sastoji od 13 saveznih država (njem. Bundesländer) i tri samostalna grada pokrajine. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Njemačka je kao država ujedinjema za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870/71.

Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske Unije. Njemačka je i članica Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G8 i G4. Njemačka je najveća europska zemlja po broju stanovnika te ima najsnažnije europsko gospodarstvo.

Sadržaj 1 Povijest 2 Politika 3 Zemljopis 3.1 Reljef 3.2 Klima 3.3 Flora 3.4 Rijeke 4 Savezne pokrajine 5 Gospodarstvo 6 Promet 7 Stanovništvo 7.1 Religija 8 Kultura 9 Praznici (neradni dani) 10 Vanjske poveznice

[uredi] Povijest

Njemački jezik i pojam "njemački narod" stari su više od tisuću godina, ali država koja je danas poznata kao Njemačka ujedinila se kao moderna nacionalna država tek 1871., kad je utemeljeno Njemačko Carstvo, kojim je dominirala Pruska (Austrija je ostala zasebno multietničko carstvo još 50 godina). To je bio drugi njemački Reich, što se obično prevodi kao "carstvo", ali znači i "kraljevstvo".

Prvi Reich - poznat kroz veći dio svoje povijesti kao Sveto Rimsko Carstvo njemačke narodnosti - potekao je 843. godine iz podjele karolinškog kraljevstva (koje je 25. prosinca 800. zasnovao Karlo Veliki), točnije iz države Istočne Franačke, nastale nakon podjele Franačkog Carstva 843.godine. Prvi Reich se održao u raznim oblicima do 1806. godine, kad je nestao zbog Napoleonskih ratova.

Od 1815. do 1871. godine Njemačka je bila rascjepkana u mnogo neovisnih država, od kojih je 39 država činilo Njemačku Konfederaciju (Deutscher Bund).

Drugi Reich je proglašen 18. siječnja 1871. u Versaillesu, a ukinut je (9. studenog 1918.).

Nakon francuskih osvajanja u Napoleonskim ratovima, neprijateljstvo između dvije zemlje se nastavilo u Francusko-pruskom ratu iz 1871. (pobjeda Njemačke) i 1. svjetskom ratu (pobjeda Francuske). Njemački je car morao odstupiti 1918. godine, a nakon gušenja Njemačke revolucije, umjesto Drugog Reicha nastupila je demokratska Weimarska Republika.

Zbog ratne naknade koju je Njemačka morala platiti nakon Versajskog mira, te zbog Velike ekonomske krize, njemačko je gospodarstvo krajem 1920-ih doživjelo kolaps. Protudemokratske snage, kako ljevičarske tako i desničarske, imale su sve veću potporu. Na izvanrednim izborima u srpnju i studenom 1932. nacisti su osvojili 37,2% odnosno 33,0% glasova. Adolf Hitler je 30. siječnja 1933. imenovan kancelarom, a zakonom iz 23. ožujka 1933. parlament je praktički ukinuo ustav Weimarske Republike.

Tako je nastupio Treći Reich, kojim su vladali nacisti i koji je trajao 12 godina (1933 - 1945.). Hitler je 1934. stekao apsolutnu vlast jer je postao i predsjednik.

Hitlerova agresivna politika pripajanja susjednih zemalja kako bi se za njemački narod osvojio "životni prostor" (Lebensraum) izazvala je 2. svjetski rat u Europi 1. rujna 1939. godine. Njemačka je u početku imala velike vojne uspjehe i osvojila glavninu europskog kopna, kao i znatan dio Sovjetskog Saveza. Ipak, pritisnuta s dvije strane Sovjetskim Savezom i SAD-om, Njemačka je počela gubiti rat. Nakon Hitlerova samoubojstva, Njemačka je kapitulirala 8. svibnja 1945. godine. Poraz je doveo do velikih teritorijalnih gubitaka, 15 milijuna useljenika i 45 godina podijeljene Njemačke.

