Bazga
Izvor: Wikipedija
| Bazga | ||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
 Cvijet bazge
|
||||||||||||
| Sistematika | ||||||||||||
|
||||||||||||
|
|
||||||||||||
| Vidi tekst
|
Bazga (Sambucus) je biljni rod listopadnih grmova ili niskog drveća iz porodice kozokrvnica (Caprifoliaceae)[nedostaje referenca]. Raširena je u umjerenom i suptropskom području sjeverne hemisfere (Europa, Sjeverna Amerika, dijelovi Azije), ali postoji i na južnoj hemisferi. Biljka ima sitne bijele cvjetove grupirane u velike štitaste cvatove. Plodovi su bobičasti. Cvjetovi i plodovi se upotrebljavaju u prehrani i medicini.
Postoji tridesetak vrsta unutar porodice bazgi. Najznačajnije su crna bazga (Sambucus nigra) i crvena bazga (Sambucus racemosa). Od cvjetova se kuha čaj, sirup i sok koji se koriste kao sredstvo za znojenje i izlučivanje mokraće. Od plodova se pravi pekmez, kompot ili voćni sok. Bobice je također moguće peći. Crvena bazga raste divlja, ima crvene bobice od kojih je također moguće raditi pekmez i sirup. U rod bazgi spada i biljka abdovina s crnim otrovnim plodovima.
