Alkalijski metali
Izvor: Wikipedija
| Redni broj | Ime | Simbol |
|---|---|---|
| 3 | Litij | Li |
| 11 | Natrij | Na |
| 19 | Kalij | K |
| 37 | Rubidij | Rb |
| 55 | Cezij | Cs |
| 87 | Francij | Fr |
Alkalijski metali su elementi 1. skupine periodnog sustava: litij, natrij, kalij, rubidij, cezij i francij.
[uredi] Osnovna obilježja
Zbog samo jednog elektrona u zadnjoj ljusci elektronskog omotača njihovih atoma, imaju najmanju energiju ionizacije od svih ostalih metala, što znači da su kemijski vrlo aktivni (reaktivnost im raste porastom atomske mase), odnosno vrlo lako reagiraju s različitim elementima. Zbog toga se u prirodi nalaze samo u spojevima, dok se u elementarnom stanju moraju čuvati u posebnim uvjetima: litij, natrij i kalij se, da ne bi reagirali s tvarima iz zraka, čuvaju u petroleju, dok za rubidij i cezij ni to nije dovoljno – oni se moraju čuvati u vakuumu.
Alkalijski metali vrlo jako oksidiraju, što ih čini najjačim reducensima. Od svih alkalijskih metala, najjači reducens je cezij. Reakcije tih metala s vodom su vrlo burne, pri čemu se stvaraju jake lužine i razvija se toplina:
-
-
- 2Na(s) + 2H2O(l) → 2NaOH(aq) + H2(g)
- 2K(s) + 2H2O(l) → 2KOH(aq) + H2(g)
- Mg(s) + 2H2O(l) → Mg(OH)2(aq) + H2(g)
-
Najčešći spojevi alkalijskih metala u prirodi su kloridi, od kojih je najrasprostranjeniji natrijev klorid. Dobivaju se elektrolizom talina njihovih soli (najčešće klorida), a ne vodenih otopina jer imaju vrlo negativne redukcijske elektrodne potencijale pa bi se na katodi vršila redukcija vode. Zbog slabe metalne veze (po jedan elektron u zadnjoj elektronskoj ljusci), oni spadaju u najmekše metale i imaju vrlo niska tališta. Imaju malu gustoću i tvrdoću. Kristalna rešetka alkalijskih metala je volumno centrirana kocka.