Rat je izazvao uništenje 80% svih njemačkih gradova s više od 100,000 stanovnika. Ipak, gospodarstvo se naglo oporavilo 1950-ih godina (tzv. Wirtschaftswunder ili gospodarsko čudo), a gradovi su postupno obnovljeni.

Godine 1949. osnovane su dvije njemačke države: Savezna Republika Njemačka, koja je izvorno imala dvanaest saveznih država, i Njemačka Demokratska Republika s pet saveznih država (umjesto kojih su 1952. uvedeni okruzi). Saarland se pridružila SR Njemačkoj 1957. godine. Tijekom 1960-tih duž cijele granice, preko 1 000 km, izgrađen je sigurnosni kompleks sa svrhom sprečavanja ilegalnih prelazaka.

13. kolovoza 1961. podignut je Berlinski zid. Masovni prostesti 1968. u SR Njemačkoj doveli su do novog uređenja, u kojem su se kao osnovne vrijednosti isticale demokracija, ljudska prava i anti-nacionalizam. Kancelar Willy Brandt je najviše doprinio poslijeratnom pomirenju unutar i izvan Njemačke. Poznat je njegov Kniefall kada je u Auschwitzu pao na koljena pred spomenikom svih žrtava. Nakon što su u Europi pali komunistički režimi, Njemačka je ponovo ujedinjena 1990. godine. Njemačka je bila prva europska zemlja (uz Vatikan koja je poduprla neovisnost Hrvatske (vidi: hrvatsko-njemački odnosi).

Zajedno s Francuskom, Njemačka danas ima vodeću ulogu u Europskoj uniji.

[uredi] Politika

Glavni članak: Politika Njemačke

Njemačka je ustavna savezna demokracija, čiji je politički sustav naveden u Ustavu iz 1949. koji se zove Grundgesetz (Temeljni zakon). Njemačka ima parlamentarni sustav, na čelu Savezne vlade (Bundesregierung) je Bundeskanzler (savezni kancelar) kojeg bira parlament.

Parlament je dvodoman. Donji dom zove se Bundestag (Savezna skupština). Zastupnici za njega biraju se svake četiri godine na izborima. Sustav izbora je proporcionalni s pragom a zastupanje je pol izravno i pol s lista. Kad se računa koliko će strake dobiti s lista uzmi se u obzir koliko su već dobili izravno.

Gornji dom parlamenta zove se Bundesrat (Savezno vijeće), u kojega 16 saveznih država Njemačke (Bundesländer) šalju, ovisno o broju stanovnika, šalju svoje zastupnike.Bundesrat - ovisno o predmetu - može utjecati na zakonodavni postupak. U posljednje vrijeme se mnogo raspravlja o tome kako Bundestag i Bundesrat smetaju jedan drugome i otežavaju efikasno upravljanje zemljom.

Šef države je Bundespräsident (Savezni predsjednik), čije se ovlasti uglavnom svode na ceremonijalne i predstavničke dužnosti.

U pogledu sudstva treba spomenuti Ustavni sud (Bundesverfassungsgericht), koji može poništiti bilo koji zakon ili administrativni dokument ako ga ocijeni neustavnim. Njegovo sjedište je u Karlsruheu

[uredi] Zemljopis

Glavni članak: Zemljopis Njemačke

Njemačka se nalazi u prirodnogeografskom središtu Europe, ali je zbog gospodarske rezvijenosti i pripadnosti Europskoj uniji pribrajamo Zapadnoj Europi.

Središnji položaj Njemačke u Europi prometno je vrlo važan jer se preko nje spajaju istok i zapad Europe, te sjever i jug. Prometno je Njemačka u europskim okvirima gotovo nezaobilazna. Na svome sjeveru Njemačka izlazi na dva mora, Sjeverno i Baltičko more, koja su spojena umjetno prokopanim Kielskim kanalom. Sjeverno more vrlo je prometno pa se Hamburg razvio u jednu od najznačajnijih svjetskih luka. Žila kucavica njemačkog gospodarstva jest rijeka Rajna koja povezuje različite gospodarski razvijene europske regije, od Alpa do Sjevernog mora, a povezuje Švicarsku, Njemačku, Francusku i Nizozemsku. Najvećim dijelom teče kroz Njemačku.

