Crna čiopa
Izvor: Wikipedija
| Crna čiopa | ||||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
 Jato Crnih čiopa
|
||||||||||||||
| Sistematika | ||||||||||||||
|
||||||||||||||
|
|
||||||||||||||
| Apus apus Linnaeus, 1758. |
||||||||||||||
 Rasprostranjenost crne čiope
|
||||||||||||||
|
|
Ova ptica je posebna na mnogo načina. Na mjesta gniježđenja dolazi kao posljednja, a napušta ih prva; za pticu svoje veličine može dostići zavidnu starost (zabilježeni su slučajevi jedinki starih 21 godinu). Loše vremenske uvjete izdržava u stanju nalik nesvjesnom.
Kod čiope je najzanimljivija njena prilagođenost letenju - tijelo je razvijeno upravo savršeno za let kroz zrak. Čiopa sve svoje aktivnosti izvodi u zraku, osim odgajanja mladih. Tamo nalazi hranu, igra se, čak i spava na krilima najveći dio svoga života. U zraku se pari i prikuplja materijal za izgradnju gnijezda; krila su uska, ali duga, što čiopu čini brzim i preciznim lovcem na plijen - kukce i pauke. Vodu također pije tijekom leta, a kupa se tako što zaroni kljun i prska vodu okolo.
Čiopa se na mjesta gniježđenja vraća svake godine otprilike u isto vrijeme, oko 1. svibnja u Srednjoj Europi. Parovi ostaju vjerni jedno drugome godinama i uvijek se gnijezde na istom mjestu, ali u slučaju da se jedan partner ne vrati iz Afrike ili ugine, njegovo mjesto ubrzo zauzima druga jedinka istog spola. Čiope liježu 2-3 jaja a oba roditelja zajedno odgajaju i hrane mlade. U to vrijeme ptice lete sve do mraka, dok se ptice u koloniji koje se nisu parile okupljaju i lete visoko u zrak kako bi tamo spavale na krilima. Krajem srpnja mlade ptice izlijeću iz gnijezda (najčešće odmah po zalasku Sunca) i više se ne vraćaju. Nije im potrebno vježbanje u letu pošto već poslije kratkog vremena lete isto tako dobro kao i odrasle ptice. Oko 1. kolovoza počinje selidba u Afriku.
Čiope se gnijezde u udubinama pećina ili u šupljinama u drveću. U današnje vrijeme one najviše koriste rupe u zidovima ili slobodan prostor pod strijehama kuća. Prihvaćaju i umjetna gnijezdilišta koja postavi čovjek i ne boje se ljudi, te je veoma lako napraviti kutiju za njih i postaviti je na prozor: izlaz mora biti okrenut vani pošto ptice ne lete uvis kada napuštaju gnijezdo, već jednostavno "iskoče" iz gnijezda i u slobodnom padu dobijaju brzinu neophodnu za let. Kutije trebaju biti dimenzija 30 x 20 x 15 cm. Otvor za izlaz ima priječnik od 5 cm i smještena je 3 cm iznad dna kutije i 5 cm od ruba jedne strane.
Vrsta: Čiopa, Apus apus
Obitelj: Apodidae
Red: Apodiformes
Veličina: duljina 16-17 cm, raspon krila 38-40 cm
Težina: 35-56 g
Boja: Tamnosmeđa, grlo bijelo
Spol: nema spolnog dimorfizma
Radijus leta: još nije izmjeren, procijenjen na 190.000 km godišnje
Brzina: lebdjenje na vjetru 5-14, uz pogon krilima 11-28 i tijekom igre 40-60 m/s
Starost: oko 7 godina u prosjeku, najstarija prstenovana ptica bila je 21 godinu stara (vidjeti ApusList-No. 0069, uz fotografiju ptice)
Hrana: leteći kukci i pauci, par koji hrani mlade hvata oko 50 g svakog dana
Neprijatelji: hobiji, sokol lastavičar, ponekada mali sisavci i automobili kada je vrijeme kišno i ptice lete nisko
Parenje: monogamno sezonsko
Gniježđenje: u udubinama i naprslinama stijena ili zidova kuća, šupljinama drveća i u umjetnim gnijezdilištima
Jaja: 2-3,5 grama, bijela, oba roditelja hrane mlade 19-20 dana
Mladi: spremni za let kada su krila duga 16 cm (poslije oko 40 dana)
Utjecaj lošeg vremena: ptice snižavaju tjelesnu temperaturu i ostaju u gnijezdu, mladi mogu preživjeti nekoliko dana bez hrane; neuparene ptice lete u područja s boljim vremenskim uvjetima i vraćaju se u koloniju po poboljšanju vremena.
