Eritrociti
Izvor: Wikipedija
Eritrociti su crvene krvne stanice koje nastaju u koštanoj srži i slezeni.
[uredi] Opis
Eritrociti nemaju jezgru i bikonkavni su (udubljeni) s promjerom oko 7 mikrometara. U litri krvi muškarca ima ih oko 5·1012, a u litri krvi žene oko 4,5·1012. Životni vijek im je 120 dana, a razgradnja se vrši u jetri. Najvažniji sastavni dio eritrocita je hemoglobin koji daje boju krvi i čini 33% njihove mase. U litri krvi muškaraca ima 160 grama, a u litri krvi žene oko 140 grama hemoglobina. Sastoji se od bjelančevine globina i boje hema koja sadrži željezo. Glavna funkcija hemoglobina je prijenos kisika, ali sudjeluje i u prijenosu ugljikova dioksida i regulaciji acidobazne ravnoteže. Vezanje hemoglobina na kisik stvara oksihemoglobin i to daje žarkocrvenu boju krvi koja teče arterijama u velikom optoku krvi, a vezanje hemoglobina na ugljikov dioksid stvara karbaminohemoglobin i on daje zagasito crvenu boju krvi koja teče venama u velikom krvotoku.
Hemoglobin također podliježe procesu raspadanja te prelazi u boju bilirubin koja se izluči u žuč, a oslobođeno željezo se može iskoristiti za sintezu novih molekula hemoglobina ili se može pohraniti u skladištima željeza u tijelu.
Stvaranje eritrocita naziva se eritropoeza i regulirana je potrebama tkiva za kisikom. Stvaranje eritrocita ubrzano je u svim stanjima u kojima postoji apsolutni ili relativni manjak kisika (npr. slabokrvnost, duži boravak na velikim visinama, bolesti respiracijskog i cirkulacijskog sustava).