[uredi] Reljef

Reljefno je Njemačka vrlo raznolika, a ističe se pet osnovnih reljefnih cjelina: Alpe i predalpski prostor, Schwarzwald, Njemačko sredogorje, Južno njemačko pobrđe i Sjeverna njemačka nizina.

• Južnije od Dunava nalazi se predalpski prostor koji je u doba pleistocenskih odledbi bio oblikovan djelovanjem ledenjaka što su se spuštali niz padine Alpa i u podlozi izdubili brojna ledenjačka jezera. Uslijed djelovanja ledenjaka nastale su brojne naslage pijeska i šljunka. Predalpski se prostor postupno izdiže prema jugu gdje se nalaze Bavarske Alpe. Bavarske Alpe dio su najvećeg europskog planinskog lanca nastalog u doba alpske orogeneze u tercijaru. Zbog relativno mlađeg nastanka Bavarske Alpe siromašne su rudnim bogatstvima, ali jačanjem turističkih kretanja ovaj se dio Njemačke zbog prirodnih ljepota i povoljnih uvijeta za razvoj skijaškog i planinarskog turizma posljednjih tridesetak godina posebno jače razvija.

• Planinski sustav Schwarzwald nalazi se na jugozapadu Njemačke, a ime je dobio po vazdazelenim šumama jele i smreka. Planina je nastala za vrijeme hercinske orogeneze (Devon) pa je bogata rudama. Visine najviših vrhova ne prelaze 1500 m. U prošlosti se stanovništvo Schwarzwalda, zbog izoliranosti tijekom dugih zima, bavilo preciznim obrtima- kao naprimjer proizvodnjom satova.

• Južno njemačko pobrđe uključuje relativno niske gorske nizove paleozojskog postanka koji se pružaju oko jugozapada prema sjeveroistoku kao npr. Švapske Alpe ili Franačke Alpe. U dolinama rijeka povoljni su uvijeti za proizvodnju hrane.

• Njemačko sredogorje nalazi se u središtu Njemačke. Nastalo je u vrijeme hercinske orogeneze pa su vrhovi uslijed dugotrajnog zaravnavanja relativno niski i prekriveni šumama, a geološki stare stijene bogate su rudama. Na temelju tih rudnih bogatstava u 19. st. započela je prva njemačka industrijska revolucija. Ovaj kraj se često naziva "prava Njemačka".

• Sjeverna njemačka nizina najveća je reljefna cijelina Njemačke. Prostire se od Njmačkog sredogorja na jugu do obala Sjevernog i Baltičkog mora na sjeveru. Nizina je nastala u doba pleistocenskih odledbi kada se ledeni pokrov nekoliko puta povlačio prema sjeveru (interglacijali) i ponovno je prekrivao (glacijali). Ledenjaci su svojim erozivnim djelovanjem zaravnili ovaj prostor koji nigdje ne prelazi 90 metara nadmorske visine, ostavili velike naslage pijeska i šljunka te izdubili brojna jezera. Za ledenih doba eolskim su djelovanjem nastale naslage plodnog prapora ili lesa na južnim dijelovima Sjeverne njemačke nizine i ti su prostori gusto naseljeni i iskorišteni za poljoprivrednu proizvodnju. Ledenjačko oblikovanje reljefa ove nizine prestalo je završetkom poslednje odledbe, prije otprilike 12 000 godina. Od tada se rijeke u slabo plodnu nizinu donossile naplavni materijal, a postepeno se šumski i travnati biljni pokrov. Dugotrajnim naseljavanjem i marljivim radom čovjek je uspio od slabo plodne pjeskovite nizine napraviti plodne površine. Uz neke niske obale Sjevernog i Baltičkog mora plima prodire u unutrašnjost i do desetak kilometara zbog čega nije moguće gospodarsko iskorištavanje pa su ponegdje izgrađeni polderi kao i u susjednoj Nizozemskoj. Rijeke koje se ovdije uljevaju u more tvore široka riječna ušća, estuarije, povoljna za nastanak luka kao npr. Hamburg (Laba) i Bremen (Weser) koji su duboko uvučeni u kopno.

[uredi] Klima

U Njemačkoj prevladava umjereno topla vlažna klima, a na Alpama i planinska klima. Cijeli je prostor pod snažnim utjecajem Atlanskog oceana s kojeg stalni zapadni vjetrovi donose vlažan zrak tokom cijele godine. U istočnim dijelovina Njemačke izraženija je kontinentalnost pa jue česta nestabilna vremenska situacija pod utjecajem sukoba kontinentalnih i maritimnih zračnih masa. Količina padalina kreće se između 700 mm u zavalama i dolinama do 1000 mm iznad 1000 m nad morem. Prosjećna godišnja temperatura iznosi oko 8°C. Pod utjecajem oceanskog zraka zime su blaže nego što bi se očekivalo po geografskim širinama, a ljeta ipak svježija.

[uredi] Flora

Zbog dugotrajne naseljenosti pripodni biljni pokrov u Njemačkoj je jako izmijenjen i danas je samo oko 29% prostora pokriveno šumom. Tipična biljna zajedniva je bukova šuma, ali veliki problemi za biljni pokrov nastali su uslijed ubrzanih procesa industrijalizacije i automobilizacije koji su uzrokovali kisele kiše. U Njemačkoj se zbog velikih šteta uzrokovanih onečišćenjima posebna briga poklanja ozeljenjavanju i ekološkim problemima.

[uredi] Rijeke

U gospodarskom životu Njemačke vrlo važnu ulogu imaju najveće rijeke. Rajna je najznačajnija rijeka koja teritorijom Njemačke protjeće i u dužini oko 700 km. Trebalo je više od sto godina intenzivnih radova da se Rajnu učini plovnom na cijelom toku kroz Njemačku. Dunav spaja Njemačku sa zemljama srednje i jugoistočne Europe. Za potreba njemačkog, ali i europskog gospodarstva prokopan je spojni kanal koji povezuje rijeke Rajnu i Dunav. Rijeka Laba nalazi se periferno u odnosu na gospodarski najrazvijenjije dijelove Njemačke, ali je vrlo značajna za zemlje srednje Europe koje nemaju izlaz na more.

[uredi] Savezne pokrajine

Glavni članak: Njemačke savezne pokrajine

Njemačka se dijeli na šesnaest saveznih pokrajina ili zemalja (Bundesländer, jednina: Bundesland):

• Baden-Württemberg
• Bavarska (Bayern)
• Berlin (grad-država)
• Brandenburg
• Bremen (grad-država)
• Donja Saska (Niedersachsen)
• Hamburg (grad-država)
• Hessen
• Mecklenburg-Zapadno Pomorje (Mecklenburg-Vorpommern)
• Porajnje-Falačka (Rheinland-Pfalz)
• Saarland
• Saska (Sachsen)
• Saska-Anhalt
• Schleswig-Holstein
• Sjeverna Rajna-Vestfalija (Nordrhein-Westfalen)
• Tirinška (Thüringen)

Osim toga, Njemačka ima 438 okruga (Kreise).

[uredi] Gospodarstvo

Glavni članak: Gospodarstvo Njemačke

Njemačka je treća gospodarska sila na svijetu nakon SAD-a i Japana, te gospodarski daleko najjača država Europe.

Ipak, kapitalističko gospodarstvo Njemačke sve se teže nosi sa zahtjevima socijalne države. Kruti ustroj koji zahtijeva velike socijalne doprinose iz plaće doveo je do akutnog problema nezaposlenosti, dok su njemački umirovljenici izborili socijalne primitke koji nadmašuju doprinose od radnika. Moderniziranje gospodarstva u istočnom dijelu Njemačke i dalje je skup i dugoročan problem, na koji zapadne savezne države godišnje troše oko 100 milijarda dolara.

Nedavno usvajanje zajedničke europske valute i opća politička i ekonomska integracija u Europu trebali bi donijeti velike gospodarske promjene.

[uredi] Promet

• Promet Njemačke

[uredi] Stanovništvo

Glavni članak: Stanovništvo Njemačke

U Njemačkoj živi 82 437 995 stanovnika (2005.). Nijemci čine najveći broj 91.16% (75 148 846). U Njemačkoj živi 7 289 149 (2005.) stranih državljana, a najveća skupina su Turci 2.4% (1,764,300) dok ostali zajedno čine 6.1% stanovništva. Uglavnom su to Talijani, Srbi, Grci, Poljaci, Hrvati (31.12.2005: 228 926), Rusi i Bošnjaci. Većinu stranih državljana čine izbjeglice, inozemni radnici (Gastarbeiter) i njihove obitelji. Njemačka je glavni cilj političkih i ekonomskih bjegunaca iz mnogih zemalja u razvoju.

Osim Nijemaca i stranih državljana u Njemačkoj žive 4 nacionalne manjine (nationale Minderheiten). Na sjeveru živi danska manjina sa otprilike 50 000 pripadnika i to uglavnom u najsjevernijoj pokrajini Schleswig-Holstein. Frisijci (60 000) žive na zapadnim obalama Schleswig-Holsteina i dijelom u Donjoj Saskoj. U saveznoj državi Brandenburg živi malobrojna slavenska manjina po imenu Lužički Srbi. U Njemačkoj od srednjeg vijeka žive i Romi kojih ima oko 70 000.

Pismenost iznosi 99%, a očekivani životni vijek je 78 godina (žene 81, muškarci 75). Prema dobnoj strukturi 14.7% spada u skupinu 0-14 godina, 67.3% u skupinu 15-64 godina i 18% u skupinu iznad 65 godina.

Njemačka je među prvim zemljama u svijetu po obrazovanju, tehnološkom razvitku i gospodarskoj proizvodnji. Od kraja 2. svjetskog rata, broj mladih koji upisuju fakultete porastao je više od tri puta, a zanatske i tehničke škole u Njemačkoj spadaju u sam svjetski vrh. S prihodima od 25,000 eura po glavi stanovnika, Njemačka je društvo srednje klase. Širokogrudan sustav socijalnog osiguranja omogućuje besplatno zdravstvo, naknade za nezaposlenost i ostale socijalne prednosti. Nijemci su veliki turisti - svake godine milijuni Nijemaca putuju u inozemstvo.

[uredi] Religija

Njemački ustav, Grundgesetz, jamči slobodu vjere i vjeroispovijesti, te kaže da se nitko ne smije diskriminirati zbog vjere.

Katoličanstvo je bilo glavna religija u Njemačkoj do 16. stoljeća, kad je reformacija drastično promijenila stanje. Martin Luther se 1517. suprotstavio katoličkoj crkvi i osnovao protestantizam. Danas većina protestanata u Njemačkoj spada u Njemačku evangeličku crkvu.

Najraširenija religija u Njemačkoj je Kršćanstvo. Protestanti, odnosno Njemačka evangelička crkva, čine 31% populacija. Nalaze se na sjeveru i istoku zemlje. Katolici čine također 33% populacije, a smješteni su na jugu i zapadu zemlje. Oko 55 milijuna ljudi pripada kršćanskim denominacijama. Daljnjih 30% su oni koji se nisu izjasnili kao vjernici.

Preostalih 10% stanovništva čini oko 4% muslimana (3.3 milijuna), a većinom su turskog podrijetla, oko 900 000 ljudi (1.5%) pripada pravoslavnim zajednicama (većinom Srbi i Grci), milijun ostalih kršćana, milijun članova zajednica s posebnim statusom, milijun članova novih religioznih pokreta, milijun članova duhovnih zajednica, 150,000 Židova, 150,000 budista i 100,000 hinduista.

(Izvor: Goethe Institut, [2])

[uredi] Kultura

Glavni članak: Kultura Njemačke

Njemačka je mnogo doprinijela svjetskoj kulturi. U Njemačkoj su rođeni skladatelji Carl Maria von Weber, Jacques Offenbach, Schumann, Mendelssohn, Beethoven, Bach, Brahms i Wagner; književnici Goethe, Hoffmann, Heine, Rilke, Mann, Brecht i Schiller; umjetnici Dürer, Ernst, Beuys i Baselitz; filozofi Engels, Kant, Hegel, Marx i Nietzsche; ,znanstvenici Robert Bunsen, Gustav Robert Kirchhoff, Immanuel Kant, Wilhelm Eduard Weber, Einstein, Hertz, Born i Planck te izumitelji Benz, Otto, Diesel i Daimler.

Njemački jezik, koji ima mnogo dijalekata, u 19. stoljeću je bio lingua franca srednje, istočne i sjeverne Europe, a i danas se uči diljem svijeta kao jedan od najvažnijih jezika. Mnogi velikani nisu bili Nijemci ali su djelovali u ozračju njemačke kulture, npr. Mozart, Kafka i Nikola Kopernik.

Odnedavno se Njemačka vratila na svjetsku kulturnu scenu u velikom stilu, s preporođenim Berlinom, te novom glazbom i umjetnošću. Između ostaloga, u filmu i književnosti postoji jak trend da se obrađuju teme vezane uz njemačko ujedinjenje.

[uredi] Praznici (neradni dani)

Osim državnih praznika, svaka savezna država određuje svoje praznike (gesetzliche Feiertage).

datum	hrvatski naziv	lokalni naziv	napomene
1. siječnja	Nova godina	Neujahr
6. siječnja	Sveta tri kralja	Hl. Drei Könige	Bavarska, Baden-Württemberg, Saska-Anhalt
klizni datum	Veliki petak	Karfreitag
klizni datum	Uskrsni ponedjeljak	Ostermontag
1. svibnja	Praznik rada	Tag der Arbeit
klizni datum	Uznesenje Kristovo	Christi Himmelfahrt
klizni datum	Duhovi	Pfingstmontag
klizni datum	Tijelovo	Fronleichnam	Bavarska, Baden-Württemberg, Hessen, Sjeverna Rajna-Vestfalija, Porajnje-Falačka, Saarland i neke zajednice Saske i Tirinška
15. kolovoza	Velika Gospa	Mariä Himmelfahrt	zajednice Saarlanda i Bavarske s većinskim katoličkim stanovništvom
3. listopada	Dan ujedinjenja Njemačke	Tag der Deutschen Einheit	praznik od 1990. godine
31._listopada	Dan reformacije	Reformationstag	Mecklenburg-Zapadno Pomorje i Brandenburg
1. studenog	Svi sveti	Allerheiligen	Bavarska, Baden-Württemberg, Sjeverna Rajna-Vestfalija, Porajnje-Falačka, Saarland
klizni datum	Dan pokore	Buß- und Bettag	samo Saska
25. prosinca	Božić	1. Weihnachtsfeiertag
26. prosinca	Sveti Stjepan	2. Weihnachtsfeiertag

Jedini grad u Njemačkoj sa svojim posebnim praznikom jest Augsburg, koji 8. kolovoza slavi Friedensfest ("Praznik mira").

[uredi] Vanjske poveznice

• Deutschland.de - Službeni portal Njemačke
• Statistikportal.de - Službeni statistički podaci
• Bundesregierung Deutschland - Službena stranica savezne vlade
• Bundespräsident - Službena stranica predsjednika Njemačke
• Bundestag - Službena stranica njemačkog parlamenta
• Urbani sistem Njemačke prije i poslije ujedinjenja
• Dokada razlike unutar Njemačke?
• Hrvatska tražilica u Njemačkoj